Grad i Županija otvaraju mesnicu! Gradski mesari Šuvak i Kalinić u panici poručuju, - ne znamo hoćemo li ovo preživjeti, morat ćemo otpustiti većinu zaposlenika. Dragi čitatelji, ovo što ste upravo pročitali na sreću nije istina, no ako pogledamo neke odluke Grada i Županije u zadnjih par godina, ova rečenica možda uskoro postane gola istina. Misli tako i golem broj gospodarstvenika i obrtnika. Upravo zato se skupina njih iz Virovitice i Županije organizirala, istražila, sakupila i ukoričila opsežan materijal pod nazivom „Inicijativa za zaštitu tržišnog natjecanja“. Kako žele ostati anonimni, a našoj je redakciji poznat identitet, zamolili su nas da prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja proslijedimo mi. Na što smo u interesu građana i javnosti pristali. Kako tvrde u inicijativi, jedinice lokalne samouprave, prije svega gradovi i Županija osnivanjem svojih tvrtki za djelatnosti bez zakonskog uporišta, uništavaju njihov opstanak i nelojalna su im konkurencija.
Primjerice, Virovitica je više od sedam stoljeća svoga postojanja mjesto obrta i obrtništva. Dobrih mesara, stolara, ugostitelja, postolara, urara i da ne nabrajam. Mnogih obrta više nema, no njihovo nestajanje nije samo endemski virovitički problem, događa se i drugdje u Hrvatskoj. No dok druge sredine potiču otvaranje obrta, stipendiraju učenike koji se žele baviti takvim zanimanjima, grad Virovitica i Virovitičko-podravska županija, sudeći prema potezima koje vuku, čine sve da bi ih uništili. Zabili posljednji čavao u lijes obrtništva na samrti. Naime, tvrtka u vlasništvu grada „Flora“ , a koju građani najčešće poistovjećuju s odvozom smeća i gradskim grobljem, odnedavno se bavi i ugostiteljstvom. Naime, upravlja restoranom „Dvorac“ u središtu grada, a prema informaciji koju posjedujemo uskoro se sprema otvoriti i ugostiteljski objekt na igralištu „Vegeške“ i klesarsku tvrtku. Da se klesarijom mogu baviti vidljivo je iz njihove registracije u trgovačkom sudu, jedna od djelatnosti je i obrada kamena. Napominjem da u Virovitici imamo još samo jednog klesara obrtnika čija bi budućnost tim potezom zasigurno bila ugrožena.
Nije samo da oni žele biti na tržištu, no nerijetko se bave i ucjenama. Razgovarao sam s nekima od gospodarstvenika koji surađuju s Gradom i Županijom i kazali su mi da su „prijateljski savjetovani“ da zbog buduće dobre suradnje svoje poslovne ručkove ili neke druge svečanosti obave u Dvorcu. Rade to i mnoge Udruge bliske gradskim i županijskim vlastima. Ni Županija nije ništa bolja. Osnovali su tvrtku „Terra Slavonica“ koja je, „slučajno“ dobila posao na natječaju za upravljanjem studentskim restoranom i kafićem u krugu Visoke škole. Na taj se natječaj javila i ugostiteljska škola koja je do izgradnje menze u svom školskom restoranu usluživala studente i zapravo bila studentski restoran. Rade oni i dalje, no mnogi građani ne znaju da postoje jer misle da se taj restoran samo preselio na drugu lokaciju, onu u dvorište Visoke škole. Taj potez nije u interesu grada i građana iz više razloga. Naime, u restoranu ugostiteljske škole kuhaju i uslužuju učenici koji uz mentore sakupljaju profesionalno iskustvo i danas su među najboljima u Hrvatskoj. Uz to, hrana koju ti mladi ljudi pripremaju ukusna je, namirnice su vrhunske, sprema se brzo i još je jeftinija od onih u restoranu „Škola“ „Terre Slavonice“.
Ta je županijska tvrtka željela proizvoditi i sireve. Što je tu zapravo najviše sporno? Naime, Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi određen je samoupravni djelokrug poslova koje,radi zadovoljavanja potreba svojih građana gradovi mogu obavljati, u koji ne spada nikakva komercijalna, pa stoga ni poljoprivredna ili prerađivačka proizvodnja, a trgovačka društva koja gradovi osnivaju ne mogu se baviti djelatnostima koje se ne ubrajaju u Zakonu navedeni djelokrug poslova koji jasno kaže da se ne može baviti davanjem komercijalnih usluga, kojima bi postali nelojalna konkurencija na tržištu.
Primjerice, gradovi bi mogli, da im to Zakonom nije onemogućeno, razvijati turističku djelatnost otvaranjem hotela, ali bi to predstavljalo nelojalnu konkurenciju na slobodnom tržištu turističkih usluga. Mogli bi primjerice, korištenjem svoga vodoopskrbnog sustava, baviti komercijalnom trgovinom flaširanom vodom, čime bi također postali nelojalna konkurencija na tom segmentu slobodnog tržišta. Zakonom o komunalnom gospodarstvu također su određeni poslovi koje obavljaju gradovi preko svojih tvrtki, ali koji predstavljaju javnu službu, odnosno djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe građana i javni interes, a ne tržišno ili profitno poslovanje, kod čega je jasno da obavljanje poljoprivrednih i prerađivačkih djelatnosti, te ugostiteljstva ne spada u djelokrug javnog interesa.
Među trgovačkim društvima nabrojanim u prijavi su već spomenute Flora i Terra Slavonica, te Informativni centar Virovitica i Slatinski informativni centar. U slijedećim nastavcima ove priče pisat ćemo potanko o svakoj tvrtki. Za što je registrirana, čime se sve bavi i zašto te njihove djelatnosti nisu u skladu sa Zakonom i ostalim propisima.