Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Virovitička povjestica

Zašto Virovitica 1234

  Vlatko Smiljanić           24.01.2012.         8229 pogleda
Zašto Virovitica 1234

Svakodnevno u gradu možemo vidjeti i čuti frazu Virovitica 1234, a da možda i ne znamo zašto tako govore i pišu. Činjenica je da Viroviticu po prvi puta spominju prije 778 godina, ali zašto?
(Historia druga)
U zatvorenim sredinama srednjovjekovnih vlastelinstava stanovništvo se slabo doseljava. Tu negativnu pojavu u pomlađivanju seoskoga stanovništva na feudalnim posjedima pokušavali su hrvatsko-ugarski velikodostojnici izmijeniti izdavanjem pisanih povelja na temelju kojih su pojedina veća selišta dobila status povlaštenih trgovišta s odgovarajućim slobodama.

A gdje je u toj priči Virovitica? Zamislimo si ravnicu. Pogledom prema jugozapadu vidimo bilogorske obronke s kojih su se stari Mikeši spustili. U pogled nam ulaze stare kućice. U ljeti tu ima svakakvoga žamora i veselja: djeca vani igraju, starci hrane blago, ponegdje se nađe i pokoji pijanac opijen vinom bilogorskih brega. Zimi je vani sve pusto. Vode ljudi u kuće svoje blago kako bi ih malo prigrijali jer znale su biti žestoke zime. A ona stara srednjovjekovna priča o nuždi nije bila strana pojava ni u našim krajevima.

Redovito nakon „obavljenoga posla" iz kante „materijal" je znao završiti na ulici. Bez ikakvoga upozorenja to se odmah bacalo van. Zapisano je, u Franačkim analima, da su tamo domaćice „vrlo kulturno obavijestile prolaznike s usklikom - pazi voda!" A tko može reći da i Mikeši nisu bili tako kulturni?! Plodna zemlja privukla je feudalce kako bi komendirali slobodne seljake. Desetina prihoda davana je crkvi, pa desetina feudalcu, pa ovome, pa onome...i vreći bez dna nikada kraja! A nije to bila jedina bizarnost. Morali su stari Mikeši privrediti svoje, pa iz toga davati feudalcu, a onda su morali još i njemu privrediti.

Svemu tomu nebi bilo kraja da nije došla 1234. godina. Tada herceg Koloman, vlasnik Virovitice (magna villa Wereucha), koji je bio brat Bele Četvrtoga, izdaje svome imanju povelju slobodština. Između ostaloga on Virovitičanima daje sljedeće povlastice: od sada će Virovitičani sami sebi svake godine birati starješinu svoga sela (major villae) i nekoliko prisežnika (jurati cives). Iz ovoga prvo možemo zaključiti da tom poveljom Virovitica nije postala grad! U odnosu na druga okolna mjesta Virovitica je tada smatrana gradom. Čak su ovdje Arpadovići imali sezonsku vikendicu! Svaki Virovitičanin od tada je imao pravo raspolagati svojom imovinom; isto tako smije iz Virovitice seliti i sa sobom ponijeti svoj imetak. Virovitičani su oslobođeni od svih daća u cijeloj državi, te imaju samo hercegu Kolomanu davati po četiri funte od svake kuće. Koloman je oslobodio Virovitičane od dotadašnje dužnosti, da banu i njegovoj pratnji podavaju stan i hranu. No ipak je kralj imao zadnju riječ u svemu. Ove je povlastice Virovitici podijelio Koloman u prisutnosti četvorice svjedoka. Sve je to pisalo u povelji kojom je Virovitica proglašena, na neki način, slobodnim kraljevskim trgovištem. Ovdje treba spomenuti da se nigdje ne nalazi izvornik ove povelje nego je prijepis učinjen 6. travnja 1356. u Stolnom Biogradu, koji je u srednjem vijeku bio povjerljiv ured poput kasnijega javnoga bilježnika.

U Virovitici je često boravila kraljica Marija, žena Bele Četvrtoga. Ona je oko 1247. postala vlasnica i protektorica grada. Zato je već godinu kasnije izdala novu povelju Virovitici. U istoj ispravi po prvi puta spomenute su „virovitičke međe". Virovitica, tj. čitavi kraljičin posjed, je počinjala „od južne strane staroga puta, koji je od sela Vaške vodio prema Virovitici. Na tom potezu su spomenute i granične mete kao što su potok Mlaka, šuma Kabonak i Ravun, zatim potok Scina, mlin na rijeci Verevči te Pribojev vinograd. Granična linija skretala je dalje prema selu Lipoca i istoimenom potoku pa sve do Belčeve (današnje Bušetine)."

Iz toga opisa „gradskoga posjeda" možemo zaključiti se on pružao istočnije od današnjih sela oko Vaške te da je dopirao do Bušetine i Bobovca na zapadu, ali tako da su se sela Brezovica, Ivanac i Novaki nalazili izdan toga područja. Također gradskog području nije pripadalo naselje Ambruševac (današnja Korija) jer je bilo samostalno. Dakle Korija je bila prvo bliže naselje Virovitici koje je bilo oslobođeno svih daća i plaća kralju! Najvjerojatnije je imalo svoga mjesnoga starješinu.

Vrlo malo znamo kako je izgledala Virovitica u kasnijim stoljećima srednjega vijeka. Vjerojatno je čitav grad bio opkoljen izgrađenim zemljanim i drvenim utvrdama, slično ostalim većim naseljima toga vremena. Nakon provale Mongola oko grada su iskopane zemljane grabe u koje se napuštala voda iz potoka Verevče. Središte naselja činio je kaštel s vojnom posadom, kojom je zapovijedao gradski kaštelan. Negdje u središtu grada nalazila se jedna od prvih virovitičkim crkava, sv. Kuzme i Damjana, a unutar gradskih bedema postojala su čak dva redovnička samostana. Franjevce u Viroviticu dovodi kraljica Marija oko 1250., a dominikance nešto kasnije dovodi kraljica Elizabeta. Franjevci će kasnije podići novi samostan s crkvom sv. Marije (na istom mjestu gdje je danas crva sv. Roka).

Dominikanci su svoje ognjište imali na početku današnje ulice Matije Gupca u blizini Doma Hrvatske vojske. U središtu mjesta jest i gradska vijećnica u kojoj stoluje virovitički župan. Strukturu tadašnje Virovitice ne spominu izvori. Čini se da su strukturu davali pravilni četverokuti (insulae), kako je bio uobičajeno posvuda u našim krajevima. Prostor tadašnjega središta Virovitice bio je omeđen današnjom Massarykovom,  Teslinom, Gajevom, Šenoinom i Trgom dr. Franje Tuđmana. Virovitičko stanovništvo u većini čine starosjedioci, Mikeši, a gosti su uglavnom bili obrtnici, Mađari, Sasi, Štajerci, Flamani... Među njima najviše ima lončara, kovala, tkalaca, gumbara, tesara, mesara, užara, voščara, streljara, tuljara, rogožana, ostrugara, nožara, klobičara i ciglara. Nalazite li ovdje neko prezime? Ovdje su korijeni jednih od prvih, pa i najstarijih virovitičkih prezimena!

Nastavlja se...

U sljedećoj historiji će biti riječi o imenu grada Virovitice.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

dr. evil
7.2.2012. 20:39
Hvala! Nadam se da ove godine neće biti seljačkih buna koje bi ušle u povijest VPŽ.
VlatkoSmiljanić
7.2.2012. 20:12
Poštovani čitatelji,

ispričavam se zbog kašnjenja odgovora.
Tezu o tome odakle su Mikeši došli u današnju Viroviticu, ako gledamo dvorac kao jezgru, poznajemo iz studije Ive Mažurana. Selo Lipoce je, najvjerojatnije, današnji Lipovac.

U sljedećim nastavcima čitatelji mogu u komentaru ostaviti opasku o kojoj bi temi iz virovitičke povijesti željeli više saznati. U roku četrnaest dana takva će priča biti objavljena na portalu. Nakon arheoloških nalaza slijedi prva od takvih, po zahtjevu korisnika dr. evila, prva seljačka buna u Virovitici!
dr. evil
27.1.2012. 21:45
Nastavlja se! Hvala. Čekam da dođe do prve seljačke bune u i oko Virovitce sredinom 18-tog stoljeća pa da je uporedimo s onom iz prvog tjedna ožujka 2010. OK.
Lj. R. Weiss
27.1.2012. 16:08
Sjajan tekst!
Dva pitanja:
1. ima li ijedno arheološko nalazište ili dokument koje potvrđuje tezu da su se stari Mikeši u naselje spustili se s Bilogore??; nisu li došli sa sjevera, istoka, zapada?
2. da li bi selo Lipoce (sjeverna granica Virovitice!?) mogao biti današnji Lukač??
Pozdrav autoru studije!
ernest
25.1.2012. 16:34
Svaka čast autoru teksta a sa nestrpljenjem očekujemo nastavak


Još iz kategorije Virovitička povjestica



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.