Samo nekoliko sati pošto je zauzela stav da ni po cijenu izbora neće popustiti zahtjevima seljaka, Vlada Jadranke Kosor popustila je, u noći s nedjelje na ponedjeljak, zahtjevima seljaka. Takav se ishod poljoprivredničkog prosvjeda mogao očekivati. Činjenica da je Vlada dio seljačkih potraživanja (205 milijuna kuna) uspjela prebaciti na 2011. godinu ne umanjuje jasan ishod slavonske seljačke bune: seljaci su pobijedili!

Ako nas išta prati kao povijesni usud, onda su to nepogrešive žandarmerije, milicije i policije. Ne bih vam sada nizao bliže i dalje primjere, jer mi ih je – a pretpostavljam da ih je i vama – prepun kufer. Samo bih, eto, da se Tamo Gdje Treba zabilježi da i ova policija u čije ime progovara Krunoslav Borovec, nažalost, nije ništa drugo do služba povijesnog kontinuiteta. I po pitanju svoje nepogrešivosti, a i po pitanju prepunjavanja kufera.

Istog momenta nakon što je Vlada dala seljacima dovoljno da bi oni, nakon šest dana pobune, ipak povukli stotine svojih traktora s prometnica, Jadranka Kosor i njen ministar Čobanković dužni su izvijestiti hrvatsku javnost što namjeravaju učiniti s poljoprivredom, sustavom poticaja i hranom, danas i na duži rok. Ako to smjesta ne objave do u detalj i zajedno s računicama, onda bi bilo pošteno da ova Vlada vrati mandat građanima i makne im se s očiju.

Istog momenta nakon što je Vlada dala seljacima dovoljno da bi oni, nakon šest dana pobune, ipak povukli stotine svojih traktora s prometnica, Jadranka Kosor i njen ministar Čobanković dužni su izvijestiti hrvatsku javnost što namjeravaju učiniti s poljoprivredom, sustavom poticaja i hranom, danas i na duži rok. Ako to smjesta ne objave do u detalj i zajedno s računicama, onda bi bilo pošteno da ova Vlada vrati mandat građanima i makne im se s očiju.

Židovi su od pamtivijeka s pažnjom analizirali promjene u vrhu pojedinih država, a ta pažnja ovisila je o najmanje četiri čimbenika: brojnosti židovske dijaspore u toj zemlji, strateško-zemljopisnom položaju te zemlje, gospodarskim vezama te zemlje i Izraela te odnosu dotične zemlje prema tzv. palestinskom pitanju odnosno arapsko-muslimanskom svijetu. Osim po zanemarivom broju Židova u Hrvatskoj, svi ostali čimbenici važni su kada je riječ, uvjetno rečeno, o Židovima i novoizabranom predsjedniku RH dr. Ivi Josipoviću. Stoga je u židovskim medijima te medijima Izraela s pažnjom praćena izborna kampanja i takmičenje dva suparnika - dr. Ive Josipovića i Milana Bandića - i već nakon poznatog rezultata drugog kruga izbora izraelski državna tijela nisu krila zadovoljstvo izborom dr. Josipovića za novog predsjednika pa se to očitovalo i priopćenjem izraelskog veleposlanstva u Zagrebu neposredno nakon izbora l8.siječnja 20l0.

Uvijek se volimo pozivati na stranu praksu. Ispravak: samo na zapadnu stranu praksu. Najbolji primjeri kako nešto riješiti, koji gospodarski model izabrati, kako poslovati, što kupovati, obući, jesti, voziti, slušati, gledati, pa i kako globiti građane za neposluhe- sve je to tamo na sjajnom zapadu bolje. Tamo je trava bitno zelenija. Evo, i nogomet im je otporan na recesiju.

Ljudi moji, pa je li to moguće! Kvalificirali smo se! I to u posljednjem kolu! Ma što u posljednjemu, u produžecima! Fenomenalna pobjeda u gostima, i to protiv vodećega na tablici! Pobjeda za pamćenje koja okreće novu stranicu! Još smo jednom dokazali da smo najbolji kad je najteže! Na ulice naših gradova izišli su oduševljeni navijači, u automobilima s razvijenim zastavama kruže gradskim ulicama i slave veliku pobjedu! Koju? U kojem sportu? Pa nije baš klasični sport, ali zahvaljujući 'pogotku' hrvatske premijerke Jadranke Kosor na gostujućem terenu u Moskvi Hrvatska se u posljednji trenutak kvalificirala za ligu Južni tok. Za one koji nisu dokraja upućeni - Južni je tok plinovod kojim će ruski plin dolaziti u Europu. I to nije sve. Ispadne li sve kako treba pa plinovod možda bude prolazio Hrvatskom, sjest će na račun i stotinjak milijuna dolara svake godine od propuštanja plina na Zapad. Super!

U moru posljedica problema s kojima se susreće naše poduzetništvo i poduzetnici, u koje spada nelikvidnost, prezaduženost, pa i kriza na globalnom tržištu, za ovu priliku odabrao sam osvrt, umjesto na posljedicu, na jedan problem koji ako se prepozna i riješi tako da preraste u stil rada zaposlenika tvrtke, mogao bi, gledano na duži rok, postati i konkurentska prednost.

Lokalni mediji su posebna tema otkako se davnih godina otkrilo da u USA građani manjih gradova redovito čitaju svoje lokalne novine. Naime, pokazalo se da ih vijest iz neposredna susjedstva više zanimaju čitatelje nego neka velika katastrofa tisućama kilometara ili milja od mjesta stanovanja. Mene, kao onoga koji je prve novinarske korake učinio baš u «Virovitičkom listu», jednog davnog ljeta krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, zanima gdje je i kamo ide Virovitički? To je glavna tema pa bih se sada zadržao na «Virovitičkom listu» s aspekta značaja novina općenito, značaja za lokalnu sredinu kao kulturološki, sociološki i društveni fenomen s naznakom što danas kao i u budućnosti za «Virovitički list» znače njegovi stvaratelji, a to su novinari. Za jednu drugu priliku ostavljam analizu Radio stanice Virovitica.

Hrvatska bukti! Stotine radnika prosvjeduje u riječkom brodogradilištu, osječki pivari ne kuhaju zlatnu tekućinu, štrajkaju dubrovački građevinari, više mjeseci plaće nije dobilo tisuće radnika od Vukovara do Splita, od Slavonskog Broda do Pule, štrajk su najavili i radnici Keramičke industrije Orahovica, a ministar Šuker nas širokim osmijehom uvjerava da je sve u redu, da je stanje pod kontrolom i da svi mogu mirno spavati. Iz ministarske perspektive problema dosita nema.

Već se par dana lome koplja oko toga čiji su savjetnici bolji, stručniji, sposobniji - novoga predsjednika Ive Josipovića ili premijerke Jadranke Kosor. Premijerka je nezadovoljna što se predsjednik okružio svim tim velikim poduzetničkim imenima i optužuje ga da stvara paralelno Ministarstvo gospodarstva, dok on tvrdi da su ‘njegovi’ savjetnici bolji od ‘njezinih’ ministara.

Dobro došli u čistilište! Dodijeljena vam je čast da svjedočite početku najžešće faze recesije u Hrvatskoj! Takva bi se 'dobrodošlica' mogla poželjeti svim poduzetnicima, menadžerima, još zaposlenima, nezaposlenima i korisnicima državnog proračuna, ukratko, svim građanima uoči proljeća 2010. godine. Počeo je rasplet. Godinama stvarane neravnoteže više se ne mogu držati pod kontrolom. Trošenje iznad mogućnosti i zanemarivanje izvoza stižu na naplatu. Cijena se mora platiti, na ovaj ili na onaj način.