Dan ustanka naroda Hrvatske protiv fašizma (27. srpnja) proslavljen je u subotu u Srbu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV)i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA). Na obilježavanju 83. godišnjice tog značajnog datuma u povijesti hrvatskog antifašizma sudjelovati su članovi Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Virovitice. U Srb, maleno mjestašce od nekih tristotinjak stanovnika, smješteno u jugoistočnim dijelu Like u sastavu općine Gračac u Zadarskoj županiji, zbog kilometarskih kolona na autocesti i srpanjske turističke špice, putovali su autobusom gotovo deset sati.
Oni su kraj spomenika ustanicima, rad Vanje Radauša, zagrebačkog kipara rodom iz Vinkovaca, aktivnog sudionika NOB-a i jedne od ključnih kiparskih osobnosti sredine 20. stoljeća, prisustvovali svečanosti i komemoraciji na kojoj su govorili predsjednik SABA-e Franjo Habulin i potpredsjednik SNV-a Boris Milošević. Monumentalni spomenik sastavljen od četiri brončane figure (motiv ustanika, seljaka-boraca i žene u žalovanju) te dva velika reljefna ciklusa s prikazima borbe i stradanja ličkog naroda 1941. godine otkriven je 1950. godine. Miniran je i potpuno uništen nakon akcije Oluja 1995. godine. Obnovljen je 2010. godine na inicijativu SNV-a, zahvaljujući Vladi RH i donacijama. Prilikom obnove izostavljeni su originalni natpisi na spomeniku.
"Danas obilježavamo početak masovnog ustanka naroda Hrvatske, Hrvata, Srba i pripadnika drugih manjina, koji su se 1941. digli na oružje protiv višestruko jačeg okupatora, ali i protiv onih koji su na krilima te okupacije uzurpirali vlast u Zagrebu i uspostavili kvazi državu, zapravo aparat za realiziranje zločinačkih, ustaških planova o etnički čistoj Hrvatskoj. Pozvati na ustanak baš tada, u srpnju 1941., značilo je imati golemo povjerenje u vlastiti narod, značilo je vjerovati u pravednost borbe i u njezin pobjedonosni ishod. Tada u Europi nigdje nije bilo takvih ljudi, kakvi su bili oni u vodstvu Komunističke partije, ni takvog samopouzdanja,", rekao je Habulin.
Naglasio kako se hrvatska država danas, u najmanju ruku blagonaklono odnosi prema nastojanjima poklonika ustaške, odnosno neonacističke ideologije da provuku kroz blato pobjednike u 2. svjetskom ratu i da se iz pobjednika pretvore u gubitnike što nikako nije prihvatljivo.
Boris Milošević je istakao kako je zbog borbe ustanika u zajedništvu srpskog i hrvatskog naroda, Hrvatska bila na pravoj strani povijesti i da su, zahvaljujući toj borbi, ZAVNOH i antifašizam danas ugrađeni u hrvatski Ustav. „Radi zaštite i očuvanja golog života u NDH ustanak je bio nužan. Međutim, ne treba idealizirati ustanak i poricati da je bilo nevinih žrtava. Ustanici su počinili zločine i mi žalimo zbog njih, ali zločini ne mogu poreći pravednost i legitimitet potrebe za ustankom“, rekao je Milošević.
U kulturno-umjetničkom programou sudjelovali su zbor Praksa iz Pule, hor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta – pododbor Split, i Prosvjetina folklorna sekcija pododbora Krnjak.
Sjećanje na ustanak je, nakon kulturno-umjetničkog programa, tradicionalno završilo druženjem uz grah, a onda su članovi SNV-a i antifašističkih udruga iz cijele Hrvatske u predveljerje krenuli svojim kućama. Na povratku se na značaj obilježavanja Dana ustanka osvrnuo zamjenik predsjednice SNV-a Virovitičko-podravske županije i vođa puta Srđan Đuričić.
"Ono što svake godine vidimo je relativno isti broj ljudi, a kao pripadnik mlađe generacije primjećujem izostanak mlađeg sloja stanovništva koji možda smatra da bilo kakav dio povijesti ne predstavlja važan dio njihovog života. Svako obilježavanje i komemoracija koja je vezana uz antifašizam, odnosno uz potrebu suprotstavljanju totalitarnom sustavu, je značajno zato što iz njih učimo na koji način možemo postupiti prema nepravdama koje susrećemo u životu. Važno je zbog njegovanja i sjećanja na antifašističku borbu i sve što je ona značila. U konačnici antifašistička borba ugrađena je u temelje Ustava Republike Hrvatske.
Svaka reviziji povijesti može biti pozitivna i negativna, ali kada čitate novinski članak da je 10. travnja osnovana Nezavisna država Hrvatska i obraćate pažnju samo na jednu stranu i jednu pozadinu, a izostavljate vrlo važan faktor ljudski životi koji su na bilo koji način stradali, u koncentracijskim logorima ili nekim drugim oblicima, na drugim stratištima, onda se povijest prikazuje samo u jednom svjetlu.
Ono što je zabrinjavajuće je količina takvih vijesti koji se pojavljuju ne samo u drveno-političkim medijima nego i u ozbiljnim znanstvenim radovima predstavlja zabrinjavajuću fazu. Mi ljudi najčešće smo kratkog pamćenja i bilježimo naše znanje na temelju ranijih ponavljanja pa ako se50 puta ponovi laž, pedeset i prvog puta će biti istina.
I zato su ovakve komemoracije vrlo značajne. Antifašizam ne mora i ne može biti izjednačen s pojmom komunizam, antifašizam je osnovna potreba čovjeka da se usprotivi nečemu što nije točno, što nije ispravno i u konačnici što nije humano", rekao nam je Đuričić.
Na ovo putovanje osvrnuo se i Ivan Blažinčić, član Udruge antifašističkih boraca i antifašista Virovitice. „Putovanje je bilo dosta naporno zbog gužvi na cestama prema Jadranu, ali izražavam svoju radost i zadovoljstvo što smo kao delegacija Virovitičko-podravske županije bili na tom povijenom događaju. Ideja antifašizma, borba za slobodu, ideja demokracije i slobodne države za sve njezine građane bez obzora na spol, vjeru i nacionalnost ima trajnu vrijednost u suvremenom hrvatskom društvu unatoč nekim revizionističkim izjavama poput gradonačelnika Dubrovnika. Izrazio bih punu zahvalnost ljudima koji su prije 83 godine imali dovoljno hrabrosti reći ne i ustati u borbu za slobodu protiv fašizma i nacizma, najvećih zala prošlog stoljeća“, rekao je Blažinčić.