Županije Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska darovale su za potrebite korisnike Ukrajinskog Crvenog križa pošiljku od 357 pari nove obuće tvornice Borovo, vrijednu 170.000 kuna. Trošak prijevoza i boravka snosilo je Županijsko društvo Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije. Od 8. do 13. travnja 2015. prijevoz humanitarne pošiljke obavili su ravnatelji gradskih društava Crvenog križa Željko Grubišić (GD CK Solin i ŽD CK SDŽ) kao vozač i Vladimir Jelenčić (GD CK Slatina) kao navigator. Put od Vukovara do Kijeva dug je oko 1.450 km u jednom smjeru. Problema u putu nije bilo, osim na samom cilju u središtu Kijeva kada je prestao raditi alternator kombija, pa nas je do centrale Ukrajinskog Crvenog križa moralo dotegliti vozilo naših ljubaznih domaćina.
Pošiljku su službeno primili generalna tajnica dr. Alla Khabarova i predsjednik dr. Ivan Usichenko kojima je kolega Grubišić predao dokumentaciju o pošiljci, te pozdrave i prigodni poklon u ime Hrvatskog Crvenog križa. Saznali smo da Ukrajinski Crveni križ (UCK) ima i 25 oblasnih i 650 mjesnih društava po cijeloj državi sa više od 3 milijuna članova. Budući da je već bio petak i kraj radnog vremena, a u nedjelju su naši domaćini slavili Uskrs, veliku pomoć nam je pružio gospodin Taras, voditelj svih ukrajinskih interventnih timova Crvenog križa, na čiju je molbu šef jedne velike autoradionice pristao otkloniti kvar na našem kombiju. Od Tarasa smo saznali da je od revolucije dostojanstva na glavnom kijevskom trgu Majdan u studenom 2013. do danas osposobljeno više stotina interventnih timova sa oko 3.500 volontera po svim većim gradovima koji pružaju pomoć stradalima s obje strane na sukobljenim područjima Donjecke i Luhanske oblasti. Osobito kvalitetno dopunjavaju državne medicinske službe u pružanju prve pomoći ranjenim civilima i vojnicima. Od našeg dragog domaćina i vodiča po Kijevu Miše (voditelja službe prikupljanja sredstava) dobili smo i dodatne informacije o radu UCK : kako ima više od 3.000 zaposlenih medicinskih sestra koje svakodnevno pomažu potrebite, još se saniraju psiho-socijalne štete černobilske nuklearne katastrofe iz 1986., te o još uvijek neophodnoj borbi protiv tuberkuloze. Jedno novo iskustvo i želja da se započeta suradnja između dva nacionalna društva CK nastavi i u drugim oblicima.
Miša i njegova djevojka Inga bili su nam u na Veliku subotu vodiči po prekrasnim kijevskim pravoslavnim crkvama Sv. Sofije, Sv. Mihaela i Sv. Andrije. Kolega Željko i ja sami smo posjetili i zapalili svijeće na spomen mjesta 100 – tinjak poginulih civila na Majdanu u veljači 2014. Kroz sve viđeno osjetili smo ponos i dostojanstvo ukrajinskog čovjeka koji ne želi da njegova država bude tampon zona između sebičnih politika Zapada i Istoka. Tisuće svijeća pred fotografijama poginulih heroja Ukrajine. Majdan je arapska riječ koja znači „trg, javni prostor. Ali u ukrajinskom jeziku majdan sada ima ono značenje koje ima grčka agora. To je mjesto na kojem se ljudi sreću s namjerom kako bi razgovarali i stvarali političku zajednicu. Iako je sadašnja vizura Kijeva nastala uglavnom poslije 2. svjetskog rata, nismo se mogli nadiviti prekrasnim pročeljima na skladnim visokim zgradama. Grad uličnih svirača, performera I džentlemena koji poklanjaju bukete ruža svojim damama. U večernjim satima bili smo na Uskrsnom bdijenju u velikom samostanu Kijevsko-pečarskoj lavri. Taj samostan najstarije je svetište istočnih Slavena, osnovan 1051. na dva brežuljka iznad rijeke Dnjepra.Svetište se nalazi pod zaštitom UNESCO-a i spada u jedno od sedam turističkih čuda Ukrajine. Lavra je od 17. stoljeća odigrala važnu ulogu u širenju pravoslavnog kršćanstva u cijeloj Ukrajini, ali i Rusiji. Nazočili smo donošenju svetog (blagodatnog) ognja iz Jeruzalema. Na Veliku subotu (prema julijanskom kalendaru) skupljaju se vjernici u veliku mnoštvu u crkvu Svetoga groba, dan kad se s neba spušta oganj koji pali svijeće i svjetiljke u svetome prostoru. “Čudo sa svetim ognjem” – pravoslavnim je kršćanima najveće od svih kršćanskih čudesa. Divili smo se i sudjelovali u jednoj drugačijoj tradiciji proslave Uskrsa.
Ukrajina je najveća europska zemlja, 11 puta veća od Hrvatske sa 46 milijuna stanovnika. Krasi je bogata i slavna povijest : od prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u 9. stoljeću, borbi zaporoških Kozaka od 15. st. za nezavisnost protiv Poljaka, Tatara i Osmanlija, do velikih pobjeda u sovjetskoj Crvenoj armiji u 2. Svjetskom ratu. Unatoč nepreglednoj i plodnoj zemlji, sovjetsko-komunistička vlast izazvala je 1932.-33. masovni Gladomor (Holodomor) u kojem je na umjetno izazvani način glađu umoreno najmanje 4 do 7 milijuna seljaka. Vrhunac gladomora bio je od proljeća do jeseni 1933. kada je svakog dana umiralo gotovo 25.000 ljudi. Glad je bila rezultat Staljinove politike prisilne kolektivizacije i općenito otpora prema ukrajinskom seljaštvu koje kao osnovica sovjetskog gospodarstva nije željelo prihvatiti novu ekonomsku politiku. I danas bi Ukrajina sa svojih 90% plodnih ravničarskih površina mogla hraniti cijelu Europu, kad bi upravljači svijeta bili manje sebični i samodostatni. Ipak u duhu pashalnog pozdrava (aklamacije) Христос воскрес! Воістину воскрес! pravoslavnih ukrajinskih kršćana u nadi se molimo za jedan pravedniji i miroljubljiviji svijet.