(historia dvadeset i peta, dio treći)
I. '41. - '43.
Nekoliko dana nakon sporazuma Cvetković-Maček kojime je stvorena Banovina Hrvatska, autonomna jedinica Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji, započela je operacija Fall Weiss - invazija njemačkih nacističkih vojnih snaga na Poljsku. Tim je događajem započeo Drugi svjetski rat, do sada najveći u povijesti. Strah se, naravno, osjećao i na našim prostorima. Maček, koji je bio vođa hrvatskoga naroda (osobito seljaka) vodio je „politiku čekanja". „Tako mi je Radić savjetovao: Malima je mjesto pod stolom dok se veliki tuku.", pisao je u svojim Memoarima. Međutim, 6. travnja 1941. započela je jedanaestodnevna invazija na Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljeva vojska za rat još nije bila potpuno spremna, a komunisti su samo čekali gdje će netko potaknuti iskru za rat.
Virovitica je također, kao i većina gradova unutrašnje Hrvatske, imao tajne sekcije komunista, ali već i otvorenih ustaških formacija. Dva dana nakon početka Travnjskoga rata, njemačke su snage stupile i na virovitičko tlo. Haesesovci su podržavali Mačeka, nisu se željeli ni za koga vezati. Maček je prije 1939. izjavio kako s komunista ne želi imati posla, a Pavelića također nije prihvatio. Unatoč tome, neki su haesesovci prišli partizanima, a neki ustašama.
Virovitički ogranak Komunističke partije s Borovom, Čemernicom, Cabunom i Špišić-Bukovicom brojio je više od 70 aktivnih članova koji su agitirali revolucionarni program osobito seljacima. Usporedno s time, komunisti su u mlađim generacijama pronašli ljudstvo koje će zasigurno poći za njima „za oslobođenje domovine". U prošloj sam povjestici pisao o aktivnostima u gimnaziji: o profesoru Babiću i gimnazijalcima koji su isključeni iz škole zbog komunističkih ideja. Virovitički su gimnazijalci-skojevci u „Štampariji" Ivana Plevnika ilegalno tiskali lekte. Milan Neff u svojoj studiji o Narodnooslobodilačkoj borbi u Virovitici hiperbolično piše kako je Plevnik zažmirio na jedno oko, praveći se kako ništa ne vidi i nije se bunio.
Na čelu Kotarskoga komiteta Komunističke partije Hrvatske u Virovitici bio je Josip Bendak, dugogodišnji član partije od njezinih početaka. Osim njega, od istaknutih članova valja nagasiti Boška Buhu (skojevac), Vaclava Vostrela Vasu i Mirka Fiketa, koji su proglašeni virovitičkim narodnim herojima.
Prvi sastanak na kojemu su virovitički komunisti službeno započeli plan dizanja ustanka održan je 18. svibnja 1941. u kući člana Komiteta partije Valenta Gazdeka. Kuća je i danas postojana, a nalazi se u Strossmeyerovoj ulici uz virovitičku ciglanu. Na tomu je sastanku bio prisutan i Pavle Gregorić, zvan Brzi Pajo, član Centralnoga komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Osim njega na tomu su sastanku bili i sljedeći članovi: Josip Bendak, Mato Abalić, Benedikt Audi, Vaclav Vostrel, Mato Brozović, Franjo Feketija, Miško Kovačević, Dragutin Mađarević, Josip Murat, Mato Vrekatić, Julije Vuković, Adam Bergman, Albert Lacman i dakako Valent Gazdek. Ako ste čitali prethodne dijelove ove povjestice, lako de dade uočiti kako su među ovim imenima i osnivači Komunističke partije u Virovitici i okolici. Na tomu je sastanku Brzi Pajo naredio virovitičkim komunistima da obavezno obavještavaju bjelovarski komitet o stanju na virovitičkom području. Odmah nakon sastanka komunisti su rezervirali papir i tintu i knjižari Stj. Velesa i Marijana Gorića za promidžbeni materijal. Tijekom 1941. Brzi je Pajo boravio u Čemernici u kući Vaclava Vostrela.
Virovitički ustaški dužnosnici uočili su kako komunisti pripremaju plan za ustanak. Tako su, kako bi ih obezglavili, u noći između 4. i 5. kolovoza 1941. uhapsili Josipa Bendaka, a ubili ga osam dana kasnije. Četiri dana nakon Bendaova uhićenja uhapšen je i Valent Gazdek te je ubijen u šumi nedaleko Šarenih mostova. Nakon Bendakove pogibije novi vođa virovitičkih komunista postaje Vaclav Vostrel koji se od tada koristi nadimkom Vaso.
Tijekom ljeta ustaška je vlast iz Virovitice deportiala u logore između 120 i 130 Židova i sve Rome s virovitičkoga područja. U Srbiju je čak deportirano oko 4000 Srba.
Prema uputama Brzoga Paje, KK KPH Virovitica širi svoje djelovanje na područja Slatine, Orahovice, Našica, Donjega Miholjca i Požege.
Prva veća oružana akcija bila je 21. studenoga 1941. na području Slatinskoga Drenovca koji je izveo Papučko-krndijski partizanski odred. U Virovitici prva borba između komunista i „neprijatelja" vodila se 3. listopada 1941.
Godine 1942., sada već partizani, grade svoje tabore na prostorima šumovitoga Papuka i Bilogore - ta mjesta postaju njihovi novi domovi. U bitci koja je održana na tom području uhapšen je virovitički kom. vođa Vaclav Vaso Vostrel te je 6. veljače 1942. ubijen. Za novoga sekretara KK KPH Virovitica postavljen je Benedikt Audi Grga.
Tako na virovitičkom području osnivaju se prve seoske ilegalne komunističke jedinice koje će do 1943. postati moćna vojna sila. Godine 1943. ostvaren je i prvi napad na Viroviticu. I tada počinje žestoki rat...
NASTAVLJA SE...
FOTO PRILOZI
Izvor: Album, Slavonija u borbi
- Dr. Pavle Gregorić (s partizanskom kapom)
bez: Vaclav Vaso Vostrel
- Promidžbeni materijal komunista u Slavoniji
OD SADA VI MOŽETE BIRATI TEMU VIROVITIČKE POVJESTICE!
Ako želite saznati nešto više o virovitičkoj povijesti, nekom detalju, događaju ili osobama iz bilo kojega doba, svoju želju možete ostaviti u komentaru ili napisati mail na sljedeću adresu: vlatko.smiljanic@gmail.com.
Digitalizirana biografija o Mari Matočec autora Vlatka Smiljanića od sada je svima dostupna za čitanje na sljedećoj poveznici http://issuu.com/smiljanicvlatko/docs/mara-matocec-biografija?mode=window&backgroundColor#222222.