1. Dvorac Janković, Suhopolje
2. Dvorac Pejačević, Virovitica
3. Kurija Janković, Kapela Dvor
4. Kurija Špišić, Špišić-Bukovica
5. Dvorac Janković, Cabuna
6. Kurija Schaumburg-Lippe, Mikleuš
7. Kurija Mihalović, Orahovica
8. Ružica grad, Orahovica
9. Crkva sv. Roka, Virovitica
10. Crkva sv. Terezije Avilske, Suhopolje
11. Biskupski posjed u Vaški
12. Crkva sv. Josipa, Slatina
13. Crkva Gospina Uznesenja, Nova Bukovica
14. Crkva sv. Petra i Pavla, Čađavica
15. Crkva sv. Križa, Orahovica
16. Pravoslavni manastir sv. Nikole, Orahovica
17. Crkva sv. Duha, Crkvari-Feričanci
18. Crkva Pohođenja BDM, Voćin
~ 3. Kurija grofa Jankovića u Kapeli Dvoru ~
Nedaleko mjesta Lukač, 7 km od centra Virovitice, okruže kućama i povezan glavnom cestom uskim puteljkom nalazi se kurija obitelji Janković u Kapela Dvoru. Iako je prvenstveno imala kasnobarokna obilježja, uređenjem je kurija poprimila obilježja klasicizma. Već desetljećima nema apsolutno nikakvu funkciju. Jedino što je redovito novo su grafiti i sve veća uništenja.
Kurija je sagrađena početkom 19. stoljeća, posredno s gradnjom virovitičkoga dvorca. Oblik kakav ima danas dobio je 1880-tih godina kada mu je vlasnik bio Gejza Janković-Beszana (slatinski). Popularan naziv kurije iz njegova vremena bio je „Gejzin dvor". On je bio vlasnik velikoga imanja Lukač te Terezino Polje koja su 1902. Imala oko 2 500 hektara plodnoga tla.
Dr. Mladen Obad Šćitaroci u svojoj knjizi o dvorcima i perivojima u Slavoniji je dao arhitektonski opis kurije: „U tlorisu to je kvadratična građevina, s nizom istaka: rizalit i altana na sjevernom pročelju, stube na južnom pročelju, kula na jugozapadnom uglu. Ispod cijele građevine nalazi se podrum. Arhitektonski je najzanimljiviji dio veliko ulazno predvorje kroz dva kata sa stubištem i galerijom iz koje se ulazi u prostorije kata. U unutrašnjosti je djelomice sačuvana ukrasna stolarija: vrata, drvena ograda, stubišta i galerija u predvorju. Zidni oslik u jednoj prostoriji možda upućuje na zidna i strpna oslikanja u cijeloj zgradi, koja su najvjerojatnije okrečena."
Godine 1920. novi vlasnik kurije postaje mađarski šumarski tehničar Arpad Karolyi. Nakon njegove smrti (1932.) posjed nasljeđuju njegova djeca: Ferenc, Arpad i Elizabeta. Godine 1939. obitelj Karolyi seli u Zagreb (i danas ondje imaju potomke: Aleksandar Karolyi, fotograf, rođen 1932. te doc.dr.sc. Danijel Karolyi, znanstvenik na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, rođen 1970.), a posjed prodaje jednoj od tadašnjih „štedionica" tj. banaka. Nekoliko doseljenika Zagoraca 1942. kupuju posjed, a 1964. dan je na upravljanje lukačkom lovačkom društvu.
U travnju 2012. snimljen je i video prilog o kuriji u HRT-ovoj emisiji Indeks. Prilog možete pogledati klikom na ovu poveznicu. Potrebno je odabrati s desne strane Indeks, 18.4.2012.
Europska je unija nedavno odobrila projekt „Drava4enjoy" vrijedan 2 100 000 eura u koji je uključen obnova kurije u Kapeli Dvoru.
„Dvorac će biti obnovljen u svrhu Turističko-edukacijskog centra, a u sklopu dvorca bit će turistička infotočka, Wi-Fi, suvenirnica i edukacijske dvorane. Turističko-edukacijski centar u Kapela Dvoru bit će središnja točka biciklističkih staza koje će se kroz projekt označiti, a obuhvaćaju područje Pitomača-Terezino Polje, Kapela Dvor-Virovitica i Lukač-Budakovac", rekao je o projetku Tomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije.
Očekujemo da će se i ovaj projekt uspješno ostvariti. Nakon virovitičkoga i suhopoljskoga dvorca, došao je i red na kapelski. Živi bili pa vidjeli! J
Izvori
- dr.Mladen i Bojana Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji Slavonije - Od Zagreba do Iloka, Denona d.o.o., Zagreb, 2001.
- dr. Dragutin Feletar: Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema, Hrvatski zemljopis, Zagreb, 2002.
- A. Horvat i drugi: Dvorci i kurije sjeverne Hrvatske, Zagreb, 1970.
- fotografije: Službena internetska stranica Virovitičko-podravske županije (vpz.com.hr)
~ 2013. - DRUGA GODINA VIROVITIČKE POVJESTICE ~
...više od 40 eseja i reportaža o povijesti našega zavičaja...
KOMENTIRAJTE I IZABERITE TEMU
Ako želite saznati nešto više o virovitičkoj povijesti, nekom detalju, događaju ili osobama iz bilo kojega doba, svoju želju možete ostaviti u komentaru ili napisati poruku na sljedeću adresu: vlatko.smiljanic@gmail.com.