Povodom Dana antifašističke borbe, saborski zastupnik SDP-a Arsena Bauka medijima je poslao priopćenje s pitanjem upućenim ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek: Kada će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme? Zastupničko je to pitanje naslovljeno na predsjednika Hrvatskog sabora s molbom da ga proslijedi ministrici.
Poštovana ministrice,
Uz čestitke za državni blagdan, Dan antifašističke borbe, prinosim Vašoj pozornosti da su, odlukom Ministarstva kulture Republike Slovenije, partizanske pjesme nedavno upisane u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije.
U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata. Nadalje, navodi se da su „u početku partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazališnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama. Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stup državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja. Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal.“
Prema dostupnim podacima, u redovima NOVJ sudjelovao je po godinama sljedeći broj boraca:
1941: Hrvatska 7.000 /Slovenija 2.000
1942: Hrvatska 48.000/Slovenija 4.000
1943: Hrvatska 78.000/Slovenija 6.000
1944: Hrvatska 122.000/Slovenija 34.000
Vidljivo je dakle, da je odnos broj boraca tijekom svih godina Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj bio od 3 do 13 puta veći u Hrvatskoj nego u Sloveniji što je daleko više od odnosa broja stanovnika naše dvije zemlje.
Republika Slovenija i Republika Hrvatska jedine su države nastale raspadom SFRJ koje su danas članice EU, članice Schengenskog prostora i članice Eurozone, imaju prijateljske odnose, a i usklađeno su djelovale prilikom razdruživanja i to u toj mjeri da su istog dana proglasile nezavisnost, te su, neko vrijeme, slavili i Dan državnosti istog dana. Prije toga, stoljećima su bile dio istog Carstva, nakon toga dio iste višenacionalne države. Nakon Drugog svjetskog rata jedine su vratile u svoj sastav dio nacionalnog teritorija koje je nakon Prvog svjetskog rata pripao Kraljevini Italiji. Slovenija i Hrvatska su bile i jedine republike koje su imale većinski rimokatoličko stanovništvo, a imale su i kvislinške postrojbe koje su surađivale sa njemačkom i talijanskom okupacijskom vojskom. Imale su nakon završetka rata i zajednički nedemokratski komunistički režim, a njihove su partijske organizacije napustile i posljednji kongres SKJ. Možemo reći da smo mnoge stvari u povijesti dijelili, uključujući i vrhovnog zapovjednika vojske o kojoj se radi jer su mu roditelji također iz Hrvatske i Slovenije. Jedino što nismo uspjeli dogovorno podijeliti je Savudrijska vala / Piranski zaljev.
Što se tiče glazbenog ukusa, naše dvije zemlje su, otkad je omogućeno glasanje publike, redovito jedna drugoj davale veliki broj bodova na Eurosongu. U polufinalu ove godine, Slovenija je Hrvatskoj dala 12, a Hrvatska Sloveniji 10 bodova, a to se ponovilo i u finalu. Na prošlom Eurosongu kompatibilnost glazbenih ukusa još više je došla do izražaja. I Slovenija i Hrvatska jedna drugoj dale su 12 bodova i to su ujedno bile jedine „dvanaestice“ koje su jedna i druga pjesma dobile. Čak i 2022. kad se uopći nismo plasirali u finale od Slovenije smo dobili 12 bodova, dok je Slovenija od Hrvatske dobila visokih 8 bodova (to su im ujedno bili jedini bodovi koje su dobili od televotinga).
Kad se sve to uzme u obzir: masovnije sudjelovanje, zajednička povijest, zajednička europska sadašnjost, zajednička antifašistička borba i kompatibilan glazbeni ukus, jedino pitanje koje se može postaviti – kad će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme (koje su po mom skromnom ukuse barem jednako lijepe kao i slovenske)?
Ujedno, kao glazbenu čestitku za Dan antifašističke borbe šaljem Vam poveznicu na jednu pjesmu koja je dio nematerijalne baštine Republike Slovenije.