Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Antifašizam

Arsen Bauk: Kad će Ministarstvo kulture i medija u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme

  Arsen Bauk           23.06.2024.         1856 pogleda
Arsen Bauk: Kad će Ministarstvo kulture i medija u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme

Povodom Dana antifašističke borbe, saborski zastupnik SDP-a Arsena Bauka medijima je poslao priopćenje s pitanjem upućenim ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek: Kada će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme? Zastupničko je to pitanje naslovljeno na predsjednika Hrvatskog sabora s molbom da ga proslijedi ministrici.

Poštovana ministrice,

Uz čestitke za državni blagdan, Dan antifašističke borbe, prinosim Vašoj pozornosti da su, odlukom Ministarstva kulture Republike Slovenije, partizanske pjesme nedavno upisane u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije.

U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata. Nadalje, navodi se da su „u početku partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazališnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama. Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stup državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja. Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal.“

Prema dostupnim podacima, u redovima NOVJ sudjelovao je po godinama sljedeći broj boraca:

1941: Hrvatska  7.000 /Slovenija 2.000
1942: Hrvatska  48.000/Slovenija 4.000
1943: Hrvatska  78.000/Slovenija 6.000
1944: Hrvatska  122.000/Slovenija 34.000

Vidljivo je dakle, da je odnos broj boraca tijekom svih godina Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj bio od 3 do 13 puta veći u Hrvatskoj nego u Sloveniji što je daleko više od odnosa broja stanovnika naše dvije zemlje.

Republika Slovenija i Republika Hrvatska jedine su države nastale raspadom SFRJ koje su danas članice EU, članice Schengenskog prostora i članice Eurozone, imaju prijateljske odnose, a i usklađeno su djelovale prilikom razdruživanja i to u toj mjeri da su istog dana proglasile nezavisnost, te su, neko vrijeme, slavili i Dan državnosti istog dana. Prije toga, stoljećima su bile dio istog Carstva, nakon toga dio iste višenacionalne države. Nakon Drugog svjetskog rata jedine su vratile u svoj sastav dio nacionalnog teritorija koje je nakon Prvog svjetskog rata pripao Kraljevini Italiji. Slovenija i Hrvatska su bile i jedine republike koje su imale većinski rimokatoličko stanovništvo, a imale su i kvislinške postrojbe koje su surađivale sa njemačkom i talijanskom okupacijskom vojskom. Imale su nakon završetka rata i zajednički nedemokratski komunistički režim, a njihove su partijske organizacije napustile i posljednji kongres SKJ. Možemo reći da smo mnoge stvari u povijesti dijelili, uključujući i vrhovnog zapovjednika vojske o kojoj se radi jer su mu roditelji također iz Hrvatske i Slovenije. Jedino što nismo uspjeli dogovorno podijeliti je Savudrijska vala / Piranski zaljev.

Što se tiče glazbenog ukusa, naše dvije zemlje su, otkad je omogućeno glasanje publike, redovito jedna drugoj davale veliki broj bodova na Eurosongu. U polufinalu ove godine, Slovenija je Hrvatskoj dala 12, a Hrvatska Sloveniji 10 bodova, a to se ponovilo i u finalu. Na prošlom Eurosongu kompatibilnost glazbenih ukusa još više je došla do izražaja. I Slovenija i Hrvatska jedna drugoj dale su 12 bodova i to su ujedno bile jedine „dvanaestice“ koje su jedna i druga pjesma dobile. Čak i 2022. kad se uopći nismo plasirali u finale od Slovenije smo dobili 12 bodova, dok je Slovenija od Hrvatske dobila visokih 8 bodova (to su im ujedno bili jedini bodovi koje su dobili od televotinga).

Kad se sve to uzme u obzir: masovnije sudjelovanje, zajednička povijest, zajednička europska sadašnjost, zajednička antifašistička borba i kompatibilan glazbeni ukus, jedino pitanje koje se može postaviti – kad će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme (koje su po mom skromnom ukuse barem jednako lijepe kao i slovenske)?

Ujedno, kao glazbenu čestitku za Dan antifašističke borbe šaljem Vam poveznicu na jednu pjesmu koja je dio nematerijalne baštine Republike Slovenije.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Antifašizam



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.