Počeci zdravstvene službe u Virovitici vežu se prvenstveno uz virovitički Franjevački samostan gdje u XVII., XVIII. i XIX. stoljeću djeluju ljekarnici i tzv. ranarnici. Najpoznatiji predstavnici virovitičkih franjevaca-ljekara bili su Ivan Kapistran Besz i fra Bonifacije Gerber. Iako su franjevci bili visoko obrazovani, njihova ljekarnička dostignuća tada još uvijek nisu bila profesionalna. Unatoč tomu, označavamo ih kao začetnike zdravstvene službe u Virovitici.
Godine 1841. u Virovitici se osniva Dobrovoljno bolničko društvo. Bolnica je, prema izvorima, bila smještena u kući Bauerovih. Osim upravitelja bolnice (značajniji je bio Adolfo Hansemann) ondje je djelovalo i pet podvornih osoba. Ravnatelj je vršio i upravni i medicinski posao. Bolnica je imala tada deset kreveta, od kojih su bili izdvojeni kreveti za teže bolesnike i skitnice. Čak je postojala i mrtvačka prostorija.
Četrdesetak godina kasnije u Virovitici živi želja za gradnjom suvremene i profesionalne bolnice. S tom svrhom osnovano je Bolničko društvo koje je članarinom i zabavama prikupljalo novac za gradnju bolnice. Postoji podatak kako su 1896. već imali 27 384 fortinta i 84 novčića u gotovini.
Na temelju vladine naredbe od 11.VI.1894. (broj 50603) odobrava se gradnja bolnice i poziva se građevni odbor da u roku 4 tjedna predloži nacrte i troškovnik. Ali ujedno se odbija svaka potpora jer bolničko društvo ima priličnu imovinu. Preporučuje se da se posluži zajam.
Ovim su riječima u aktu vlasti dozvolili bespotpornu gradnju bolnice. Tadašnja trgovišna nisu imale gotovo nikakve nepokretne imovine, koja bi bila izvor prihoda. Iz kasnijih izvora postoje podaci kako se vodila žustra rasprava o bolnici - čak su neki gradski zasupnici bili protiv gradnje bolnice, da bi godine 1861. vlada odobrila gradnju i dala zajam u iznosu od 25 000 forinti. Tada je usvojena odluka da virovitička bolnica ima 29 kreveta te odgovarajući medicinski pribor. U tu svrhu na raspolaganju je ukupno bilo 52 384,84 forinti. 10 000 forinti ostalo je kao prvi temeljni bolnički kapital. Zanimljiv je podatak da je zajam od 25 000 forinti sadržavao 5% kamata na 20 godina s godišnjom amortizacijom od 500 forinti, što su za tadašnja vremena bili izrazito nepovoljni kreditni uvjeti.
Dana 17.IV.1901. Predsjedništvo bolnice u Virovitici upućuje dopis gradskom poglavarstvu kako bi ustupilo prikladno mjesto za gradnju bolničke zgrade. Jednoglasno je određeno kako će bolnica bili smještena u Gajevoj ulici, gdje se i danas nalazi.
KRONOLOGIJA RAZVOJA BOLNICE DO 2001. (sa http://www.bolnica-virovitica.hr)
1903. Izgrađeno je drugo krilo bolnice i posebne zgrade zaraznog odjela, mrtvačnice i ledenice. U bolničkoj zgradi prizemno bila je pisarnica za prijem bolesnika, kirurški odjel, operacijska soba s umivaonicima, te soba za motrenje umobolnih. Na katu su bili interni, trahomski, tuberkulozni i venerični odjel. Bolnica je imala 123 kreveta.
1922. U bolnici se otvara ambulanta za kožne i venerične bolesti koja radi do 1933. godine kada se premješta u Dom narodnog zdravlja.
1925. U Suhopolju je otvorena antimalarična i antitrahomska ambulanta.
1933. Osniva se Dom narodnog zdravlja. Virovitica dobiva prvi rendgenski aparat.
1943. Izgorio Dom narodnog zdravlja u Virovitici.
1946. Osnivaju se Kotarska zdravstvena stanica u Virovitici i Podravskoj Slatini.
1947. Otvara se zubna ambulanta u Virovitici.
1948. Otvara se antituberkulozni dispanzer, izgrađuje se bolnički odjel za liječenje tuberkuloznih bolesnika.
1950. Otvara se ambulanta u Suhopolju.
1953. Ponovno se osniva Dom zdravlja sa svim ambulantama.
1956. Otvara se kliničko-kemijski laboratorij sa suvremenom opremom. Nabavljen je elektrokardiograf za internu medicinu.
Otvaraju se zdravstvene stanice u Voćinu i Čađavici.
1957. Otvara se zdravstvena stanica u Gradini i Špišić Bukovici.
1958. Osniva se specijalistički bolnički odjel za dječje bolesti. Osniva se Medicinski centar integracijom Bolnice i Doma zdravlja. To je drugi Medicinski centar formiran u Hrvatskoj. Do 1962. godine zvao se Zdravstveni centar. Osniva se Kabinet za transfuziju krvi.
1960. Otvara se zdravstvena stanica u Pitomači.
1961. Osniva se ginekološko-porođajna specijalistička služba i bolnički odjel.
1962. Osniva se otorinolaringološka specijalistička služba, a specijalistički bolnički odjel počinje s radom 1963. godine.
Otvara se zdravstvena stanica u gornjem Bazju.
1963. Osniva se oftalmološka specijalistička služba, a bolnički odjel s operacijskom dvoranom počinje raditi 1964. godine.
1964. Osnivaju se rendgenski odjel i mikrobiološki laboratorij.
1968. U sklopu Kirurgije razvija se specijalistička ortopedska jedinica.
1970. Osniva se specijalistički odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivnu njegu. Osniva se specijalistička služba za neuropsihijatrijske bolesti, a bolnički odjel počinje raditi 1975. godine.
1971. U Službi interne medicine počinju se primjenjivati endoskopske metode: gastroskopija, dudenoskopija, kolonoskopija i laparoskopija.
1972. Osniva se specijalistička služba za patologiju, sudsku medicinu i citologiju. Do 1982. godine patolog s postdiplomskim studijem iz citologije obavlja citodijagnostiku, a tada dolazi specijalist citolog.
1974. osniva se specijalistička služba za dermatovenerologiju.U službi interne medicine počinje gastroenterološka subspecijalistička dijagnostika i terapija. Osnovan je Odjel za intezivnu njegu srčanih bolesnika. Za neurološku službu nabavljen je EEG.
1975. U Službi interne medicine počinje kardiološka subspecijalistička dijagnostika i terapija.
Osnivaju se specijalističke službe medicine rada i fizikalne medicine. Osniva se neuropsihijatrijski odjel.
1978. U sklopu specijalističke službe za zaštitu dojenčadi, djece i omladine osniva se specijalističkas služba školske medicine.
U ginekološko - porođajnoj službi osniva se i Odjel za neonatologiju.
1979. U sklopu neuropsihijatrijske službe počinje dijagnostika primjenom ultrazvuka i elektroencefalografije.
1982. U sklopu ginekološko - porođajne službe počinje se primjenjivati ultrazvučna dijagnostika.
1983. Osniva se psihijatrijski odjel pod imenom Neuropsihijatrija II.
1984. U sklopu Službe interne medicine osniva se Kabinet zaultrazvučnu dijagnostiku unutrašnjih organa. Formira se Odjel za hemodijalizu.
1986. Osniva se Kardiološki laboratorij s neinvazivnom kardiološkom dijagnostikom.
1992. Uvodi se implantacija privremenog elektrostimulatora.
1994. Medicinski centar se dijeli na Opću bolnicu Virovitica i Dom zdravlja Virovitica.
1994. godine, 28.10. osnovan je Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ) Sv. Rok Virovitičko- podravske županije odlukom županijskog poglavarstva na 12. sjednici.
1995. Otvoren Centar za dijabetes. Odvaja se neonatološki odjel od ginekološko - porođajnog i pripaja pedijatrijskom odjelu. Otvorena alergološka ambulanta u sklopu pulmološke djelatnosti.
1997. Odjel za zarazne bolesti postaje samostalna jedinica.
1998. Odjel za duševne bolesti formiran kao samostalni Odjel. Odjel za neurologiju pripojen Odjelu za interne bolesti kao Odsjek. Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivnu njegu pripaja se Odjelu kirurške, urološke i ortopedske bolesti.
2001. Započinje s radom Dnevna bolnica. Osniva se samostalni Odjel za neurologiju.
Izvori:
- Sivački, Jovan, Čupen, Jakov: Razvoj zdravstvene službe na području Virovitice u dvadesetom stoljeću, Virovitički zbornik 1234.-1984., str. 227.-241.
KOMENTIRAJTE I IZABERITE TEMU VIROVITIČKE POVJESTICE!
Ako želite saznati nešto više o virovitičkoj povijesti, nekom detalju, događaju ili osobama iz bilo kojega doba, svoju želju možete ostaviti u komentaru ili napisati mail na sljedeću adresu: vlatko.smiljanic@gmail.com.