Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog činjenice da su žene radile u lošim radnim uvjetima.
I žene u zanimanjima kao što je vatrogastvo, morale su se kroz desetljeća boriti za jednaka prava kao muški kolege. Danas se hrvatsko vatrogastvo može pohvaliti sa čak 25 % žena u svojim redovima, a prema posljednjim podacima u VATROnetu, od te brojke najviše ih je u Sisačko-moslavačkoj (34 %), Međimurskoj (33 %) i Virovitičko-podravskoj županiji (30 %), a slijede ih Koprivničko-križevačka (29 %), Osječko-baranjska (29 %) i Zagrebačka županija (28 %). Od priobalnih županija, najviše je žena u vatrogastvu Primorsko-goranske (21 %) i Istarske županije (19 %).
U dobrovoljnim vatrogasnim društvima žene čine 10 % operativnog članstva. Najviše operativnih vatrogaskinja koje su članice dobrovoljnih vatrogasnih društava ima Grad Zagreb (21 %), potom Koprivničko-križevačka (14 %) i Međimurska županija (13 %), a od priobalnih županija Istarska (12 %) i Šibensko-kninska županija (8 %).
Žene u hrvatskom vatrogastvu i dalje su jako malo zastupljene u profesionalnom vatrogastvu, a gledajući statistički, najviše ih je u Virovitičko-podravskoj županiji (5 %), a slijede je Krapinsko-zagorska (4 %) i Koprivničko–križevačka županija (4 %) dok je od priobalnih županija najviše vatrogaskinja profesionalno zaposleno u Primorsko-goranskoj županiji (2 %).
Hrvatska vatrogasna zajednica proteklih se godina dosta bavila tematikom žena u vatrogastvu, od istraživanja, provođenja anketa do izložbi koje su predstavljene u Tehničkom muzeju i Muzeju hrvatskog vatrogastva. Provedeni su i brojni razgovori s vatrogaskinjama vezani za njihova iskustva u vatrogastvu, a ono što se moglo iz njihovih priča zaključiti je kako je žena u hrvatskom vatrogastvu sve više, a predrasuda prema njima u ovom humanom i opasnom zanimanju – sve manje.
UKLJUČIVANJE ŽENA U HRVATSKO VATROGASTVO
U prvim godinama dobrovoljnog vatrogastva na području Hrvatske žene nisu mogle biti članice društava, iako su sigurno pomagale u administraciji, pripremi događanja i manifestacija, ali i tijekom gašenja požara. Promjena dolazi tridesetih godina prošlog stoljeća utemeljenjem odreda samaritanki zaduženih za prvu pomoć na intervencijama. Anka Drvarek, samaritanka iz industrijskog Dobrovoljnog vatrogasnog društvo TIVAR postaje prva vatrogasna časnica na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije i otvara put uključenja žena u operativno vatrogastvo.
Nakon 2. svjetskog rata upravo industrijska dobrovoljna vatrogasna društva postaju poligon za uključenje većeg broja žena u vatrogastvo. Uz djelovanje na intervencijama i sudjelovanjem u preventivnim aktivnostima, raste broj ženskih natjecateljskih odjeljenja koja ostvaruju izvrsne rezultate na vatrogasnim natjecanjima.
Pristupanje žena u dobrovoljno vatrogastvo postupno otvara vrata ženama u profesionalnom vatrogastvu. Tako je Katica Valečić postala prva žena koja je završila prekvalifikaciju za vatrogasnog tehničara te kasnije stekla titulu inženjera zaštite od požara. Prva postrojba koja je zaposlila žene u svoje redove je Profesionalna vatrogasna jedinica Sisak 1986. godine.
Put uključenja žena u vatrogastvo bio je težak i trnovit. Ali zahvaljujući hrabrim vatrogaskinjama i vatrogasnom vodstvu koje je imalo napredne poglede, danas možemo s ponosom reći kako žene čine četvrtinu članstva u hrvatskim vatrogasnim organizacijama.
