Po prvi put u Hrvatskoj provedeno je veliko neovisno istraživanje o istjecanju metana na plinskoj i naftnoj infrastrukturi. “Lovac na metan” Théophile Humann-Guilleminot iz međunarodne klimatske organizacije Clean Air Task Force (CATF) proveo je ovakva istraživanja na više od 500 lokacija diljem svijeta. Sada je u Hrvatskoj, zajedno s Greenpeaceom, obišao 27 lokacija od kojih je na čak 26 zabilježio emisije metana. Riječ je o zaprepašćujućih 96% istraženih lokacija, što je ujedno najveći postotak koji je CATF zabilježio u nekoj članici Europske unije.
.jpg)
U razdoblju od 25. do 31. ožujka 2025. godine, CATF i Greenpeace obišli su niz lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a koja su u vlasništvu ili pod upravljanjem Ine, Plinacra i Podzemnog skladišta plina Okoli. Na spomenutih 26 lokacija dokumentirane su emisije metana u obliku ispuštanja odnosno istjecanja plina, zatim odzračivanja (eng.venting), kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji (eng. flaring) koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi. CATF je na svakoj lokaciji pažljivo dokumentirao emisije koristeći infracrvene (IR) videozapise, IR fotografije, te digitalne fotografije. Prikupljeni materijali dio su CATF-ove kampanje pod nazivom "Cut Methane" koja se provodi diljem Europe i svijeta.
“Naše istraživanje snažno potvrđuje ono na što znanstvenici i istraživači upozoravaju već godinama – metan curi ili se ispušta duž cijelog lanca opskrbe naftom i plinom. Od ogromnih plinskih polja u Teksasu do Plinacroovih plinovoda, kompanije rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene, sve to u potrazi za kratkoročnim profitom. Nažalost, od zemalja u kojima sam bio, Hrvatska je po rezultatima među tri najgore. Prizori plinova koji šikljaju iz otvorenih, zahrđalih spremnika na području Ivanić-Grada, kao i curenje iz bušotina na lokaciji Okoli izuzetno su zabrinjavajući. Usred energetske krize, ovakva razina rasipanja pokazuje očito zanemarivanje i klime i hrvatskih građana,” istaknuo je Humann-Guilleminot.
Metan je vrlo snažan staklenički plin koji ima potencijal globalnog zagrijavanja 84 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina[1]. Često istječe u atmosferu tijekom vađenja, transporta i skladištenja. U kolovozu 2024. u EU-u je stupila na snagu Uredba o metanu, koja je prvi takav obvezujući propis u svijetu usmjeren na emisije metana u sektoru energetike.
Eszter Matyas iz Greenpeacea u središnjoj i istočnoj Europi (CEE) pojašnjava: “Novi propisi donijet će znatno stroža pravila za operatore u industriji fosilnih goriva. Morat će redovito provoditi mjerenja i podnositi izvješća nadležnim tijelima, posvetiti veću pažnju stanju vlastite infrastrukture, popraviti pukotine te prestati rutinski provoditi odzračivanja i spaljivanja plina na baklji. Nadamo se da će nova regulativa dovesti do značajnih poboljšanja u ponašanju i praksama fosilne industrije. Smanjenje zagađenja metanom najbolji je način da izbjegnemo veće zagrijavanje u kratkoročnom razdoblju.”
U Hrvatskoj, a nažalost i u brojnim drugim zemljama, fosilna industrija plin desetljećima prikazuje kao zelen i čist izvor energije. Te mitove nije lako razbiti s obzirom na to da je plin golim okom nevidljiv, a njegov utjecaj na klimu i zdravlje predugo je prolazio ispod radara. “Mogli smo pretpostaviti da će na pojedinim lokacijama mjerenja pokazati emisije metana, ali nismo mogli predvidjeti baš ovoliko šokantne rezultate. Greenpeace poziva Vladu RH da ozbiljno shvati provedbu novih propisa o metanu. Ono što je dugoročno još važnije - postupno ukidanje fosilnog plina do 2035. i zabrana novih plinskih i ostalih fosilnih projekata. Rješenja su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u kojima Hrvatska ima ogroman potencijal, posebice suncu i vjetru, zaključuje Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
