Bernardić: Restart koalicija će sama osvojiti stabilnu većinu
HZJZ: Potpise birača ponajprije prikupljati na otvorenome
Stožer ukinuo zabranu rada nedjeljom
Restart: Vlada je prespavala predsjedanje EU-om
DIP: Podatke za izbore birači mogu promijeniti do 24. lipnja
Polovina umirovljenika prima prosječno 1.420 kuna mirovine
Bernardić: Izdaja je nacionalnih interesa da nafta odlazi u mađarske rafinerije

  Putujem i pišem

Vila Kumrovec: Zatočeni dizajnerski dragulj

  Olga Vujović/Foto Mateja Harapin           04.05.2020.         638 pogleda
Vila Kumrovec: Zatočeni dizajnerski dragulj

Selo Kumrovec u Hrvatskom zagorju već odavno se ne spominje isključivo kao rodno mjesto vojnog stratega, političara i doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita (1892.-1980.), već kao Muzej „Staro selo“ u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja. Iz naziva proizlazi da je stara seoska jezgra (usporedno postoji aktivni dio sela) obnovljena i pretvorena u etnografsku tradicijsku izložbu koja nudi obrasce seoskog života (uz Titovu rodnu kuću).

Nedaleko sela sagrađeni su Spomen dom (1974.) i Politička škola (nemalog smještajnog kapaciteta, 1981.), no promjenom društvenog i političkog uređenja (1990.) prestali su radom. Za vrijeme i nakon Domovinskog rata Politička je škola služila za smještaj vukovarskim izbjeglicama, ali nakon njihovog odlaska prepuštena je propadanju i - kradljivcima.

U svojem romanu „Hotel Zagorje“ (Profil, 2010.) Ivana Simić Bodrožić (1982.) opisuje svoja iskustva boravka u spomenutom zdanju, pa naslov njezina romana postaje nadimkom zgrade. Međutim, nadomak etno sela Kumrovec, na padini brežuljka na kojem je stajala zavjetna crkvica svetog Roka, ciljano je sagrađen hotel (1948.) nazvan Hotel „Kumrovec“. Arhitekt je bio Branko Bon (1912.-2001.), poznat po gradnjama hotela, među kojima se ističu elitni hotel „Jadran“ u Tučepima (1948. – 1954.) i obnova naselja Sveti Stefan pokraj Budve (1956.), a njegov je i prvi beogradski neboder „Albanija“ (1939.).

Hotel „Kumrovec“ nastojao je, kako piše Dunja Šarić: „…pomiriti tradicijske oblike s (tadašnjim) modernim shvaćanjem arhitekture.“ Međutim, godine 1962. ruši se spomenuta crkvica, a Hotel „Kumrovec“ se preuređuje u rezidencijalni objekt Josipa Broza (s novim nazivom Vila Kumrovec). U tom preuređenju biber crijep zamjenjuje slamnati krov, a unutrašnjost se pregrađuje zbog prenamjene prostorija.

Nikakvom potragom nisam uspjela otkriti imena dizajnera, ali je vila „Kumrovec“ primjer vrhunskog (dobro obnovljenog) dizajna šezdesetih godina 20.stoljeća i na tom području predstavlja istinski dragulj. Mada je donji (kuhinjski) prostor djelomično zapušten, a nisu u boljem stanju niti potkrovne sobice, rezidencijalni dio, ulazni i prvi kat, doista su izuzetni.

Neki naoko nebitni elementi, pokazuju promišljenost i profinjenost dizajnera, pa me se silno dojmio tkaninom presvučen naslon na terasi (kako bi promatrač komotno oslonjen mogao uživati u pogledu ) i istom tkaninom prekriveni stubište i pod u dizalu. Velika sala (za sastanke?) opremljena dugačkim stolom i stolicama djeluje pomalo asketski, ali su zato saloni na prvom katu vrlo lijepo uređeni.

Uz očekivani udobni namještaj namijenjen opuštenom čavrljanju, tu su još pisaći stol i police (danas ispunjene ukrasnim predmetima) te fino oblikovani lusteri, ali najupečatljiviji je Naserov (egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser 1918.-1970.) poklon Titu. Radi se o lijepo obrađenoj i ukrašenoj, samostojećoj drvenoj kutiji u koju su smješteni gramofon, radio i televizijski prijemnik (svojevrsni „glazbeni stup“).

Najzanimljiviji dio, kako dizajnerski tako i socijalno, jest prostor Brozovih namijenjen odmoru. Naime, bračni par Broz imao je odvojene spavaće sobe, jednostavne i gotovo identično uređene, uz vlastite prateće pripadajuće sanitarne prostorije (rekoše mi: „žute pločice za Jovanku, zelene za Tita“).

Dobro je da vila „Kumrovec“ (okružena pomoćnim prostorijama i zelenilom) pripada Muzeju, jer je to garancija njezinog očuvanja, posebno zbog kontroliranog pristupa (uglavnom u Noći muzeja ili na zahtjev).

Govoreći na pola u šali, mislim da bi obilazak vile „Kumrovec“ trebao postati  „obavezna dizajnerska literatura“, jer osim što je vrlo upečatljiva, odličan je primjer usklađivanja elemenata u ostvarivanju suvisle (privatne ili javne, privremene ili stalne ) stambene cjeline.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Putujem i pišem



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.