U ona, za mađarske trgovce, obrtnike, poljoprivrednike, ugostitelje, hotelijere i zbrajatelje državnog proračun zlatno doba, kad se kod prekodravskih susjeda masovno išlo po cjelokupni špeceraj, odjeću, obuću, higijenske potrepštine, namještaj, frizuru i još svega toga, proputovah što poslovno što privatno gotovo sva mjesta pograničnih županija Somogy i Baranya. Nisam propuštao ni povoljne cijene turističkih odredišta na Balatonu i široj okolici, računajući i vinske ceste kakvih mi ovdje još nismo imali. Najveće jezero u središnjoj Europi obiđoh uzduž i poprijeko, i južnu i sjevernu obalu.
Ali tada ne stigoh do Veszpréma, čarobnog grada na sedam brežuljaka, samo petnaestak kilometara sjeverno od Balatona (110 kilometara od Budimpešte, 211 od Virovitice ako ćemo najkraćim putem ili 235 ako se želimo voziti nešto duže, uz obale jezera). Nije mi bio u vidokrugu, nisam znao ama baš ništa o njegovoj ljepoti i značaju, o tome da je sjedište istoimene županije, da je jedan od najsatrijih mađrskih gradova, da su njemu devet stoljeća biskupi krunili mađarske kraljice zbog čega ga zovu gradom kraljica (Királynek városa), da je tu osnovano prvo Sveučilište u Mađarskoj...
Ne bih ni danas znao puno više o njemu (osim da im je rukometni klub jedan od najuspješnijih u državi - 22 puta prvak, 23 puta osvajač kupa, dva puta pobjednik europskog Kupa kupova, dva puta finalisti Lige prvaka - i to zato jer im je kadetska ekipa dva puta gostovala u Virovitici, na jednom od najjačih europskih turnira u kategoriji dječaka) da nije izabran za Europsku prijestolnicu kulture (EPK) 2023. i da ga tim povodom nisam imao prlike upoznati i izvještavati s festivala Balkan: Most o čemu sam pisao u članku naslova Ludi balkanski ritmovi i miris ćevapa u UNESCO-vom gradu glazbe.
GRADONAČELIK GYULA PORGA: EPK NADMAŠIO I NAJLUĐE SNOVE
Za titulu Europske prijestolnice kulture Veszprém se izborio u jakoj nacionalnoj konkurenciji moćnijih i poznatijih gradova Györ (130.000 stanovnika) i Debrecin (200.000) još 2016. godine. Jezičac koji je prevagnuo da nezavisno povjerenstvo stručnjaka Europske komisije donese takvu odluku (2018.) bio je silan entuzijazam predlagatelja i zgodna ideja da kandidiraju regiju Bakony-Balaton jer je Veszprém zapravo naslonjen na jezero i u svakodnevnom životu čine cjelinu. Tako ovogodišnju titulu EPK u naravi nose 117 gradova i mjesta od kojih neki imaju samo 56 stanovnika. Kasnije će opisati da je to bila borba Davida i Golijata. Mađarska Vlada je cijeli projekt podržala sa 175 milijuna eura. Trećina ide za manifestacije i upravne troškove, a dvije trećine uložene su infrastrukturu.
"Titula Europske prijestolnice kulture prilika je da regija udruži snage kako bi europskoj i domaćoj javnosti predstavila svoju stoljetnu tradiciju, kulturnu raznolikost, gastronomiju i prirodna bogatstva", najvljivali su organizatori brojna događanja - gotovo tri tisuće manifestacija.
EPK je službeno otvoren 21. siječnja uličnom zabavom pod nazivom Blistaj,Veszprém! Program se sastojao od niza uzastopnih, međusobno povezanih glazbenih performansa, plesnih točaka, svjetlosnih slika projiciranih na velikim zgradama i drugih impresivnih spektakala. Bila je to povezana priču o prošlosti i sadašnjosti Veszpréma kroz urbanu fantaziju: grad je ponekad nadrealan, ponekad šaljiv ili iz snova, ali uvijek bajkovit i čaroban. Od tada do danas, među ostalim, održani su festivali svjetlosti, suvremene književnosti, bluza, jazza, plesa, opere, crkvenih korala, popa, šansone, mađarskog filma... Gotovo 3200 događanja sa 773.000 sudionika pratilo je milijun i 440 tisuća ljudi. "Program može biti uspješan samo ako građani osjećaju da je projekt EPK njihov, a s ponosom mogu kazati da je nadmašio i najluđe snove. Iza grada je uzbudljivo razdoblje, a do kraja jedne od najznačajnijih godina života Veszpréma čeka nas još puno iznenađenja", kaže gradonačelnik Gyula Porga.
Organizatori ističu da je 38 posto onih koji su došli na programe stiglo nekim od sredstava javnog prijevoza, što je važna brojka u gorućim temama održivosti i zaštite okoliša
Za kraj intenzivne godine planira se veličanstvena završnica s nizom kulturnih programa, izložbi koncerata različitih žanrova i partija veszprémskih disk džokeja te uličnih zabava praćenih adventskim slavljem, atmosferičnom rasvjetom, gastronomskim doživljajima, proizvođačkim i obrtničkim štandovima subotom, klizalište na više od 500 četvornih metara i pet staza za snow tubing, svaka duga 50 metara.
FAUST VRANČIĆ U SRCU GRADA
Veszprém leži s obje strane rijeke Séd. Okružuju ga tri mikro regije: planinski lanac Bakony sa sjevera i sjeverozapada, Balaton i Balatonsko gorje s juga i nizina Mezőföld s istoka što je igralo značajnu ulogu u razvoju grada i njegovoj socio-ekonomskoj ulozi u povijesti te uravnotežen, miran i slobodan život. O tome danas govore barokna i secesijska zdanja, sakralni objekti, dvorci i muzeji, dražesne male uličice, pitoreskni trgovi, bajkoviti parkovi, idilični mostovi, očaravajuće cvjetne aleje, poetični spomenici, otmjeni restorani, profinjene slastičarnice i ljubazni građani pa već na prvi pogled možemo zaključiti da je Veszprém ne samo jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj nego i najšarmantnijih.
Ovdje je u desetom stoljeću uspostavljena prva biskupija u Mađarskoj. Kraljice Sarolt i Gizela (supruga mađarskog kralja Svetog Stjepana) tu su imale sjedište i osnovale katedralu u kojoj su krunisane kraljice.
Zanimljiv je dvorca koji datira iz 10. i 11. stoljeća. Ne radi se, naime, o srednjovjekovnoj kamenoj zgradi debelih zidova u klasičnom smislu nego o kompleksu kojeg čini niz povijesnih građevina opasanih zidom koji se proteže oko ruba strmih obronaka brežuljka na kojem je utvrda izgrađena.
Tu je Vatrogasni toranj (jedan od simbola grada) izvorno sagrađen da štiti vrata dvorca, nekadašnji vatrogasni dom a danas sjedište industrijskog udruženja Fecskendőház na čijem pročelju piše da je kuća sagrađena novcem građana. Zgrada simetrične fasade ukrašena je grbom grada i trima cehovskim značkama. U kompleksu je i Moderna galerija s četiri izložbena prostora, pijaristička i garnizonska crkva mađarskih oružanih snaga, katedrala, nadbiskupska palača s vrijednom knjižnicom i arhivom, kapela Gizella nazvana po prvoj kraljici, palača Dubniczay, koja je od 2006. izložbeni prostor, kuća Bíró Giczey, u kojoj se od 2011. nalazi Turistički centar Salezijanske nadbiskupije, franjevačka crkva sagrađena 1730. godine u pleternom stilu, Zdenac dvorca ...
U četvrt se ulazi kroz Vrata heroja, svečano otvorena 1939. , a obnovljena 2013. godine. Posvećena su prvenstveno žrtvama Prvog svjetskog rata, ali i ostalim svim domoljubima.
Odmah kraj Vrata heroja je spomen ploča Faustu Vrančiću (Šibenik, 1551. – Venezia 1617.), hrvatskom velikanu europskog ugleda, izumitelju (na primjer padobran), jezikoslovcu, diplomatu, svećeniku i polihistoru. U jednom razoblju živio je i djelovao u Veszprému kao zapovjednik utvrde i upravitelj biskupskih imanja, prije nego je postao tajnikom kralja Rudolfa u Pragu. Mađari su prije nas počeli cijeniti i istraživati njegov doprinos u političkom, crkvenom i znanstvenom smislu ocijenivši njegov nemjerljivi značaj za mađarski kulturu i povijest. Između ostalog objavio je prvi službeni rječnik mađarskog jezika. Spomen ploču je 30. rujna 2011. otkrio zamjenik mađarskog premijera dr. Tibor Navracsics. Faust Vrančić je povezao kulturne institucije Šibenika i Veszpréma tako da su postali gradovi prijatelji.
Zajednička prošlost, uska međuovisnost i višestoljetna blisku suradnju naroda ogleda se u još nekim sjećanjima na ljude koji su je obilježili. Tu su spomen ploče Nikoli Zrinskom (postavljena na 450. obljetnicu opsade Sigeta od Turaka i vesprimskom biskupu) i hrvatskom banu Petru Berislaviću, mađarski Beriszló, kojeg ovdašnja povijest pamti po modernizaciji fortifikacija ovog dvorca. Pokopan je u vesprimskoj katedrali.
ZELENO, OBNOVLJIVO, KREATIVNO
S bedema promatram panoramu grada, divim se ulicama, zgradama i čitavim stambenim naseljima prošaranim bujnom vegetacijom. Zelenilo odmara oči, izaziva uzdahe uzvišenosti, blagost duše i harmoniju emocija. Sjetim se Virovitice. Nekada, dok je drvosječe nisu ogolje i betonirale, bila je slično zelena, smirivala bi i opuštala promatrače, gosti bi je isticali tu ljepotu. Veszprém svoja drveće nije dao, a sadio je nova. Danas ima oko 26.000 stabala, 5.000 cvjetova i 48.000 grmova.
Državni zavoda za statistiku svrstao je Veszprém među pet najboljih mađarskih gradova po kvaliteti življenja mjereno stopom zaposlenosti, plaćom po glavi stanovnika, brojem registriranih tvrtki, demografskim kretanjima, komunalnom infrastrukturom, uslugama, ulaganjem u kulturu i socijalnom povezanošću. Po kvaliteti življenja nalazi se na 54 mjestu u Europi. O tome nam je u gradskoj kući uz kavu i kolače govorio gradonačelnik Porga, naglasivši kako su to dobri temelji za ostvarivanje dugoročnog ambicioznog plana svrstavanja Veszpréma u europsku kartu 20 gradova najpoželjnijih za život. No, da bi se to ostvarilo potrebno je doseći nekoliko ciljeva: različitim sadržajima zadržati i privući mlade ljude koji bi bilo pokretači ekonomskog i društvenog života; oživjeti povijesno jezgro grada; poticati kreativnu industriju na osnovu kulturnog naslijeđa; povećati broj turista i noćenja izvan sezone kupanja i sunčanja na Balatonu.
"Na tome već uvelike radimo kroz tri strateška cilja: Grad mladih, Ekološki osviješten grad i Obnovljivi grad. Osiguranje lokalnih programa jednakih mogućnosti za sva naselja i sela u okruženju, akcijski plan za održivu energiju i klimu integriran u strategiju za razvoj naselja temeljne su vrijednosti koje određuju smjer predloženih projekata. Rezultati postignuti u posljednjih deset godina te osvajanje titule Europske prijestolnice kulture povezanih u širokom rasponu razvoja, jamstvo su da ćemo grad podići na željenu razinu u domaćem i međunarodnom kulturnom, gospodarskom i turističkom prostoru. Do 2030. Veszprém će biti grad harmonije, visoke kvalitete života i jakih zajednica različitih životnih stilova koji će ovdje naći svoje okruženje. Želimo stvoriti grad poznat po javnim uslugama i mogućnostima za slobodno vrijeme i sport, po društvenom životu, gastronomskoj ponudi, atmosferi i ljepoti ulica i trgova. Istovremeno, bit će kulturno središte poznato u cijeloj Europi, popularno odredište i nakon Europske prijestolnice kulture", optimitačan je gradonačelnik.
"Do tako dobrih rezultata došli smo isključivo zajedništvom - zajedničkim promišljanjem i suradnjom i nemam razloga ne vjerovati da će tao biti i u buduće", dodao je.
Da Porgine riječi o strategiji za mlade nisu samo prazne priče kojima se hvali pred novinarima govori i činjenica da je na projektu koji su mladi nazvali ReYouth Veszprém, od 2014. godine radilo 60 stručnjaka i donositelja odluka s partnerskim organizacijama i različitim podskupinama čiji je ukupan broj sudionika premašio 575 osoba. Program se stalno nadograđuju i prilagođava vremenu prateći nova stremljenja onih kojima je namijenjen.
Gradonačelnikovu zanesenost mladima i kulturnim sadržajima kojima razvija i u budućnosti želi razvijati grad shvatit ćemo kad zavirimo u njegovu biografiju.
Ovo mu je, od 2010. kada je kao kandidat Fidesz-KDNP-a (desničarski nacionalni konzervativni politički savez dviju političkih stranaka koji od 2010. osvaja većinu na svim nacionalnim izborima) prvi put izabran, treći mandat. Već nakon dvije godine dobio je nacionalnu nagradu Gradonačelnik godine. Predsjednik je Mreže povijesnih gradova i naselja i Pododbora za kulturu Udruge županijskih gradova. Prije toga ( 2006. -2010.) obnašao je dužnost dogradonačelnika za kulturu, a još prije (2002. do 2006.) bio je zastupnik u Glavnoj skupštini Županijskog poglavarstva i predsjednik Odbora za kulturu, manjine i crkvena pitanja. Karijeru je počeo kao član općinskog vijeća Balatonkenes (1994.-2002.) gdje je posljednje četiri godine bio predsjednik odbora za kulturu. Rođen je 1968. u Eningu, srednju školu završio je u Balatonfüredu, a kasnije stekao kvalifikaciju za kulturnu organizaciju. U politiku ga je, kaže, odveo društveni rad u mladosti.
„U Veszprému možemo biti uspješni, samo ukoliko su i sela i naselja oko nas uspješna. Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće velikih gradova, neka 21. bude stoljeće malih”, zaključio je gradonačelnik.
NA TRGU STARI GRAD
Osmerokutni trg Óváros (Stari grad) sa secesijskim zgradama na kojemu je Gradska vijećnica srce je grada. Prije se koristio kao tržnica, a sada je mjesto održavanja nekih od najpopularnijih gradskih festivala i sajmova. Na primjer, desetodnevni tematski festival glazbe i hrane u sklopu Dana roséa, rizlinga i jazza. Zgrada Gradske vijećnice s elegantnim balustradama od kovanog željeza koje ukrašavaju dva balkona na drugom katu i njihovim metalnim ornamentima ukrašenim lišćem, zidnim štukaturama, vijencima i državnim i gradskim grbom na ulazu, u kojoj nas je primio gradonačelnik, nalazi se na sjeveroistočnom uglu Trga. Sagrađena je 1857. kao crkvena banka, a od 1990. su uredi gradske uprave. Jedno vrijeme tu je bio okružni ured, a zatim je dugo stajala napuštena. Nakon renovacije postala je ponos grada. Tu se održavaju svadbene svečanosti, organiziraju izložbe, predavanja i tribine. Drugim riječima, u potpunisti je otvorena građanima.
Bakreni kip arkanđela sv. Mihaela, zaštitnika grada bazilike i nadbiskupske provincije s poraženom sotonom, visine 2,76 metara izrađen je 2017. javnom donacijom.
Kip Djevojke s vrčem, lokalno poznat kao Zsuzsi, stoji na vrhu stepenica do romantične ulice Ányos pored Gradske vijećnice od 1962. godine. Popularna je atrakcija koju turisti često traže i fotografiraju.