Taj ukrajinski medij piše da je Milanović kritičar zapadne pomoći Ukrajini i njezinom pridruživanju NATO-u te da je o prosvjedima Euromajdana 2014. govorio kao o „puču”. Kyiv Independent piše i da se Milanović u listopadu usprotivio slanju hrvatskih vojnika u NATO-vu misiju pomoći Ukrajini NSATU.
Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform popratila je izbore šturim, faktografskim tekstom, no navela je članak Politica u kojem se tvrdi da su proruski botovi na društvenim mrežama provodili dezinformacijsku kampanju u korist Milanovića.
Ruska novinska agencija TASS također navodi samo statističke podatke o Milanovićevoj pobjedi, dok agencija RIA Novosti piše da je hrvatski predsjednik „osudio specijalnu vojnu operaciju” i javno se žalio na nedjelotvornost zapadnih sankcija uvedenih protiv Rusije.
RIA Novosti piše da se Milanović usprotivio i uključivanju hrvatskih vojnika u sukob, no da je usprkos tome hrvatska vlada Ukrajini dala „300 milijuna dolara i nastavlja” pomagati, da je Hrvatska pokrenula državni program za prijem i zaposlenje ukrajinskih izbjeglica.
Ta agencija piše da se prema ruskom ministarstvu obrane na strani ukrajinskih snaga bore i hrvatski plaćenici te podsjeća da je premijer Andrej Plenković Milanovića nazivao „Putinovom pudlicom”, a da je njegova vlada „podržala antiruske sankcije, zatvorila naftovod JANAF za Srbiju i protjerala gotovo sve ruske diplomate”.
Američka novinska agencija AP u članku o izbornoj pobjedi ponovno Milanovića naziva kritičarem EU-a i NATO-a, ali i žestokim protivnikom „hrvatskog konzervativnog premijera”. AP piše da je Milanović najpopularniji političar u Hrvatskoj te da ga se često zbog „borbenog stila komunikacije” uspoređuje s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Američka agencija piše i da su se izbori u Hrvatskoj održali u vremenu dok se zemlja bori s visokom inflacijom, korupcijskim skandalima i manjkom radne snage.
Izvještaj AP-a prenijeli su i drugi američki mediji poput CNN-a. BBC piše kako je rezultat Dragana Primorca, kandidata kojeg je podržavao HDZ, najgori u povijesti za „najmoćniju političku snagu” u Hrvatskoj. Britanski medij piše da premijer nije čestitao novom-starom predsjedniku te da je Milanović osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali i često kritizirao zapadnu pomoć Kijevu.
Politico o Milanoviću piše kao o populistu koji „ostaje najpopularniji hrvatski političar” s poviješću proruskih i antizapadnih izjava koje su u kontrastu s njegovim vođenjem Hrvatske tijekom ulaska u Europsku uniju 2013. godine.
Politico piše da je HDZ oslabljen korupcijskim skandalom u studenom, s danas bivšim ministrom zdravlja Vilijem Berošem, a zbog kojeg se vlada sporila s uredom europskog tužitelja (EPPO) koji je „optužio Zagreb da sprječava istragu sustavne korupcije u zemlji”. Časopis dodaje da je Hrvatska, „pod dominacijom Plenkovićevog HDZ-a od 1991”, u studenom imala treću najvišu inflaciju u eurozoni te da se bori s velikom nestašicom radnika.