Turska vladavina (1552. - 1684.) nezamislivo je barbarizirala našu Viroviticu. Samo možemo sanjati koliko smo, prije okupacije, imali krasnih građevina, koji bi danas bili spomenici nulte kategorije! Strategijom „spaljene zemlje" Turci su pustošili sve putove do Beča. Činjenica jest da su upravo kod Virovitice stali. Srećom da na Zemlji imamo gravitaciju i zemlju - one su sačuvale najdragocjenije svjedoke minulih vremena stare Virovitice - arheološke nalaze.
(Historia četvrta)
U ekipi prvih virovitičkih arheologa-istraživača bili su dr. Minichreiter sa Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Rudolf Bartolović, fotograf Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture i Dubravka Sabolić, prof. povijesti i sociologije. Sve je počelo u proljeće 1984. na samo dva lokaliteta: kod ciglane „Valent Gazdek" i Dvorinama, antičkom naselju kod Orešca.
Pogodne geografske karakteristike u sjevernom dijelu plodne ravnice, šume, ispresijecane manjim potocima i rječicama koje se ulijevaju u Dravu bogatu ribom, a u južnom dijelu obronci Bilogore, puno raznovrsne divljači, omogućili su razvoj naselja već u neolitu, mlađem kamenom dobu (5000. - 2400. pr.Kr.). U ranoj fazi naselja se formiraju na prirodnim uzvišenjima uz obale rijeka, potoka ili stalnih močvara, gdje dugotrajnim stanovanjem nastaju telovi - manji umjetni brežuljci s jamama za stanovanje - zemunicama. Različitih tlocrta i dimenzija, zemunice su imale krovnu konstrukciju koju su držali drveni nosači i sa strane iskopani oslonci za grede. Između ostaloga, tamo je pronađeno čak i lončarsko kolo!
Nalazišta srednjeg i kasnog eneolita (prijelaznoga razdoblja) su prisutna u Orešcu i Virovitici gdje su nađeni ulomci koji bi se mogli pripisati vučedolskoj kulturi, s obzirom da postoje brojna naselja u središnjoj Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kasno brončano doba ima najviše lokaliteta i oni bi trebali bili podjednako raspoređeni u nizinskom i planinskom dijelu. Južni planinski dio još nije detaljno rekognosciran, a u nizinskom dijelu imamo čak sedam lokaliteta autohtone virovitičke kulture žarnih polja! Virovitička grupa rasprostire se od Vukovara i Šida na istoku do Kalnika i Medvednice na zapadu. Sigurne nekropole virovitičke grupe otkrivene su u Virovitici na lokaciji ciglane „Valent Gazdek" i u Špišić Bukovici. Ostave u virovitičkom kraju nisu nađene, što ne isključuje njihovo postojanje s obzirom na brojne nalaze u SZ Hrvatskoj i u središnjoj Slavoniji. Krajem kasnoga brončanog doba trakokimerijskim prodorom mijenja se materijalna kultura i običaj sahranjivanja, pa iako i dalje nalazimo obred incineracije, prevladava ponovno inhumacija.
U halštatskom dobu (starije željezno) virovitičko područje, najvjerojatnije u sklopu sjeverozapadne Hrvatske, bilo je pod jakim utjecajem istočnoalpskoga prostora. Arheološki nalazi bogatih kneževskih grobova i utvrđenih gradinskih naselja pronađeni su u međurječju Save i Drave.
Fprmiranjem stalnoga postava u Gradskom muzeju Virovitica i prikazom lokaliteta i nalaza s terena učinjeni su prvi koraci sustavnoga arheološkog proučavanja najzapadnijeg dijela Slavonije, ali u tom proučavanju još je mnogo praznina. Nadajući se, da prikazom kulturnoga blaga virovitičkoga kraja možemo zainteresirati naše suvremenike i spasiti arheološko nasljeđe koje je, prekriveno tankim slojem zemlje na oranicama i pašnjacima, nažalost najugroženija vrsta spomenika kulture.
POPIS NALAZIŠTA NA PODRUČJU VIROVITICE
BAČEVAC: Most prema Kiselici, srednji vijek
BOROVA: „Dabrovica", latineska kultura i srednji vijek
BREZOVICA: „Žikov brijeg", kasni srednji vijek
GAĆIŠTE: Sopot II, prapovijesno naselje
GAĆIŠTE: iza crkve prema Obilićevu, prapovijesno nalazište
GAĆIŠTE: nalaz novca Frizatici, srednji vijek
GRADINA: „Gradina", dvije gradine i jedna nekropola, prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet
JASENAŠ: „Veliki Cimer", prapovijesno naselje
JASIK kod Gaćišta: prapovijesno naselje
KAPAN: „Dubrava", antika
KORIJA: prapovijesno, antičko i srednjovjekovno naselje
LOZAN: „Lendava", kasni sredni vijek
MILANOVAC: „Glavna ulica br. 159", prapovijesno naselje
OREŠAC: prapovijesno naselje
PEPELANE: „Lug", prapovijesno naselje
PIVNICE: prapovijesno naselje
REZOVAČKE KRČEVINE: eleolitsko naselje
SUHOPOLJE: srednjovjekovno naseljne
ŠPIŠIĆ BUKOVICA: „Mali Zagreb", prapovijesno naselje i nekropola
TEREZINO POLJE: „Selište", srednjovjekovno nalazište
VIROVITICA: „Antunovac", prapovijesno i antičko naselje Sirotis (virovitička grupa)
VIROVITICA: „Ciglana Valent Gazdek", prapovijesna nekropola
VIROVITICA: „IX. ribnjak", prapovijesno nalazište
VIROVITICA: „I. ribnjak", antička nekropola (grob rimskoga vojnika)
VIROVITICA: „Mali Požari", antička nekropola
VIROVITICA: „Ulica Ivana Gundulića", kasnosrednjovjekovno nalazište
VIROVITICA: „Ođenica", prapovijesno naselje
VIROVITICA: „Basaričekova ulica", srednjovjekovna nekropola
VIROVITICA: „Bivša poljoprivredna škola", antičko nalazište
VUKOSAVLJEVICA: ostaci rimske ceste
U sljedećoj historiji, po zahtjevu čitatelja, će biti riječi o prvoj seljačkoj buni u Virovitičkoj županiji.
Post scriptum poštovanim čitateljima
Za sva pitanja, komentare, prigovore ili pohvale možete se obratiti na moj Facebook profil (http://www.facebook.com/smiljanic.vlatko) ili na mail (vlatko.smiljanic@gmail.com). U komentare možete pisati o kojoj biste temi željeli čitati u sljedećim historijama.
Vlatko Smiljanić, autor Virovitičke povjestice
