Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Šumarstvo

Šume u socijalizmu, a pilane u kapitalizmu

  vn           23.04.2012.         5809 pogleda
Šume u socijalizmu, a pilane u kapitalizmu

Na pragu ulaska u EU, budućnost hrvatskog šumarstva je neizvjesna, a svaka promjena u toj važnoj gospodarskoj grani nužno podrazumijeva i dalekosežne posljedice u sektoru prerade drva koji je tradicionalno izvozno orijentiran, ali i dalje snažno izložen utjecaju gospodarske krize. Predsjednik HUP-ove Udruga poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima Dalibor Hatić drži da su šumarstvo i drvna industrija dvije nepomirljive gospodarske grane, a pritom vodimo računa o tome da šumarstvo još živi u socijalizmu, dok je drvna industrija pod svakodnevnim udarom kapitalističkog sustava.

S druge strane, predsjednik HGK-ove Udruge drvoprerađivačke industrije Zdravko Jelčić upozorava da je domaća drvna industrija desetkovana porastom cijena repromaterijala, energije i drugih elemenata u proizvodnji. Unatoč svemu, poručujemo Vladi da imamo konkurentan proizvod za inozemno tržište jer možemo osigurati proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, ističe Jelčić.

Neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny napominje da su modernizacija i automatizacija proizvodnih pogona jedni od najvažnijih pitanja jer hrvatska drvna industrija ne može biti konkurentna ako ima europsku cijenu rada i tursku produktivnost.

Direktor Cedra iz Kastava Darko Prodan kaže da tehnološke investicije u drvoprerađivačkim tvrtkama traže i od šumara da se prilagode i moderniziraju pristup poslovanju kad je riječ o raspoloživosti sirovine, tj. ugovornim obvezama.

Šumari nisu za koncesiju, naglašava predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Petar Jurjević koji smatra da je potreban zajednički nastup šumara i sektora prerade drva u javnosti radi bolje percepcije tih dvaju sektora.

Prema riječima pomoćnice ministra za visoko obrazovanje Ružice Beljo-Lučić, u inozemstvu drvoprerađivači smatraju da im je strukovni fakultet najvažniji dobavljač u procesu proizvodnje. U Hrvatskoj je, napominje, kao i u Europi dugogodišnji problem slaba suradnja između tvrtki i obrazovnog tržišta. No, postoji mogućnost da se to promijeni povlačenjem europskih sredstava iz programa IPA.

Šumarska struka ističe da obje grane, šumarstvo i drvna industrija, zapošljavaju više od 50.000 radnika, ali da su općenito marginalizirane u odnosu na druge gospodarske sektore poput brodogradnje. Drvna industrija, a posebno šumarstvo, teško stječu status strateške grane, unatoč postojanju nekih strateških dokumenata i ostvarivanju prihoda od gotovo 10 milijardi kuna.

Nesporno je da su i šumarstvo i drvna industrija pred velikim izazovima te da ih očekuju strukturne promjene. Stoga je evidentna potreba za ozbiljnim raspravama o njihovoj budućnosti u EU-okruženju. Primjerice, aktualna slovenska iskustva u vezi s pojačanim izvozom drvne sirovine, kojom se bavio i tamošnji parlament, mogu biti vrlo korisna i poučna.

Domaća drvna industrija nakon skorog ulaska Hrvatske u EU, ne želi biti sirovinska baza zemljama Unije. Nažalost, tek se sporadično uspijeva skrenuti pozornost javnosti na taj vrijedni resurs koji pokriva 48 posto državnoga teritorija. No, u zadnje vrijeme učestali su stečajevi drvoprerađivača, ali i najave o mogućoj koncesiji ili prodaji šuma u državnom vlasništvu.

Drvni klaster upozorava i na ključne transformacije u novoj organizaciji šumarstva i drvne industrije. Spojene su uprave u Ministarstvu poljoprivrede, a nakon više godina iz naziva resornog ministarstva šumarstvo je - nestalo. Na čelo državne tvrtke, Hrvatskih šuma, prvi je put još od vremena Josipa Kozarca imenovan čovjek koji nije šumar po struci.

Potraživanja Hrvatskih šuma u međuvremenu su višestruko povećana - na oko 800 milijuna kuna. Špekulira se i o povećanom izvozu drvne sirovine u prošloj godini, o pojačanom interesu različitih lobija, iako je u međuvremenu drvna industrija ostala bez višegodišnjih ugovora za sirovinu, ukinuti su rabati finalistima, smanjen je zeleni porez i najavljeno povećanje cijena drvne sirovine.

I sve se to događalo bez ozbiljne stručne rasprave, analize i reakcije šumarskih krugova, zaključuju u klasteru.

Cijeli članak na portalu Vjesnik.hr

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Šumarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.