22 nova slučaja zaraze koronavirusom, preminula peta žrtva
Peta žrtva koronavirusa u Hrvatskoj je iz Karlovca
Utvrđeno 865 slučajeva kršenja samoizolacije
Pismo dječjoj pravobraniteljici: Djeca su preopterećena nastavom na daljinu
Plenković: Odluke Stožera po zakonu i primjereno naravi pogibelji koja nam prijeti
Plenković: Kriza gora od one 2008. slijede novi paketi pomoći gospodarstvu
Inspektorat: Pamučne perive maske ne smiju se oglašavati kao zaštitne maske

  Politika

Što mirovinska reforma i novi ZOMO donosi umirovljenicima

        16.11.2013.         2473 pogleda
Što mirovinska reforma i novi ZOMO donosi umirovljenicima

U pravilu svaka reforma, bila mirovinska, zdravstvena ili neka druga, provodi se jer je u pitanje došla održivost dosadašnjeg sustava i za posljedicu manje-više ima smanjenje nekih prava. Što se tiče mirovinskog sustava tu se uvijek pokušava naći ravnoteža između ekonomske i socijalne sigurnosti umirovljenika u starosti, primjerenih mirovinskih primanja i dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Za naše hrvatske mirovine ne može se reći da su primjerene, da su dostojne i dovoljne za mirnu starost, jer smo po njihovom udjelu u prosječnoj plaći od 40 posto, na europskom dnu. To pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gdje je prosječna mirovina u rujnu iznosila 2.226 kuna, a polovica hrvatskih umirovljenika ili svaki drugi ima mirovinu do 2.000 kuna.

Prije tri tjedna završila je javna rasprava Ministarstva rada i mirovinskog sustava i zainteresirane javnosti, sindikata, Nacionalnog vijeća za umirovljenike oko prijedloga novog Zakona o mirovinskog osiguranja, koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2014. godine. Kao i kod izrade „Plana 21" tako i sada Hrvatska stranka umirovljenika aktivno je svojim prijedlozima inicirala rješenje uočenih problema i nepravdi. Dosta toga ušlo je u novi zakon, ali s nekim odredbama predloženog zakona nismo zadovoljni. Iako zbog procedura kod donošenja zakona i nema puno vremena, ipak se još nešto može popraviti u raspravama na Odboru za mirovinski sustav, u prvom čitanju u saborskoj raspravi ili amandmanima prije samog glasovanja. Što novi zakon predlaže za sadašnje i buduće umirovljenike, što je povoljnije, a što nije dobro pokušat ćemo prezentirati zainteresiranoj javnosti.

Institut punog staža

Konačno će se prijedlog HSU-a naći u zakonu kojim se predlaže pravo na odlazak u starosnu mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života bez penalizacije. Iako smo mi tražili da to bude staž od 40 godina i bez uvjeta života, ministar Mrsić čvrsto je „držao" uvjet 42 godine, a prijedlog je rezultat kompromisa. Ono čime nismo zadovoljni je prijedlog da isti uvjeti važe i za žene, jer smatramo da i tu mora u igri biti prijelazno razdoblje. Prema podacima HZMO-a potencijalnih umirovljenika s 41 godinom staža ima oko 11.000 koji bi odmah mogli u mirovinu i to za ionako problematičan državni proračun za 2014. predstavlja otežavajuću okolnost.

Usklađivanje mirovina

Umirovljenici godinama nisu zadovoljni s švicarskom formulom u omjeru plaća i cijena 50:50, jer je u zadnjih desetak godina oštetila umirovljenika za 10 posto. U prijedlogu zakona predviđena je formula u omjeru 70:30 u korist većeg indeksa između bruto plaća i potrošačkih cijena. U vrijeme krize plaće baš i ne rastu, dok veći indeks pripada potrošačkim cijenama. Treba napomenuti da su mirovine u 2012. i 2013. porasle za 4,3 posto, a prosječna je mirovina s kraja 2011. od 2.151 kune, sada u rujnu došla na 2.226 kuna. Nije to ništa epohalno, ali bolje i to nego da budu u „frižideru" kako je bilo 2010.-2011. Ono čime nismo zadovoljni je prijedlog da usklađivanje u 2014. bude kao dosad, a da se razlika isplati s 1. siječnja 2015. i tako na svakom početku godine. Razlog je problematičan proračun za 2014. godinu, jer je samo povećanje od 1,25 posto za prvih šest mjeseci 2013. iznosilo 460 milijuna kuna.

Stečaj, burza, prijevremena mirovina bez penalizacije

Ministarstvo je prihvatilo prijedlog HSU-a, tzv. „njemački model" koji je nužno rješenje za našu hrvatsku stvarnost i kao ravnoteža između onih radnika koji su s radnog mjesta otišli uz poticajnu otpremninu i onih koji to nisu mogli ostvariti zbog stečaja i gubitka radnog mjesta. Primjenjuje se u slučajevima kad radnik zbog stečaja ostane bez posla, a ako ni nakon dvije godine boravka na burzi ne nađe posao, može uz potrebne uvjete u prijevremenu mirovinu bez penalizacije.

Rad bez „zamrzavanja" mirovine

Isplata mirovine se obustavlja ako se korisnik mirovine zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje. Mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji može ostvariti do polovice punog radnog vremena, korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi ili korisniku koji ostvaruje drugi dohodak. Naša primjedba je što to pravo nemaju i korisnici prijevremenih mirovina, koji su sigurno potentniji od korisnika invalidskih mirovina.

Penalizacija prijevremenih mirovina

Svrha penalizacije je da demotivira raniji odlazak s posla u prijevremenu mirovinu. Zakonodavac sada, a i prije ne gleda kako je taj čin nekim radnicima jedino rješenje za preživljavanje. Novost u ovom zakonu je, što se kraći staž kažnjava malo više, a značajnije smanjuje kazna za duži staž. Dok je prema dosadašnjem ZOMO-u muškarcima s 40 i više godina kazna iznosila do devet posto, sada za 40 godina staža iznosi šest posto, a za 41 i više godina ne postoji. Penalizacija za žene je za isti staž znatno manja u prijelaznom razdoblju, a tek 2030. će se izjednačiti s muškarcima. U tom dijelu zakona biti će još dosta „prepucavanja" jer HSU traži selektivniji pristup.

Najniže mirovine

Do 1998. smo imali minimalnu mirovinu, do 2013. se zove najniža, a od 1. siječnja će opet biti minimalna. Najbitnije je ipak koliko ona iznosi, a manje bitno kako se zove. Svake godine, zbog nižih plaća, sve više ima korisnika najnižih mirovina, krajem 2012. bilo ih je 182.131, s prosječnom mirovinom od 1.358 kuna ili samo 25 posto prosječne plaće. Dosad je iznosila 59,05 kn po godini staža, a prema prijedlogu zakona iznositi će 60,92 kn do slijedećeg usklađivanja mirovina. Nažalost ne može biti retroaktivne primjene, pa nam takva izmjena ne treba, jer stvara nove nepravde u istoj vrsti mirovine.

Povećanje dobne granice s 65 na 67 godina

HSU je protiv prijedloga jer smatramo da je to prije svega preuranjeno, iako to rade i druge države EU. Prijelazno razdoblje počinje 2031. i završava 2038. godine, a do tog vremena će se dogoditi mnoge izmjene predloženog zakona, jer se i aktualni ZOMO u 14 godina mijenjao čak 16 puta. Osim toga, na burzi je 130 tisuća mlađih od 34 godine života, a 99 posto radnika u teškim zanimanjima, koji su u svijet rada došli s 19, 20 godina, ne mogu ostvariti 47 ili 48 godina staža.

Nagrađivanje staža nakon 65. godine života

I dosad je u ZOMO-u bila odredba prema kojoj se nagrađuje svaki mjesec staža po 0,15 posto nakon 35 godina staža i 65. godine života, a prema prijedlogu dodaje se još jedna kojom se nagrađuje po 0,34 posto nakon 41 godine staža i 65. godine života. Ovakav bonus mogu ostvariti samo sveučilišni profesori, liječnici, odvjetnici, suci........ kojima poslodavac odobri rad nakon 65. godine života i koji su počeli raditi u 25. godini života. Takvu mogućnost rijetko može ostvariti i jedan posto radnika, pa HSU predlaže nagrađivanje svakog mjeseca staža nakon 41. godine staža!

Problematika mirovina članova 2. Stupa

Novim zakonom predviđena je nova formula za izračun osnovne mirovine. Za staž do 2002. godine mirovina će se izračunati kao da je osiguranik bio samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana (od 1.1.2002.) određuje se kao osnovna mirovina. Predviđena je izmjena Zakona o dodatku, gdje bi i članovi 2. stupa imali pravo na dodatak od 4-27 posto za staž iz sustava generacijske solidarnosti. Na taj način riješio bi se problem mizernih mirovina iz 2. stupa.

Ovo bi bile glavne značajke iz prijedloga novog Zakona o mirovinskom osiguranju kako za sadašnje, a još više za buduće umirovljenike. Koliko će se ovih naših primjedbi ostvariti vidjet ćemo sredinom prosinca kada treba završiti procedura i glasovanje u Hrvatskom saboru, a primjena zakona od 1. siječnja 2014.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Politika



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.