SLATINA - Zbog odlaska nekolicine liječnika, u slatinskoj ispostavi Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije prestala je raditi služba Hitne medicinske pomoći, a uvedeno je dežurstvo liječnika primarne zdravstvene zaštite. Građani tu činjenicu doživljavaju kao smanjenje njihovih prava na zdravstvenu zaštitu, a liječnici koji moraju dežurati kao dodatno opterećenje u radu. I stanje u virovitičkoj Općoj bolnici mnogi nazivaju alarmantnim zbog odlaska desetak liječnika, a čuli smo da su takvom stanju kumovali i loši međuljudski odnosi.
O problemima organizacije rada u takvim uvjetima razgovarali smo s najodgovornijim osobama tih ustanova, privremenom ravnateljicom Doma zdravlja Grozdanom Jelovečki i ravnateljicom Opće bolnice dr. Anom Bajer-Feketić.
U cijeloj županiji Hitna medicinska pomoć djeluje samo u Virovitici, gdje je organizirana s pet liječničkih timova. Iz Slatine je jedan liječnik premješten na rad u ordinaciju u Virovitici, dvoje liječnika ide na specijalizaciju, a četvrti još razmišlja o najavljenom odlasku. «Sve ordinacije su nam popunjene, i mi ispunjavamo sve obveze koje smo preuzeli ugovorom prema HZZO-u», kaže privremena ravnateljica županijskog Doma zdravlja Grozdana Jelovečki. "Nema posebnog razloga za paniku, jer su liječnici obiteljske medicine u Slatini, zakupci ili zaposlenici Doma zdravlja, dužni prema ugovorima koje su sklopili s HZZO-om sudjelovati u dežurstvu i pripravnosti, upravo kako je to organizirano na području Orahovice i Pitomače. Privremena ravnateljica ne poriče problem nedostatka liječnika i izražava spremnost ponovne organizacije HMP u Slatini pa podsjeća da su u tom gradu napravljeni stanovi za liječnike, od kojih su neki sada prazni. «Osigurali smo uvjete i angažirali se da nađemo liječnike, ali to nije problem koji se može riješiti preko noći. A liječnici odlaze jer specijalizaciju nikome ne možemo osporiti», kaže Jelovečki.
Ravnateljica Opće bolnice Virovitica dr. Ana Bajer-Feketić kaže da se nedostatak liječnika osjeća već godinama, a osnovni razlog toga problema vidi u atraktivnosti rada u velikim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu, gdje postoje veće mogućnosti napredovanja i stručnog usavršavanja. «Ako se mjeri rad, za isti rad se ne dobije isti novac, jer su klinike značajno popunjenije kadrom i za istu plaću naši ljudi više odrade nego kolege na klinikama. I u pogledu lista čekanja mi smo znatno ispod državnog prosjeka.
Na mnogim mjestima liste čekanja uopće nema, a ima ih tamo gdje zbog kadrovske strukture ili nedostatne opreme ne možemo sve zadovoljiti. Ipak, dugo već nismo imali više od 90 zaposlenih liječnika, što govori da liječnici ovamo dolaze i ostaju, a fluktuacije se događaju u svim zdravstvenim ustanovama», rekla je dr. Ana Bajer-Feketić.
Najviše nedostaje neurologa i psihijatara. I ranije su liječnici odlazili, neki su otvarali privatne prakse, neki odlazili u veće zdravstvene ustanove, a neki na specijalizacije s kojih se ne bi vratili. Trenutačno nam najviše nedostaju psihijatri i neurolozi. Razmišljamo o kupnji stanova koje bismo našim kadrovskim prioritetima davali na korištenje, ili o omogućavanju povoljnije kupnje gradilišta ili stanova, kaže ravnateljica Bajer-Feketić.
