Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Rumunjska: Braşov – kulturni biser Transilvanije


  Putujem i pišem           Žarko Klaić           29.07.2012.         7694 pogleda
Rumunjska: Braşov – kulturni biser Transilvanije

Napustili smo Târgu Mureş sa željom da se i vratimo. Mini - bus nas je usmjerio put Braşova, popularnog zimskog odmorišta Transilvanije. Vožnja, napola obavljena u snu, bila je podnošljiva. S prtljagom na ramenima uputili smo se put hostela. Ljubazni prodavač vina u lokalnoj vinariji pokazao se kao savršen putokaz, doznali smo gdje je adresa hostela, ali i gdje se može dobro pojesti.Ušli smo u restoran ''Ceasu'rau'' i u tren se osjetio duh Rumunjske. Glazba je bila u brzom nepravilnom ritmu, ponešto romska, ponešto narodna, onako pastirska, činilo mi se.Više nismo bili pod dominantnim mađarskim utjecajem sjevera Transilvanije, ovdje, u središnjoj Transilvaniji, prema jugu, već se osjetila rumunjska Vlaška. Već je polako počela padati večer dok smo nakrcani torbama prolazili ulicama Braşova. Komunistički blokovi sivih identičnih zgrada uzdizali su se u nebesa, oslikani prednji zidovi nastojali su prikriti prošlost. Široki bulevar ili po rumunjski B.-dul stopio se s ogromnim kružnim tokom, pogled na pješački prijelaz donosio je strah, bio je označen preko nekoliko cestovnih traka, nije bilo semafora. Ulice su polako postajale crvenkasto-žute, boja umjetne rasvjete širila se ulicama i krovovima. U daljini svjetlost je ukazivala na nešto, na neobičan spomenik koji je ležao usječen među ulice. ''Spomenik palim antikomunistima'', neobičnim datumom slao je poruku - 1944.-1989. 1944. godina je kada je Rumunjska kapitulirala u Drugom svjetskom ratu i potpala pod utjecaj Sovjetskog saveza, a 1989. godina predstavlja pad komunizma zajedno s režimom Nicolae Ceauşescua. Tragično doba za rumunjsku naciju.

            Pronašli smo hostel, prijavili se i odložili već pomalo teške torbe. Sjeo sam za stol i napisao razglednice. U predvorju hostela, posred velikog zida jurio je neobičan lik na biciklu u crvenoj uniformi, glavom i bradom, Vlad III. Tepeš zvani Drakula. Dobrodošli u Braşov!

            Povijesni Braşov zemljopisno se smjestio u podnožju Karpata. Na prostoru grada pronađena su nalazišta iz neolitika, a Dačani su sagradili nekoliko tvrđava. Sam grad sagradili su transilvanski Sasi (Nijemci), kao i većinu naselja u Transilvaniji, koji su došli u 12. st. na poziv mađarskog kralja Geze II. s ciljem da razviju rudarstvo. S vremenom doseljavaju se Rumunji. Povijest između Prvoga i Drugoga svjetskog rata dovela je do velikog smanjenja broja Nijemaca. Između 1950. i 1960. grad se zvao Oraşul Stalin (prema Staljinu). Danas je Braşov jedan od najrazvijenijih gradova Rumunjske. Najviše se ulaže u turizam. Stoga, evo nas ovdje!

            Brašovsko jutro je hladno, zima je, ali snijeg ne pada, zadržao se samo na starim krovovima i prekrio je planinu Tâmpu koja se nadvila nad gradom. Žičara se polako uspinjala prema vrhu gdje se suncem obasjana rumunjska zastava lagano vijorila. Široki bulevar vodio nas je prema centru, prema staroj jezgri grada. Glavni trg ili Piata Sfatului bio je predivan. Krenuli smo u neplanski obilazak. Uspinjali smo se uskim prolazima srednjovjekovnih zidina grada. Led na kamenoj stazi otežavao je kretanje. Na vrhu brijega stajala je Bijela kula, dio obrambenih zidina. Strmo drveno stepenište predstavljalo je izazov, sve je bilo zamrznuto. Pogled na zdanje tjerao nas je gore. Pogled s kule bio je veličanstven, bio je to prvi panoramski pogled na Braşov. Poznata Crna crkva dominirala je svojom natprirodnom veličinom. Snijeg je nevino i pomalo sramežljivo prekrio grad. Šuma na planini Tâmpa bila je zavijena u bijelo dok je samo povremeno vjetar prebacivao snježni nanos s jedne na drugu granu tužne smreke. Spustili smo se strmom stazom prema glavnom trgu.

            Obožavam vrijeme adventa, iako se uređenost središnjeg trga i ulica nije mogla mjeriti s nekim austrijskim ili njemačkim gradovima u vrijeme istog, Braşov ga je obilježio na svoj način. Predivna srednjovjekovno - renesansna stara jezgra grada nudila je svoj pogled na advent, malene kućice prepune kuhanog vina stajale su jedna uz drugu dok se iz njih širio miris svježe prženih langošica i razno raznih slastica. Iz kućice preko puta mahala je vesela prodavačica sarmali (sarmi) i pozivala nas. Za 9 leja naručio sam tri komada sarmi, palentu kao prilog i dva ljuta feferona, nije to bio neki naročit obrok, no kada se jede ovako, stojeći na hladnom zraku, na ulici, u adventsko vrijeme, onda to dobije neku novu dimenziju. Kuhano toplo vino savršeno je odgovaralo. Noć nas je sustigla, a isti trg ljepše izgleda noću. Nenametljivo je osvijetljen, stara Gradska vijećnica (Casa Sfatului) dobila je novo ruho. Iz obližnje ulice dolazili su zvuci uličnih svirača. Na vrhu planine sjajio je neonski natpis BRASOV, nudio je nešto ''holivudsko'', američko. Krenuli smo prema tom istom brijegu, uspinjali smo se ponovno starim zidinama. Oduvijek me fascinirala ta opsesija ljudi ka penjanju, stoga smo se mi penjali i dalje upijajući dojmove noćnog Braşova. Pod starim zidinama obasjala nas je svjetlost reflektora, već korak dva dalje prizor mi je odmah izmamio osmijeh. Nad gradom, pod noćnim hladnim nebom smjestilo se gradsko klizalište. Hihot djece, vedra lica klizača, fenomenalni padovi i majstori koji izvode trikove ostavili su nas prikovane dobrih pola sata na ogradi klizališta. U Braşovu smo tek dva dana, kakva iznenađenja još krije ovaj grad, pitao sam se.

            Jutra u Braşovu doista su hladna, iako kažu da je ova zima jedna od blažih. Stiglo je i Silvestrovo i kraj godine bio je već na vratima. Kada dva Hrvata otputuju sami u nepoznatu Rumunjsku, duboku u Transilvaniju, pitanje se postavlja samo po sebi:''Hoćemo li naći neko društvo za proslavu Nove?''. V. je natipkao poruku na couchsurfing i trebalo je samo pričekati da se netko javi, naravno. Stigla je i večer, zadnja večer u 2011. godini, čekali smo na dogovorenom mjestu ekipu koja se odazvala na poruku. Nabrojat ću neabecednim redom: Szidonia i Orszy -  domaće snage, cure koje znaju grad kao svoj džep, Anhony - Amerikanac koji putuje Europom sa svojim klarinetom i živi od dana do dana, Kurt i Dana - mladi par iz Los Angelesa koji su čak jedno vrijeme živjeli i u Lijepoj našoj te dvije Njemice, sestre Miriam i Adele koje su doslovno 5 do 12 odlučile doputovati u Rumunjsku. Društvo imamo, stoga slaviti možemo! Proslavili smo Novu na neobičnim mjestima, no o tome ću u nekoj drugoj zgodi.

            Preselili smo se u privatan smještaj kod Similie, dočekala nas je na vratima sijamska mačka i pozdravila nas s glasnim mijau. Kod Similie ćemo provesti iduća tri dana u jako dobrom i ugodnom društvu, u društvu Rumunja.

            Crna crkva (Biserica Neagră) dominira vizurom grada. Impresivna je to gotička ljepotica koja ima što za ispričati. Najveća gotička crkva na putu od Beča do Istambula smjestila se u samom centru grada i godinama je bila ne samo mjesto molitve protestantskih Nijemaca nego i mjesto obrazovanja mnogih srednjovjekovnih umova. Građena je između 1383. i 1385. godine. Djelovao je u njoj i  Johann Honterus, srednjovjekovni humanist i teolog, koji je provodio luteransku reformu u Rumunjskoj u 16. st. Njegova bista stoji u dvorištu crkve s uzdignutom rukom, knjiga je u drugoj. Izvana crkva izgleda impresivnije nego iznutra, rekao bih da pokazuje neku vrstu poniznosti. Visoki gotički svodovi penju se u visinu i stapaju se u sklad. U crkvi se čuvaju i vrlo vrijedne orgulje. U crkvi se nalazi i vrlo vrijedna zbirka sagova s istoka, većinom iz Anadolije. U njoj su se pokapali i njemački uglednici, čemu svjedoče majstorski izrađene nadgrobne ploče. Sama građevina bila je nekoliko puta spaljena i rušena, ali i uredno obnavljana. Pažnju mi je privukla grafika srednjovjekovnog Braşova iz 16. st. Grafika je prikazivala sav sjaj i bogatstvo jakog trgovačkog grada, dok su izvan zidina bila smještena siromašna rumunjska sela. Nekada davno jedna vrata razdvajala su Nijemce od Rumunja, u slučaju napada vrata su se zatvarala, a Rumunji su ostajali van zidina.

            Provodili smo ugodno vrijeme u stanu naše Similie, pili smo pivo, dobro jeli i smijali se po cijele dane slušajući priče o svakodnevnom životu Rumunja u EU. Ponekad sam imao dojam da živimo u istoj državi.

            Večer smo posvetili obilasku Cetăţuia Brașovului ili Gradskoj citadeli koja se nalazila na brijegu. Pridružile su nam se i dvije sestre, Njemice. Braşov je bio utvrđeni grad, no vremenom su mnogi zidovi i tornjevi uništeni. Citadela je ostala netaknuta. Pretvorena je u restoran i tako dobila zajamčenu zaštitu. U citadeli se danas čuva zbirka oružja i isplati je se posjetiti, pogotovo noću, jer se s nje pruža predivan pogled na svjetlom obasjan grad.

            U Rumunjskoj se definitivno i stopostotno dobro jede i pije. Preporučio bih slatko bijelo vino Recaş iz regije Moldova koje smo degustirali kod Similie. Nakon velike količine alkohola Rumunji preporučuju sok od kupusa, rasol, roze boje (varză). Jedne noći usnuo sam da sam se popeo na visoko drvo dok su ispod mene protrčavali jeleni i košute, tražeći me. Definitno mi rumunjsko pivo škodi.

           Poslao sam razglednice dok se u pošti slavilo, Rumunji uistinu znaju slaviti. Sljedećeg dana Marius, Similijin susjed i dobar prijatelj, i njen i naš, odlučio nas je povesti na izlet; sutra putujemo u Bran i Raşnov. No, to ne znači da se opraštamo sa romantičnim Braşovom, on će ostati u sjećanju.

 

Prosinac - siječanj, 2011./12.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Putujem i pišem



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: