VIROVITICA, 18. veljače – Jučer je održana prezentacija Nacrta Regionalnog operativnog plana kojeg i vi možete vidjeti ako kliknete ovdje. Predstavnici partnerskih odbora izložili su svoje primjedbe na Nacrt. Prirodoslovno društvo «Drava» dostavilo je nam je Osvrt na Nacrt temeljne analize Regionalnog operativnog plana i u pismenom obliku.
Područje naše županije je zbog svojih prirodno-geografskih obilježja značajno kao što se u ovom dokumentu spominje, ali smatramo da prije svega treba naglasiti važnost područja rijeke Drave koja nas povezuje s Europom i za sada je još uvijek relativno dobro očuvano.
Drava – vrlo dobro sačuvano područje
Cijelo područje rijeke Drave dio je Nacionalne ekološke mreže koja čini međusobno povezani sustav najvrednijih područja za ugrožene vrste, ekološke sustave i krajobraze. Tako i dio Drave u našoj županiji prema Nacionalnoj strategiji i akcijskim planovima zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske postaje važno prirodno područje. Naša udruga, prvenstveno naš član ornitolog Ivan Darko Grlica, svojim podacima o pticama i stanju ekosustava, sudjelovala je u izradi Hrvatske nacionalne mreže i priprema za Natura 2000.
Smatramo da bi županija u svojim dugoročnim planovima trebala izdvojiti ovo područje kao zaštićenu cjelinu i usmjeriti razvoj tog područja prema turizmu i održivom razvoju. Za sada je na tom području od strane županije proglašeno četiri zaštićena krajolika i na tome se stalo, a cijelo područje je predviđeno za zaštitu prema prostornom planu naše županije. Europske zemlje su područje bivšeg razgraničenja zapadnog i istočnog bloka prepoznale kao vrlo dobro sačuvano i turistički perspektivno područje kao dio europske zelene linije (green belt).
U poglavlju 1.4. gdje se spominje životinjski svijet premalo je podataka o vrstama. Vjerojatno zato što se na nivou županije nisu financirali projekti istraživanja životinjskog svijeta. Opće je poznato da je područje ovog dijela Hrvatske najslabije biološki istraženo. Podaci su najčešće nepotpuni i nema novijih istraživanja. Jedina značajnija istraživanja biljaka i životinja na ovom području provodilo je Prirodoslovno društvo «Drava» .
U tekstu na str. 13 navedeno je da su osobito vrijedna područja Predrijevačka i Sopjanska bara što nije točno jer na području županije imamo nekoliko bara s vrlo vrijednom autohtonom vegetacijom kao i rijetkim i ugroženim životinjskim vrstama od kojih su neke ugrožene na globalnom nivou. Smatramo da ovo poglavlje treba dopuniti.
U poglavlju međuregionalne suradnje (str. 30) treba spomenuti aktivnosti NVO-a u okviru rada na zaštiti prirode kroz savez udruga Dravska liga i Dunavskog ekološkog foruma (DEF-a) čiji smo mi aktivni članovi. Dravska liga okuplja udruge uz rijeke Muru, Dravu i Dunav, a DEF je međunarodna europska mreža udruga. Na taj način i naša županija uključena je u međunarodne aktivnosti nevladinih udruga o čemu se i pisalo u medijima.
Za poglavlje Komunalna infrastruktura na str. 55. do 60. smatramo da je najvažnije istaknuti opredjeljenje županije da se izgrade u što većoj mjeri kanalizacijska mreža s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda kao mjera zaštite okoliša i ljudskog zdravlja. U tekstu treba istaknuti važnost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu virovitičke šećerane jer se pokazalo da je njegovim radom ostvaren značajan doprinos u zaštiti voda na ovom području; za zaštitu voda značajna su močvarna staništa kao prirodni sustav pročišćavanja opterećenih voda iz raznih izvora te ih kao takve moramo očuvati i ako je moguće povećati njihovu površinu. Prirodoslovno društvo «Drava» provodi projekt UN- a u suradnji a WWF- om i Hrvatskim vodama na revitalizaciji močvarnih staništa u našoj županiji.
Koristiti sunčevu i bio energiju
Što se tiče proizvodnje električne energije na području županije već je napomenuto da je nema, no da postoji mogućnost njene proizvodnje na rijeci Dravi i drugim vodotocima.. Naš stav je da su svi ostali vodotoci premali i nisu značajni za proizvodnju el. energije. Ako bi se na rijeci Dravi radila HE moralo bi se ući u projekt s Mađarima. Akumulacija bi se protezala od Novog Virja do Barča u dužini 33 km što bi predstavljalo vrlo veliku opasnost za čitavo područje. Visinska razlika na toj dionici iznosi svega 8 metra, a takva HE proizvodila bi svega 2 % današnje proizvodnje električne energije i kada bi to još podijelili s Mađarima, dobili bi svega 1 % što je za tako velik i skup objekt nerentabilno. Gubitak u mreži u našoj zemlji danas iznosi 15%, a ulaskom u EU dužni smo ga smanjiti na ispod 5%. To je ekvivalent deset takvih objekata. Mišljenja smo da se trebamo okrenuti drugim izvorima energije kao što je sunčeva energija i bio-energija za koje imamo dovoljno neiskorištenih potencijala. U sklopu šećerane «Viro» postoji pogon za proizvodnju električne energije prilikom proizvodnje vodene pare u tehnološkom procesu proizvodnje šećera.
Planiranjem odlagališta komunalnog otpada treba uzeti u obzir mogućnost zagađenja površinskih i podzemnih voda i na temelju studije utjecaja na okoliš izabrati lokaciju na nepropusnim tlima te istodobno planirati izgradnju uređaja za pročišćavanje ocjednih voda s odlagališta da bi se spriječio ekološki incident (ako bi se izabrala lokacija u Jasenašu što je dobro s pedološkog aspekta treba imati na umu da su slivne vode tog područja vode rijeke Ilove na kojoj se nalaze tri velika nizinska ribogojilišta)