Pruge se razvrstavaju na pruge od važnosti za međunarodni prijevoz, na pruge od važnosti za regionalni prijevoz i na pruge od važnosti za lokalni promet. Željezničke pruge od važnosti za međunarodni prijevoz razvrstane su na glavne (koridorske), spojne i priključne pruge. Željezničke pruge od važnosti za regionalni prijevoz i željezničke pruge od važnosti za lokalni prijevoz razvrstane su na željezničke koje se nastavljaju na pruge u susjednim državama i na one koje se ne nastavljaju na željezničke pruge u susjednim državama. Jedna od tih pruga je i pruga s oznakom R202 odnosno pruga Varaždin - Koprivnica - Virovitica - Osijek - Dalj (ili skraćeno pruga Dalj - Varaždin), koja je duga 250 kilometara. To je „regionalna pruga", popularno nazvana „podravska magistrala" (bez obzira na to što trasa pruge najmanje prolazi kroz Podravinu), koja je 2006. godine proslavila 30. obljetnicu od posljednjeg kapitalnog remonta.
Sve dok nije bilo kapitalnog remonta pruge Osijek - Strizivojna/Vrpolje, pruga Dalj - Varaždin bila je vrlo važna za regionalni prijevoz između sjeverozapadne, sjeveroistočne i središnje Hrvatske. Bila je to glavna veza željeznicom između Osijeka i okružja Zagreba. Na toj pruzi odvija se prijevoz putnika i robe i ista nije elektrificirana. Do sada su po njoj prometovali vlakovi brzinom od 80 do 100 kilometara na sat. Iznimka su bili pojedini lukovi u kojima je brzina ograničena na 30 do 70 kilometara na sat. Po dionicama remonti su bili izvedeni: Varaždin - Koprivnica (1985), Koprivnica - Pitomača (1981), Pitomača - Slatina (1978/1980), Slatina - Feričanci (1981), Feričanci - Našice (1981), Našice - Osijek (1974/1976), Osijek - Osijek Donji Grad (1981 - rabljeno gradivo) i Osijek Donji Grad - Dalj (1962 - rabljeno gradivo).
Izvor: Željezničar, rujan 2006, autor Stjepan Debeljak
Ukidanje lokalnih pruga ima utjecaja na budućnost „podravske magistrale"
Riječ je o dionici Pčelić - Sirać dugoj 54 kilometara na pakračkoj pruzi, odnosno o pruzi Pčelić - Banova Jaruga i dionici pruge Našice - Pleternica dugoj 42 km. na pruzi Našice - Nova Kapela. U ovome slučaju radi se obustavi prometa pa je situacija utoliko nepovoljnija što nisu ponuđene informacije o mogućim drugim rješenjima, na primjer o revitalizaciji istih pruga kao što se radi u Austriji, Japanu i posebice u Njemačkoj. U načelu, o zatvaranju ili revitalizaciji pojedinih pruga ili njihovih dijelova moraju se provesti studijsko-projektna istraživanja opravdanosti, isto kao i prigodom izgradnje novih pruga, jer su i posljedice vrlo slične.
Sada se uviđa da zatvaranjem spomenute dvije dionice poprečna povezanost podravske i savske magistrale postala drastično prorijeđena. Na zapadu su te dvije magistrale poprečno povezane samo prugama Koprivnica - Dugo Selo (Kloštar - Bjelovar - Križevci - Dugo Selo), a na istoku prugom Osijek - Strizivojno/Vrpolje. U skladu s time u cjelini je uveliko pogoršana topologija željezničke mreže tog prostora. Tako velika udaljenost između poprečnih spojeva dviju magistrala na istoku i zapadu utječe na veliko produljenje prijevoznih putova željeznicom, čime se znatno smanjuje konkurentnost pruge Varaždin - Dalj.
Ako se pomirimo sa činjenicom da se pruga Banova Jaruga - Pčelić morala negdje „rezati" i da dio službenih mjesta mora ostati bez neposredne željezničke veze, a drugi dio može imati veze samo s jedne strane, onda je mjesto „rezanja" trebalo utvrditi ozbiljnije i studioznije. Zbog isključenja pruge Banova Jaruga - Pčelić iz prometa, prijevoz robe mora se obavljati preko Dugoga Sela i Koprivnice, što je 72 km. dulji put za prijevoz umjetnog gnojiva iz Kutine za Viroviticu i njezin poljoprivredni revir, željeznica sigurno gubi. Sličan primjer jest i prijevoz šećerne repe iz Novske i okolice u šećeranu u Viroviticu (obilazni prijevoz željeznicom dulji je za 82 km) te prijevoz kamena tučenca iz Sirača za Koprivnicu (prijevoz željeznicom dulji je za 46 km). Treba naglasiti da su u pitanju masovni tereti, dakle tipični prijevozi za željeznicu, pa se ona na sve načine mora truditi da takve prijevoze najprije zadrži, a potom mora osvojiti i nove prijevoze.
U prilog tome ide i činjenica da se do kraja ovoga mjeseca (nakon dvije godine odgađanja) pušta se u promet industrijski kolosijek „Našicecement" za potrebe poslovnog sustava „Nexe grupa". Prema planovima tvrtke „Našicecement", za opseg proizvodnje od oko milijun tona cementa i klinkera na godinu, željeznicom bi se u otpremi i dopremi ukupno prevozilo više od 800.000 tona tereta, i to uglavnom gipsa, troske, pepela, ugljena, petrolkoksa, cementa i klinkera.
Da li je donesena loša odluka kada je pruzi Varaždin - Dalj dodijeljen status regionalne pruge a ne međunarodne priključne, unatoč činjenici što se ista u Koprivnici spaja na Vb a u Osijeku na Vc koridor.
Popratni linkovi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dke_pruge_u_Hrvatskoj
http://www.nacional.hr/clanak/10921/rh-ce-nakon-2006-odrzavati-pruge-na-kojima-ce-zaradivati-stranci
http://www.virovitica.net/zatvorena-pruga-pcelic-sirac/13194/
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/44370/zeljeznicke-pruge-u-katastrofalnom-stanju.html