Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Projekt Slavonija je promidžbeni trik, Hrvatska je od svih zemalja EU najgora po isplatama


  Aktualnosti           Faktograf.hr           23.12.2018.         948 pogleda
Projekt Slavonija je promidžbeni trik, Hrvatska je od svih zemalja EU najgora po isplatama

Kako piše portal Faktograf.hr Dvije su temeljne teze koje je Sonja Čikotić, saborska zastupnica MOST-a, iznijela na konferenciji za novinare u Osijeku, a koja je održana kao reakcija na jučerašnje zasjedanje Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

1. Projekt Slavonija je obični promidžbeni trik

2. Prema službenim podacima Europske komisije, koji su dostupni javno na stranicama Europske komisije, Hrvatsku je pretekla Malta. Hrvatska je službeno najgora država po korištenju EU fondova.Trenutno je samo 9 posto sredstava prešlo Breganu.“

Tezu da je „Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ promidžbeni trik Vlade Andreja Plenkovića Faktograf je već obrađivao.

Ministrica Gabrijela Žalac naprosto je obuhvatila sve projekte koji se odnose na to područje, ne vodeći računa o tome jesu li oni odabrani, ugovoreni ili čak i izvršeni u vrijeme prije dolaska Plenkovićeve vlade, konkretnije u doba vlada Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića u proklamirani „Projekt Slavonija“.

Ali i s tako odabranim „projektom“ provedba baš nije blistava. Razvidno je to iz podataka koje je Vlada objavila uz jučerašnju sjednicu Savjeta.

Na pet slavonskih županija od ukupno odobrenih 10,7 milijardi eura za Hrvatsku u financijskoj omotnici 2016-2020 otpada 2,5 milijardi, odnosno oko 18,5 milijardi kuna, što predstavlja nešto manje od četvrtine ukupnih sredstava.

Od tih 18,5 milijardi do sada je ugovoreno 8,5 milijardi, dakle niti polovica za Slavoniju predviđenih sredstava, što znači da je tempo ugovaranja projekata za Slavoniju sporiji od prosjeka za cijelu zemlju (58 posto).

Premijer na sjednici nije ukazao na alarmantnost podatka da je polovica financijske perspektive već iscurila, a da projekti nisu ni ugovoreni, već se odlučio za motivacijsku izjavu:

„Još je 10 milijardi kuna iz ove financijske perspektive na raspolaganju za pet slavonskih županija. Na svima nama je da se ta sredstva ne samo ugovore, nego realiziraju i isplate“.

Ministrica Žalac pohvalila se kako je od rujna do prosinca 2018. ostvaren porast ugovaranja projekata od 616 milijuna kuna te zaključila da je riječ o „doista impozantnoj brojci i vrijednom rezultatu“.

Do sada u Slavoniju stiglo tek 2,6 od planiranih 18,5 milijardi kuna

Situacija je, usprkos samohvali Vlade, još alarmantnija kada se pogleda koliko je sredstava stvarno i isplaćeno. Riječ je o samo 2,6 milijardi kuna, što predstavlja 13,97 posto.

Sonja Čikotić, inače članica saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU svoju tezu potkrepljuje i podacima koje je, kako je ustvrdila, imala prilike čuti tijekom rada tog odbora, a koji navode da se do 30. lipnja 2017. u Zagreb iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija uložilo 27,75 posto sredstava, dok je za područje pet slavonskih županija to bilo svega 15,74 posto, a iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, koji obuhvaća i otvaranje novih radnih mjesta, bilo je za područje pet slavonskih županija namijenjeno svega 2,61 posto sredstava.

Najgori po isplatama

Vezano za drugu tvrdnju zastupnice Čikotić, lako je na službenim stranicama Europske komisije utvrditi da je Hrvatska, iako je ispod prosjeka EU, nešto popravila svoje mjesto na listi po kriteriju ugovaranja sredstava.Tu smo na ukupnoj ljestvici osmi odozdola s 58 posto ukupno ugovorenih sredstava (prosjek EU je 63).

Međutim po isplatama, na što se referirala zastupnica Čikotić, držimo uvjerljivo zadnje mjesto. Sonja Čikotić iznijela je podatak o isplatama do polovice prošle godine – koji je stajao na 9 posto. S ažuriranih stranica EK proizlazi podatak o 15 posto ukupno isplaćenih sredstava, dok je europski prosjek 25 posto.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: