U nizu sveobuhvatnih analiza koje kontinuirano provodi portal Gradonačelnik.hr na red su došle i usluge unapređenje stanovanja i zajednice ili, pojednostavljeno, kvaliteta života. Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2021. kažu kako je rekorder izdvajanja na ovom polju Grad Komiža, koji uvjerljivo prednjači i kada se gleda udio izdvajanja u proračunu i per capita izdvajanje, dok su najviši porast u odnosu na godinu ranije za podizanje kvalitete života ostvarili Zadar i Hrvatska Kostajnica.
Konkretno, stavka u proračunu koju smo ovog puta analizirali klasificira se upravo kao “usluge za unapređenje stanovanja i zajednice”, a obuhvaća praktički sve ono za što gradovi osiguravaju sredstva kako bi povećali kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je riječ o EU projektima, održavanju komunalne infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete, javnih površina, zatim ulaganja u poduzetničke zone, dječje vrtiće, igrališta, škole, potom sportske objekte, energetske obnove javnih zgrada…
Ne čudi da su udjeli iz proračuna za tu svrhu veliki, no unatoč tome što je novčani porast izdvajanja u 2021. evidentiralo preko 50 posto hrvatskih gradova – čemu je pripomoglo i povećano financiranje iz EU fondova – u samo jednom je on iznosio iznad 50 posto udjela proračuna što je manje nego u 2020. kada ih je bilo – osam. To možemo prepisati i – na sreću privremenoj – pomalo drugačijoj raspodjeli proračunskih sredstava kada se nešto više sredstava- novca- u izvanrednim pandemijskim okolnostima ciljano usmjerilo na područja poput zdravstva i socijalnih ili drugih potpora.
Kvaliteta života izuzetno je širok pojam pa manje-više sva ulaganja i mjere utječu na uvjete življenja. U promatranoj godini Grad Komiža je iz proračuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio čak 57,78 posto sredstava, slijedi Drniš s 48,08 posto, udio u proračunu Novigrada iznosio je 47,09 posto, potom Ludbrega 44,23 posto i Ivaneca 43,82. Grad Omiš je za ovu namjenu osigurao 46,63 posto proračuna, Zlatar 42,84 posto, Supetar 41,76 posto, a listu prvih deset zatvaraju Knin uz 41,50 i Mursko Središće s 40,91 posto udjela. Između 10 i 50 posto udjela bilježilo je 99 gradova, a njih 28 tek od 1 do 10 posto udjela proračunskih izdvajanja za kvalitetu života.
Komiža je, rekli smo, najviše rangirana i prema izdvajanju po glavi stanovnika pa je tako u 2021. godini za usluge unapređenja kvalitete života izdvojila 11.809,57 kuna per capita (jedina iznad 10.000), prati je Novigrad s 6.442,90 kuna, potom Crikvenica s 3.613,12 kuna. Među deset najboljih je i Vis čije je izdvajanje po glavi stanovnika iznosilo 3.536,59 kuna, dok je Drniš izdvojio neznatno manje odnosno 3.519,97 kuna. Listu sačinjavaju još i Supetar s izdvojenih 3.503,84 kuna, Cres –3.390,32 kuna, Mali Lošinj – 3.385,16 kuna, Novalja – 3.257,58 kuna i Bakar – 3.222,91 kuna. Od 1.000 do 10.000 kuna po stanovniku izdvojilo je bio 81 grad, između 500 i 1.000 kuna – 28.
Što se trenda postotnog povećanja izdvojenih sredstava tiče, u odnosu na godinu ranije najveće bilježi Grad Hrvatska Kostajnica, konkretno 301,57 posto, što u apsolutnim brojkama iznosi porast izdvajanja za 1.704.285 kuna. Slijede Varaždinske toplice – 193,07 posto, potom Ivanić Grad s povećanjem od 160,72 posto, dok je sredstva u spomenute svrhe za 154,61 posto povećala Komiža. Među najbolje rangiranim gradovima unutar ove kategorije smjestili su se i Zaprešić, Duga Resa, Bakar, Delnice, Mursko Središće i Požega, od 93,36 do 149,56 posto porasta. Povećanje iznad 100 posto ima tako 8 gradova, između 50 i 100 posto – 17, od 10 do 50 posto – 38. Pozitivnim rastom u 2021. u odnosu na 2020. mogu se pohvaliti njih – 74, dok negativan predznak upisuju – 54 grada.
Najviše nominalno povećanje izdvajanja imao je, pak, Grad Zadar – „plus“ 49.273.473 kuna (94.594.687- 143.866.160), ispred Osijeka (+38.825.930 kuna) i Splita (+36.023.694 kuna). U Top 10 porasta u apsolutnim brojkama su i Zaprešić, Virovitica, Bakar, Rijeka, Čakovec, Komiža i Omiš, s povećanjem izdvajanja od 9.969.863 do 16.012.980 kuna. Porast iznad 30 milijuna kuna evidentirala su tri grada, od 10.000.000 do 30.000.000 kuna – 5 gradova, povećanje između 5 i 10 milijuna kuna – 19, od 1.000.000 do 5.000.000 – 34 hrvatska grada…
I ovog puta smo novčane iznose pisali u kunama koja je u 2020. i 2021. bila -prije uvođenja eura- službeno važeća hrvatska valuta. Isto tako nismo proveli i izradili tablicu nominalno ukupno izdvojenih sredstava budući da ona naravno u najvećoj mjeri ovisi o veličini gradova, pa onda i količini raspoloživih proračunskih sredstava. U 2021. najviše je za usluge unapređenja stanovanja i zajednice posve razumljivo izdvojio Grad Zagreb (1.648.115.729 kuna), a slijedili su Osijek (168.072.843 kuna), Split (159.238.883 kuna), Zadar (143.868.160 kuna), Pula (91.700.740 kuna), Rijeka (75.756.836 kuna)…
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (Pero Livajić)
Virovitica: Ponosni na dvostruku titulu prvaka RH u povlačenju sredstava iz EU fondova…
Grad Virovitica u sam vrh naše analize plasirao se na osnovu porasta ulaganja u stanovanje i zajednicu iz Proračuna 2021. u odnosu na 2020. (+15.549.76 kuna).
Što se tiče projekata realiziranih u 2021. godini, Grad je završio s izgradnjom kompletne komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac, što ujedno predstavlja pomoć gospodarstvenicima. Kada se govori o poduzetničkim zonama, treba naglasiti i izgradnju novih poslovnih objekata, kao i otvaranje svakog novog radnog mjesta.
Nadalje, realiziran je jedan od dugoočekivanih projekata – spojna cestu Gajeva – Vinkovačka koja je smanjila gužvu u centru grada i vozačima skratila put od Lidla do Male stanice, a sve skupa je obnovljeno preko 20 gradskih i prigradskih cesta i nogostupa te se kontinuirano rekonstruiraju dječja igrališta.
– Ovdje se mora spomenuti i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Aglomeracije Virovitica, najveći projekt u vodno-komunalnoj infrastrukturi u povijesti grada. Za nas to znači dodatnu kvalitetu u sustavu vodoopskrbe i odvodnje – napominju iz Grada.
No, kada se govori o projektima važno je, ističu nam, spomenuti i one koji ponekad prolaze „ispod radara“ javnosti, ali su itekako bitni. To je financiranje prehrane u školama za djecu iz socijalno ugroženih obitelji, financiranje pomoćnika u nastavi, humanitarnih paketa, pomoć osobama starijim od 65 godina, Zaželi – program zapošljavanja žena…
– Svaki od tih projekata na svoj način podiže standard života u Virovitici i olakšava građanima svakodnevicu. Nakon obnove Palače i Dvorca Pejačević, zaokružena je kulturno-povijesna jezgra u centru grada, a Virovitičani mogu uživati u novoobnovljenom Franjevačkom parku ispred crkve sv. Roka. Ove godine nam nakon godina i godina očekivanja kreće uređenje turističkog bisera. Grad u suradnji s Hrvatskim vodama ove godine kreće s izmuljivanjem, a nakon toga u planu je uređenje vodnog režima za zaštitu od poplava, kasnije i turistički sadržaj za sve generacije – navode iz Grada.
I na kraju, najveći i najvažniji prometno-gospodarski projekt, ne samo za Viroviticu, već i ovaj dio Hrvatske je brza cesta do Zagreba. U travnju ove godine su nakon više od 30 godina napora za izgradnjom iste otvoreni radovi na izgradnji Etape 3 Dionice Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje, a za Viroviticu je ta cesta, osim kraćeg puta do Zagreba, važna i zbog razvoja gospodarstva te stavljanja u punu funkciju poduzetničkih zona grada Virovitice, osobito megazone Zapad II koja se prostire na 359 hektara i trenutno je najveća u RH.
– Kada se osvrnemo unatrag, ono na što smo posebno ponosni i što je u konačnici definitivno bila kruna našeg rada i pokazatelj koliko se ulaže na području grada Virovitice, jest prestižno priznanje koje je te, 2021. godine stiglo u Viroviticu. Naime, drugu godinu zaredom tada smo proglašeni prvakom u RH u povlačenju sredstava iz EU fondova. To je priznanje za naš zajednički rad – rad gradske Uprave, Razvojne agencije VTA te naših tvrtki i institucija, ali i dokaz da radimo dobro i da naši projekti doprinose razvoju i kvaliteti života u našoj Virovitici. Osobito sam sretan jer je to prepoznato i na nacionalnom nivou, a do prije nekoliko godina o tome nismo mogli niti sanjati – rekao nam je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.