Zeleno-lijeva koalicija: Izađite na izbore, sada napokon imate za koga glasati
Sud časti isključio Josipu Rimac iz HDZ-a
Cappelli: Nema razgovora s onima koji naštimavaju račune
Živi zid: Ministar Ćorić neprijatelj je svakog hrvatskog kućanstva
Demokrati: Ustaški poklič konačno treba trajno zabraniti
VLADA Na teret proračuna udžbenici za učenike slabijeg imovinskog statusa
Vlada: Iz proračunske zalihe 1,1 milijuna za udrugu Palčići

  Poljoprivreda

Pokusna proizvdnja: Mikoriza na poljima kamilce

  Goran Gazdek           31.05.2014.         3392 pogleda
Pokusna proizvdnja: Mikoriza na poljima kamilce

Predanost poslu, organizacija proizvodnje, primjena tehnologije i spremnost na suradnji sa znanošću u tvrtki Dam iz Lozana vlasnika Marijana Marekovića prepoznata je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa su njihove površine odabrane za pokusni uzgoj kamilice zasijane mikoriziranim sjemenom. Ovoga proljeća pokusno polje obišli su i studenti agronomije zajedno.

Mikoriza je simbioza korijena i micelija mikoriznih gljiva koje razvijaju veći broj korjenčića. Sitni korjenčići dublje prodiru u tlo i usvajaju hranjiva koja nemikorizina biljka ne može uzeti, pojačava prehranu i nakon klijanja, razvija snažniju i zdraviju biljku.

 Veći prinosi, kvalitetniji proizvodi

 "Mikorizacija se primjenjuje u mnogim poljoprivrednim kulturama, od ratarskih i povrtnih do voćarstva i vinogradarstva i svuda je pokazala odlične rezultate. Po prvi puta u svijetu istražujemo kako djeluje na kamilicu. Pokusi su pokazali da mikorizirana kamilica ima veću količinu eteričnog ulja i 30 posti više suhe tvari", kaže prof.dr.sc Ivan Kolak, profesor sjemenarstva na Agronomskom fakultetu.

Postoje dvije vrste mikorize: za zeljasto bilje, ostaje u tlu četiri godine u količinama koje je značajno za poljoprivredu i za drvenaste biljke kod koji se je dovoljna jedna primijenjena do kraja života. Kod maslina, primjerice i sto godina.

"Mikoriza je do sada pokazala da primjerice u vinogradarstvu povećavamo i do 35 posto broj grozdova po trsu, ali i kvalitetu vina", kaže profesor Kolak.

Mikorizne gljive za ovaj pokus dolaze iz laboratorija u Poljskoj u kojem se razmnožavaju sojevi porijeklom iz Hrvatske. "Ovom tehnologijom štedimo na gnojidbi i sredstvima za zaštitu, dobivamo veći prinos i kvalitetu, a popravljamo i strukturu tla jer je mikoriza organska tvar koja ostaje u tlu, raspada se i novoj kulturi donosi veću plodnost. Volio bi da što više ljudi uvidi prednosti mikorize, koja živi svuda oko nas, ali smo je intenzivnom poljoprivredom, pesticidima i mineralnim gnojivima izbacili s polja", kaže Robert Slezak, direktor i vlasnik tvrtke Bio budućnost d.o.o. za usluge i savjetovanje na području bioorijentiranih novih tehnologija.

Budućnost ekološke proizvodnje

Mikoriza se nalazi slobodna u prirodi, ima je posvuda, ali ljudi su je tek sada počeli koristiti jer više ne žele mineralna gnojiva, traže druge metode hranjiva.

Robert surađuje s Agronomskim i Šumarskim fakultetom u Zagrebu, Agronomskim u Osijeku, Institutom za vinovi lozu Jazbina i Požega, primjena mikorize Hrvatske i sve države oko Hrvatske. "Moja politika je kvaliteta. Samo se kvalitetom možemo natjecati u Europskoj uniji. Cilj mi je stvoriti nešto novo, ne natječem u cijeni i količini", kaže Robert.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.