Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše bio je glavna tema rasprave članova Hrvatske udruge pčelara proizvođača na skupštini održanoj u nedjelju u hotelu Višnjica nedaleko od Slatine. Članovi udruge imaju brojne primjedbe na Pravilnik, koji je već stupio na snagu, ali će njegova puna primjena početi sljedeće godine pa još postoji mogućnost izmjene spornih odredaba. Prva zamjerka odnosi se na način njegova donošenja, jer Hrvatska udruga pčelara proizvođača nije konzultirana, premda njezini članovi imaju više košnica i proizvode više meda nego svih 28 posto hrvatskih pčelara u Hrvatskom pčelarskom savezu.
Predsjednik udruge Željko Vrbos posebno je zamjerio drukčije tretiranje članova HPS-a od ostalih pčelara. Branko Namjesnik iz Ludbrega ustvrdio je da svi pčelari koji su uspjeli preživjeti probleme tržišta i pomor pčela neće preživjeti Pravilnik, njegov sugrađanin Zlatko Domec da taj dokument znači uništavanje seljenja i zatvaranje pčelara u lokalne okvire, a Miro Bilić iz Zagreba smatra da prvo treba definirati tko je uopće pčelar. Vladimir Bilek iz Daruvara tvrdi da je Pravilnik "dobra stvar", ali u njemu ima nepravilnosti koje se moraju ispraviti. Založio se da vozila za seljenje pčela dobiju tretman poljoprivrednih strojeva, čime bi se riješio problem ekološke rente Iz rasprave se dalo naslutiti da se pčelari pribojavaju prevelike odministracije, da će seljenje postati nemoguće, a spas bi mogao biti jedino u velikoj proizvodnji. Zaključeno je da Upravni odbor udruge imenuje komisiju koja će detaljno proučiti Pravilnik i s pripremljenim prijedlozima izmjena pokucati na vrata ministra Božidara Pankretića.
Predsjednik udruge Željko Vrbos u svom je opširnom izvješću izrazio zabrinutost zbog stradavanja pčela, koje za neke pčelare znači i kraj njihove pčelarske prakse. Takva situacija mogla bi, međutim, značiti smanjenje ponude i povećanje cijene meda, što bi pčelarima bila svojevrsna naknada za nastalu štetu na pčelinjacima. Vrbos je istaknuo nezadovoljstvo suradnjom s resornim ministarstvom jer se pri donošenju važnih akata ignorira postojanje udruge, a na dopise ne stižu odgovori.
Pčelare-profesionalce pozdravio je virovitičko-podravski dožupan Zvonimir Šimić, koji je također izrazio zabrinutost zbog stradavanja pčelinjih zajednica, jer se to događa zbog nečega što je napravio čovjek i jer je to upozorenje na neprihvatljive promjene. – Pčelari su nam pomogli u osmišljavanju naziva Virovitičko-podravske kao najslađe hrvatske županije, brenda prepoznatljivosti u Hrvatskoj i Europi, rekao je Šimić i najavio organiziranje manifestacije Dani lipe.