Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Planinarstvo

Parko prirode Učka - Ljepotica s koje se vidi Venecija

  Goran Gazdek           09.07.2003.         10016 pogleda
Parko prirode Učka - Ljepotica s koje se vidi Venecija

Dodjela knjiga srednjoškolcima...Želite li s jednog mjesta vidjeti Veneciju, talijanske Alpe, otoke sjevernog Jadrana i planine Gorskog kotara popnite se na Vojak, najviši vrh Učke, mediteranske planine smještene na razmeđi Istre i Kvarnera. Do Vojaka, do tih 1396 metara nadmorske visine iz Lovrana, Opatije, Mošćeničke Drage, Matulja ili nekog drugog liburnijskog gradića vodi nekoliko planinarskih staza. Hodajući šumovitim obroncima Učke za samo nekoliko sati stiže se do kule koju mnogi planinari drže najljepšim vidikovcem u Hrvatskoj. Onda još malo stepenicama do vrha zidine, do 1401 metra nad morem kada valja zaustaviti dah i odlučiti na koju stranu Dodjela knjiga srednjoškolcima...prvo pogledati. Jer s kule, koja svojim oblikom podsjeća na srednjovjekovnu građevinu, pruža se punih 360 stupnjeva pogleda.
Kažu da se za lijepa vremena vidi Tršćanski zaljev, Trg Sv. Marka u Veneciji, dodir avionskih kotača i asfalta na krčkoj zračnoj luci, poznati neboderi u riječkoj ulici Frane Čandeka ili koze na Ćićariji. Reporteri i ekipa nagrađenih u ekološko-edukativnoj akciji «Volim Hrvatsku» Hrvatske turističke zajednice nisu bili te sreće. Dan jest bio vruć, ali bilo je nekako previše izmaglice i mirisalo je na kišu. A dogodio se pljusak!

Učka – kolijevka planinarstva

Dodjela knjiga srednjoškolcima...Kula na Vojaku sagrađena je 1911. godine i zato je, odmah po osnivanju Parka prirode Učka, počela sanacija. Popravljeni su stepenište, ograda, ispucali dio glazure na ploči i vijenac na završnom dijelu objekta. Montiran je panoramski teleskop s pogledom na Kvarner, a u planu je kupnja i drugog pomoću kojeg će posjetitelji gledati Istru.
U unutrašnjosti kamene kule moći će se uskoro kupiti suveniri, autohtoni proizvodi i karte Parka prirode. Od dežurnih «rendžera» posjetitelj će dobiti sve potrebne informacije o Učki, pravilima ponašanja i mogućnostima rekreacije na području Parka. Uz sve to mi smo dobili čašu izvorske vode, čašicu medove rakije i planinarski štap.
Najviši vrh planine je najposjećeniji lokalitet Parka prirode Učka. Redoviti je cilj planinara iz cijele Hrvatske, a pohode ga izletnici i planinari iz mnogih europskih zemalja. Godišnje ga, prema procijeni Dodjela knjiga srednjoškolcima...osoblja Parka, posjeti najmanje deset tisuća ljudi. Poznat je i među planinarima omiljen noćni uspon na Učku. Prvi puta noću, pet godina prije utemeljenja prve planinarske organizacije u svijetu i 22 godine prije osnivanja prvog društva u Hrvatskoj, planinari su se na Učku popeli 4. srpnja 1852. godine. Zato riječki planinari iz Planinarskog društva «Kamenjak» kažu da se Učka može smatrati kolijevkom hrvatskog planinarstva.
Do vrha vodi i cesta, sagrađena šezdesetih godina za potrebe TV odašiljača. Kako je riječ o nerazvrstanoj cesti oštećena kolnika, zabranjena je za javni promet, međutim postavljena rampa je u više navrata uništavana i skidana. Stoga će Ustanova koja upravlja Parkom popraviti prometnicu i organizirati alternativni prijevoz vozilima na biodizel ili na neki drugi ekološki prihvatljivo pogonsko gorivo kako motori s unutrašnjim sagorijevanjem nebi onečišćavali okoliš teškim metalima i bukom.

Suri orao, bjeloglavi sup i Ućkarski zvončić

Park prirode Učka proglašen je 1999. godine s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode jer je Učka kroz stoljeća evoluirala u izvanredan spoj prirodnih bogatstava i ljudske povijesti koji zaslužuje naročitu skrb i zaštitu. No ustanova djeluje tek od rujna 2001. kada je počela raditi ravnateljica Suzi Petričić. Tri mjeseca kasnije zaposlen je i ostatak sve brojnije ekipe. Na 160 četvornih kilometara Park obuhvaća područje masiva Učke i Ćićarije, odnosno područja dviju županija, Istarske i Primorsko-goranske, grada Opatije i općina Kršan, Lanišće, Lovran, Lupoglav, Matulji i Mošćenička Draga.
Dodjela knjiga srednjoškolcima...Park prirode Učka prije svega karakterizira iznimna raznolikost obilježja na razmjerno malom prostoru. Tako je Učka zacijelo jedino mjesto na svijetu gdje možemo vidjeti stenoendemski Učkarski zvončić, i jedno od posljednjih europskih lokaliteta na kojem će strpljivo oko ljubitelja ptica biti nagrađeno impresivnim siluetama Bjeloglavog supa ili Surog orla. Ove vrste dva su istaknuta predstavnika ornitofaune Učke koja broji preko 70 dosada zabilježenih gnjezdarica, kao i više drugih ptičjih vrsta koje povremeno posjećuju Učku. Creski supovi ovdje redovito svraćaju kada lete prema Alpama i zato ćemo u suradnji sa ornitolozima pokušati stvoriti uvjete da možda ponovno dobijemo pokoji gnijezdeći par», kazuje stručni voditelj u Parku Želimir Gržaničić i objašnjava kako je otok Cres gdje supovi inače obitavaju i njegov sjeverni dio, Tramuntana, zapravo geografski produžetak Učke, i klimatski i vegetacijski.
Ovdje nalazimo brojne vrste divljači, a u posljednje vrijeme vidi se i po pokoji medvjed. Jedan medvjedić, svjedoči Maja Kriška, suradnica u edukaciji i prezentaciji Parka prirode, pronađen je mrtav i špilji u koju je nepažnjom upao, vjerojatno u potrazi za hranom.
Zabilježeno je 27 vrsta sisavaca, ali se može pretpostaviti da ih je znatno više. Od malih sisavaca posebnu važnost imaju snježna voluharica močvarna rovka i neke vrste šišmiša. Na Učki je viđeni i nekoliko vrsta vrlo rijetkih i ugroženih leptira koji su zaštićeni domaćim propisima i međunarodnim konvencijama.

Bukova šuma i maruni

Ono što karakterizira Učku i Ćićariju kao mediteranske planine je bukova šuma koje strše kao otoci iznad submediteranskog područja jer nisu u kontinuitetu povezane s kontinentalnim prostranstvima bukovih šuma.
Najveći dio bukovih šuma Učke i Ćićarije pripada zajednici primorske bukove šume. Bukva se spušta do 600 metara gdje prepušta prevlast crnom grabu i hrastovima. Na nekim od najtoplijih i najnižih mjesta u Parku razvijena je mjestimice i submediteranska šuma hrasta medunca i bijelog graba. Posebnost istočnih padina su šume pitomog kestena - poznatih kao maruni. Zasađeno je dosta kultura crnog bora dok je smreke znatno manje. Vrlo su bujne šarolike gorske livade na flišnom pojasu podno vršnog dijela Učke, a zapažene su zajednice vlasastog zmijka i pjegavog jastrebnjaka. Velike bujične udoline i kotline još su jedan fenomen Parka prirode Učka. Nalaze se na padinama oko vršnog planinskog hrpta sjeverne Učke. Većinom su suhe, a vode u njihovim koritima ima samo u razdobljima obilnih padalina. Najdulji bujični vodotoci su Potok koji teče do mora u Mošćeničkoj Dragi, bujica koja teče do uvale Medveja i potok Banina koji utiče u more u Iki. «Nekada, do prve polovice prošlog stoljeća, kada su izvori uzeti za potrebe vodoopskrbe liburnijskih gradova svi su potoci čitave godine tekli do mora. Budući da voda podržava brojne oblike života i biološku raznolikost, a korisna je i u estetskom smislu, potrebno je pronaći pravu mjeru u iskorištavanju voda Učke za potrebe vodoopskrbe», kaže Želimir i dodaje da su slapovi koji se mogu vidjeti samo nekoliko dana u godinu posebna atrakcija i ljeti i zimi kada se zalede.
Uz bujične vode na području Parka prirode je dvadesetak lokvi koje su posebno značajna staništa slatkovodne flore i faune.

Velu Dragu istražuju stručnjaci s Cambridgea

Dodjela knjiga srednjoškolcima...Na području Učke i Ćićarije nalazi se i velik broj speleoloških objekata koji sadrže vrijednu podzemnu kršku faunu. Nalazi iz nekoliko špilja jasno upućuje na kontinuitet života na Učki još od razdoblja od oko 12 tisuća godina prije Krista.
Tu posebno mjesto zauzima kanjon Vela Draga. Ovaj lokalitet zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode, a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i krajobraznu vrijednost. Smatra se da je kanjon nastao taloženjem horizontalnih slojeva paleogenskih vapnenaca, nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje, da bi sadašnji izgled Vela Draga poprimila postupnom i dugotrajnom erozijom i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli.
«Neki lokaliteti u kanjonu Vela Draga su vrhunska arheološka nalazišta tako da domaći i strani stručnjaci koje predvodi profesor Preston Miracle sa uglednog britanskog Cambridge University ovdje vrše istraživanja većviše godina za redom», kaže Želimir.
Uz Velu Dragu na području Parka nalazi se još nekoliko vrijednih i zanimljivih geoloških formacija od kojih valja izdvojiti - Krvavu stijenu na zapadnim obroncima Sisola kao i Stijenu pod Brestom. Ova dva lokaliteta svojedobno su predloženi za zaštitu kao geomorfološki rezervati, a danas uživaju zaštitu u okviru nedavno proglašenog Parka prirode Učka.

Godišnji na Učkoj

Gotovo je nemoguće svo bogatstvo Parka prirode Učka opisati na nekoliko novinskih kartica. Nemoguće ga je i obići za vrijeme trajanja prosječnog izleta. Učku zato valja uvrstiti u kalendar godišnjih odmora jer ovdje možete planinariti, voziti bicikl, zmajariti, spuštati se padobranom, baviti se sportskim penjanjem i spelologijom, hodati poučnim stazama i fotografirati rijetke vrste biljnog i životinjskog svijeta. U bukovoj šumi na oko tisuću metara nadmorske visine, na staroj cesti za Učku, samo 15 kilometara od Opatije je i gurmanski raj – restoran «Dopolavoro». Uvršten u 100 najboljih hrvatskih restorana gostima nudi birana jela od jelena, srne, vepra, medvjeda kao i jela ispod čripnje (peke) te janjetinu, teletinu, koljenica i čitav niz s gljivama, šparogama i tartufima.
A ako se baš želite bućnuti u more i ono je tu. Na samo petnaestak minuta uzbudljive vožnje vijugavom planinskom cestom oštrih zavoja.

Kuća duhova

Preko bijelih litica okom se spuštamo lagano desno i vidim kuća na osami. Siva kocka! Građevinu, ili točnije njene ostatke smještene pokraj slikovite Lovranske Drage, ljudi nazivaju kućom duhova zbog nekoliko pomalo mističnih događaja iz prošlosti. Kuću je početkom prošlog stoljeća kao hotel sagradio imućni Austrijanac Ulm, a kao kuriozitet spominjemo da je hotel već tada imao direktnu telefonsku liniju, dok je posjetitelje prevozilo i po 15-tak kočija dnevno.
Kada su krenuli ratovi turizam se više nije isplatio, a kuća je “čudnom” koincidencijom tada stradala u požaru. Legenda kaže da je za paljevinu odgovoran sam vlasnik koji je kuću prethodno dobro osigurao. Kasnije su od udara groma stradali nesretni mađarski turisti koji su se u njoj sklonili od nevremena. Nevrijeme je, u jednoj od kasnijih pokušaja obnove, odnijelo cijeli krov, što je za one koji su skloni mistifikacijama bilo dovoljno da je prozovu kućom duhova. Za nas ostale manje sklone nadnaravnom objašnjenje je u snažnim neverinima i grmljavinama koji su, pogotovo ljeti, česti na tom dijelu Učke. Naime, položaj kuće koja strši na osami samo što ne zove gromove», priča Želimir.

Posjetitelji kradu kante za smeće

Osoblje Parka prirode Učka neugodno je iznenadila činjenica krađe kanti za smeće. Krađe ne bi bile neobične da se ne radi o dvjestolitarskim kantama obloženim impregniranim drvom koje se izgledom potpuno uklapaju u šumski ambijent «Na žalost tog i takvog vandalizma ima svugdje što su nam potvrdile i kolege iz talijanskih i američkih parkova prirode. Tisuću ljudi potroši tisuće sati da napravi nešto korisno, a samo jednom čovjeku s ludom idejom treba vrlo malo energije da napravi štetu», kaže Želimir.

Zapisao i snimio: Goran Gazdek

Više o Parku prirode Učka možete pročitati na http://www.pp-ucka.hr

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Planinarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.