Na današnji dan, 23. travnja 1999. godine Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora je slavonsku planinu Papuk zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturno- povijesne baštine, proglasio parkom prirode, izvijestili su u četvrtak iz Javne ustanove Park prirode Papuk.
„Situacija zbog virusa Covid 19 ove nam godine ne omogućava da s posjetiteljima obilježimo obljetnicu osnutka Parka na način kako priliči jednom prirodnom, kulturnom i geološkom gigantu poput Papuka“, rekao je ravnatelj Alen Jurenac.
Papuk se administrativno nalazi na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske, a prostire se na površini od 336 četvornih kilometara. Gotovo 96 posto planine prekriveno je šumom.
„Unutar cjeline nalaze se brojne oaze koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Status posebno zaštićenih dijelova dobili su zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili čak i šire“, objasnio je Jurenac.
Riječ je o gorskoj dolini Jankovac, na 475 m nadmorske visine koja je 1955. godine proglašen zaštićenom Park šumom te o prvom geološkom hrvatskom spomeniku Rupnica.
Spomenikom prirode Rupnica je proglašena 1948. Godine. Njegov geološki značaj je u jedinstvenoj morfološkoj pojavnosti stupastog lučenja vulkanskih stijena. Stupovi su nastali kao posljedica stvaranja pukotinskih sustava pri hlađenju magme na prolazu prema površini Zemlje.
Park prirode Papuk postao je članom Europske (EGN) i Svjetske (GGN) mreže geoparkova 2007. godine kao prvi geopark iz Hrvatske.
Projekt Geopriče UNESCO geoparka” prošle je godine na Danima hrvatskog turizma, Parku prirode Papuk donio nagradu Hrvatske turističke zajednice u kategoriji „Održivi turizam“.
Prošle godine znamenitosti Parka prirode Papuk obišlo je 50 tisuća posjetitelja.