VIROVITICA -U Virovitci je sinoć održana Osnivačka skupština Astronomske udruge Mirko Danijel Bogdanić. U prostorijama nogometnog kluba Virovitica okupili su se zainteresirani ljubitelji astronomije, njihovi gosti i uzvanici, kako bi osnovali astronomsku udrugu koja će okupljati sve zainteresirane građane Virovitice i omogućavati im da se aktivno bave ovom najstarijom granom znanosti. Za predsjednika je izabran Mirko Poljanac, potpredsjednik je Danijel Reponj, a tajnik Saša Kovačević.
Profesor Zlatko Kovačević prisutne je uz video prezentaciju upoznao s povijesti astronomije u Virovitici, o čemu možete pročitati na Zvjezdarnici, te s likom i djelom Mirka Danijela Bogdanića, koji se 1762. godine rodio u Virovitici, a po kojemu je udruga dobila ime. Sam Bogdanić u Virovitici je proveo najranije djetinjstvo no već osamdesetih godina 18. stoljeća odlazi u Peštu na školovanje. Početkom 1792. godine izdaje prvi svezak svjetske povijesti pod naslovom "Dogođaji svieta". To je djelo zanimljivo i za astronomiju jer obrađuje astronomska znanja starih Babilonaca i Feničana, a tumači i što astronomski znači zemljopisna širina nekoga mjesta. Za ovaj astronomski i geografski pojam bit će vezano i njegovo najvažnije djelovanje u daljnjem životu.
U razdoblju od 1793. do 1795. godine u Beču je Bogdanić slušao predavanja iz astronomije kod profesora bečkog sveučilišta, F. G. Triesneckera, kod kojeg je kasnije objavljivao svoja astronomska mjerenja u astronomskom almanahu "Ephemerides astronomicae". Iz toga vremena je i njegova izgubljena rasprava De orbis cometarum. Od 1797. godine surađuje s astronomom F. Taucherom gdje zajedno obavljaju astronomska motrenja, a naročito pomrčine Jupiterovih satelita. Ova su promatranja imala u to doba veliku važnost jer se, uspoređivanjem istih promatranja u različitim mjestima, moglo odrediti razliku zemljopisnih duljina među tim mjestima.
Ova su određivanja bila veoma važna za određivanje zemljopisnih koordinata te s time u svezi s točnim astronomskim određivanjem zemljopisnih karata. 1798. godine austrijski car je imenovao Bogdanića za astronoma koji će izvršiti mjerenja za izradu točnih geografskih karti Mađarske i Hrvatske. Bogdanić se zdušno bacio na posao i napravio mjerenja koja su bila točnija od svih do tada poznatih. Mjerenja je radio po oštroj zimi i tada se razbolio zbog čega je morao prekinuti s radom na tom projektu. Izvršio je niz drugih mjerenja, a u Budim se vratio teško bolestan, 19. siječnja 1800. godine.
Umro je 31. siječnja 1802. godine, u dobi od svega 40 godina. Geografsku kartu je objavio Lipsky 1806. godine, ali Bogdanićevo ime nije nigdje zabilježeno te se o njegovom trudu i znanju uloženom u tu kartu može doznati tek istraživanjem, a u knjizi se nalazi jedino crtež anonimnog astronoma koji obavlja mjerenja i koji zasigurno predstavlja Bogdanića. Bogdanić je obavio veliki i koristan posao i odredio više od 150 točnih geografskih širina, dok je s geografskim dužinama imao slabije rezultate. Godine 1818. poznati astronom J. J. Litrow utvrdio je da su Bogdanićeva mjerenja geografske širine među najboljima koja se mogu učiniti spravama kojima je Bogdanić raspolagao i da je Bogdanić u sebi sretno ujedinio "teorijski talent, praktičnu vještinu i živu revnost". Više o Mirku Danijelu Bogdaniću možete pronaći na Wikipediji, kao i na Zvjezdarnici.
Tekst Danijel Reponj
Foto Marija Mikolić i Boris Gazibara
Ilistracija Siniša Petrović
www.zvjezdarnica.com