HDZ: Krunoslav Katičić novi glavni tajnik HDZ-a
Plenković: Vlada će biti nešto manja od prethodne
Medved: Nova vlada imat će od 15 do 18 ministarstava
Plenković: Medved i Grlić Radman ostaju ministri
Fond: Ukupno 853 prijave za poticaje za električna vozila
Državna matura uspješna, nepravilnosti u dvije gimnazije
Pupovac: Za dužnost potpredsjednika Vlade predložit ćemo Borisa Miloševića

  Gospodarstvo

OPG Čajkulić iz Sedlarice kraj Pitomače: Ni preveliki ni premali – a prilagodljivi tržištu

  agroklub.com           25.08.2015.         1790 pogleda
OPG Čajkulić iz Sedlarice kraj Pitomače: Ni preveliki ni premali – a prilagodljivi tržištu

Niti jedna godina u povrtlarstvu ne može se usporediti. Svaka je drugačija. Tu je lekciju već davno svladao elektroinženjer Mario Čajkulić iz Sedlarice kraj Pitomače u Virovitičko-podravskoj županiji. U njegovoj obitelji, povrtlarstvom se bave već više od tri desetljeća. Dok se na samom početku svaštarilo s kulturama, sada se na ovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju isključivo one povrtlarske.

- Prostiremo se na 48 hektara zemljišta od čega je 15 zasijano povrćem, a od toga je 5,5 u plastenicima. Nismo niti preveliki, niti premali, nego fleksibilni i prilagodljivi – opisuje gospodarstvo Mario.

Dok u plastenicima ljeti dozrijeva paprika, rajčica i krastavci, zimi ovdje ima salate, rikole, matovilca, špinata i blitve. U njihovoj tvornici pod otvorenim nebom, mjesta ima za nešto lubenice, industrijske paprike i rajčice. Upravljanje gospodarstvom na kojemu je četvero zaposlenih, a tijekom sezone ta se brojka penje na 20, prepustio je svojoj supruzi Ana Mariji koja je završila agronomiju.

- Sezonci rade po sedam, osam mjeseci svake godine. Već dugo imamo stalne radnike, a kako se širimo, tako se povećava i njihov broj -dodaje on. Njihova poslovna politika je jasna: najjeftiniji oblik profesionalne proizvodnje u plasteniku te na otvorenom – uz minimalne troškove. Ono što proizvedu, plasiraju najvećim dijelom na Zagrebačku veletržnicu i u trgovačke lance.

- Još uvijek nemamo neke velike količine jer nam se godišnja proizvodnja penje na 500 do 600 tona povrća. To nisu količine s kojima bismo mogli biti i veliki distributeri, stoga smo se jednostavno odlučili baviti proizvodnjom. Pokušavamo raširiti prodaju jer svaka roba nađe svojega kupca. Ništa ne izvozimo, sve završava u Hrvatskoj”- kaže Mario dodajući kako im, primjerice, ovoga srpnja, kada je glavnina rajčice u zriobi, nije išla gotovo 40 dana jer su ju drugi uvezli s različitih strana pa je došlo do zastoja na tržištu. Zbog toga im je povrće ispucalo i omekšalo u plastenicima, pa su dosta rajčice morali baciti.

Širenje proizvodnje putem Programa ruralnog razvoja

- Pretpostavljam kako onima koji su ušli u proizvodnju, podizali kredite pa im se dogodila ovakva godina, nije sjajno - tumači on.

Čajkulićevi se stoga okreću EU fondovima. S projektima su aplicirali na prvom natječaju iz Programa ruralnog razvoja i čekaju rezultate. Cilj im je maksimalno iskoristiti sredstva, javljati se na sve natječaje jer je povrtlarstvo definirano kao prioritetno te na taj način povećati plasteničku proizvodnju za novih 2,3 hektara.

- Vanjsku proizvodnju ne planiramo širiti jer je klima nestabilna, niti uvoditi neke nove kulture. Zadržat ćemo stare u ljetnom i zimskom dijelu, iako se nikada ne zna. S vanjskom proizvodnjom je problem jer se može dogoditi da ne bude idealna godina, a onda se uloženo neće vratiti – napominje ovaj podravski povrtlar.

Prema računici Čajkulićevih, ulaganje u najjednostavniji oblik plasteničke proizvodnje na hektaru zemlje vrijedno je gotovo milijun kuna. Posao nije jednostavan jer se sve radi s rukama.

- Povrtlarstvo je mukotrpan posao bez radnog vremena. Sve se mora prilagoditi biljkama, iako mislim kako je stočarstvo napornije jer ovdje barem imamo slobodne nedjelje. No, onaj koji se odluči za povrtlarstvo mora znati kako ga čeka puno neprospavanih noći, a godina je podijeljena na šest mjeseci stalnog ulaganja i tri mjeseca berbe kada ti se uloženo vraća – opisuje povrtlarski posao.

S poslovima se kreće već u prosincu. Počinje sve nabavkom sjemena, a potom se prelazi na uzgoj rasade dok se tijekom ožujka i travnja sadi u plastenicima. U prve berbe krenut će se tek u lipnju, a završiti do listopada.

- Na papiru sve izgleda jednostavno, ali stvarnost je drugačija, pa stoga ne bih nikoga nagovarao na ovu proizvodnju bez prethodnog iskustva – poručio je Mario.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.