S obzirom na vrlo uočljivo pogoršanje stanja te pruge koja je duga gotovo 250 kilometara i na činjenicu da u slijedećem razdoblju (petogodišnjem) nisu predviđeni remonti, te se na istoj mogu očekivati velike teškoće. Do slijedećeg remonta najveća dopuštena brzina najstarijim i najlošijim dionicama morat će se smanjiti na 50 km na sat, a najkritičnije dionice morat će se zatvoriti za promet ako se ne provedu najnužnije sanacija.
Svako smanjenje brzine uveliko utječe na produljene voznih vremena vlakova i na prijevoznu moć pruge, pa tako i ove pruge. Ako u sljedećih nekoliko godina ne budu ukinuti ili osigurani ŽCPR-ovi na kojima preglednost nije dobra, preko istih morat će se uvesti dopunska ograničenja brzine, a to bi moglo dovesti do dopunskog produljenja voznih vremena vlakova
Ako se u skoroj budućnosti ne promijeni važnost sadašnjih zacrtanih željezničkih prometnih tokova u Republici Hrvatskoj, pruga Dalj - Varaždin od nekadašnje magistralne pruge („podravske magistrale") mogla bi postati samo obična lokalna pruga. (Izvor: Željezničar, rujan 2006, autor Stjepan Debeljak).
Rješenja za dionicu prugu Pčelić - Sirać - Banova Jaruga i Našice - Pleternica - Nova Kapela
Ne treba tražiti rješenje samo za isključene dionice, već za cjelovite pruge, jer isključenjem tih dionica nije riješen problem preostalih dionica. S gledišta opsega prometa, njihov položaj još je gori, kao da su isključene u cijelosti. To je zato jer pruge koje završavaju kao višak nisu što i pruge koje imaju spoj (izlaz) na vezanu mrežu na obje strane. Naime, očigledno da takvo trajnije stanje može imati dugotrajne, nepovoljne, ne samo mikro, već makroposljedice, odnosno nepopravljivu štetu i ugroziti budućnost regionalne pruge Varaždin - Dalj.. Zbog toga je jasno da je u interesu da promatrane pruge ostanu u prometu, a to znači da bi se one trebale revitalizirati i dovesti u funkcionalno stanje, te da bi trebale imati solidne poprečne veze.
Primjeri njemačkih sličnih pruga uvjerljivo pokazuju da je nakon obnove i poboljšanja prijevoznih uvjeta te pošto su bile poduzete druge mjere u iskorištavanju promet na godinu rastao najmanje po prosječnoj stopi od oko 10%, a u nekim primjerima čak 1800 %. Dakle, najprije slijedi ulaganje određenih inputa, a tek potom nastaju autputi, odnosno korisni učinci, što analogno vrijedi i za druge poduzetničke aktivnosti.
Razmatranje rješenja sporednih pruga u Njemačkoj na temelju desetak i više primjera pokazuje da se obnova temelji na lokalnim tijelima vlasti, tj. na općinama, gradovima i okruzima, ali je u nju vrlo intenzivno uključena i savezna željeznica DB AG, dok je pokretač aktivnosti najčešće njemački Savez za željeznicu (Alianz pro Schiene). Ondje se pruge osposobljavaju na vrlo visokoj tehničkoj razini, tako da se brzine najčešće kreču oko 80, 100, pa i do 120 km/h, a promet vlakova teče po taktnome voznom redu svakih 20, 30 i 60 minuta, a najrjeđe svaka dva sata.
Da ponovim još jednom: ako se u skoroj budućnosti ne promijeni važnost sadašnjih zacrtanih željezničkih prometnih tokova u Republici Hrvatskoj, pruga Dalj - Varaždin od nekadašnje magistralne pruge („podravske magistrale") mogla bi postati samo obična lokalna pruga i doživjeti sudbinu ukinutih lokalnih pruga na području zapadne Slavonije.
Vlado Hanžek, dipl.ing.
Popratni tematski linkovi:
http://www.zamirzine.net/spip.php?article6066
http://www.nacional.hr/clanak/27546/15-mlrd-kuna-za-preporod-zeljeznica
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=B93764C8-6505-4A87-BDDF-B22148331E6E
