Sabor u četvrtak o državnom proračunu za iduću godinu
Divjak: Jedini sustav u koji moramo ulagati jest sustav odgoja i obrazovanja
Mrak Taritaš: Rebalans proračuna prava slika Vlade - tri godine bez ozbiljnih reformi
Aladrović obećao pravedniji i objektivniji sustav plaća u javnim službama
Prosvjed sindikata obrazovanja: Nemamo pravo odustati, idemo dalje!
Ministar Marić hvali se odgovornim upravljanjem, oporba kritizira
Maras o sastanku Plenkovića i Bandića: "Ruka ruku koruptivnu mije"

Obilježen blagdan Svih Svetih


  Aktualnosti           sbg           01.11.2003.         2830 pogleda
Obilježen blagdan Svih Svetih

svi sveti, viroviticko groblje VIROVITICA, 1. studenoga – Blagdan Svih Svetih obilježili su i Virovitičani pohodeći grobove svojih pokojnika, moleći se i paleći svijeće za njihove duše. Tisuće svijeća, kao i svake godine, treperavo je gorjelo i ispred središnjeg križa na Gradskome groblju u spomen na sve one čije bismo grobove željeli, a nismo u mogućnosti posjetiti.
Blagoslivljana su danas i groblja. U Virovitici, na središnjem groblju, blagoslov je bio kod križa u 10.30 sati.
Unatoč najavi, kiše danas u Virovitici nije bilo. Naprotiv, dan je bio neuobičajeno topao pa su groblja bila punija nego ikada. Zato «zavirimo» malo i u jednu davnu «Meteorološku čitaonicu» mr. Milana Sijerkovića u kojoj piše da se blagdan Svih Svetih, koji se slavi na početku mjeseca koji može donijeti prva razdoblja zbiljskog zimskog vremena, može smatrati «predvorjem» zime i u pučkoj meteorologiji smatra se prikladnom odrednicom za pretkazivanje naravi zime. »Svi Sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan«, »Ako Sve Svete kiša namaka, debeo snijeg nas čeka«, dvije su među brojnim pučkim vremenskim izrekama koje dugoročno pretkazuju vrijeme prema tome kakvo je bilo 1. studenoga. Valja zapamtiti: hladno vrijeme na taj dan navješćuje preuranjeni nastup zime, tako da će već o Božiću biti toliko hladno da će led sve »okovati«!, zapisao je mr. Sijerković.
Kako niti jedna od ovih izreka nije primjenjiva za današnji dan, bit će da će zima biti topla i bez debeloga snijega. Sa stranice http://www.dwelle.de prenosimo i zanimljiv tekst o tome zašto se i kako slavi blagdan svih svetih.
»Svi Sveti su dan na kojem se kršćani sjećaju svojih mrtvih. Ali iako nije oduvijek bilo tako, upravo taj dan - kao i središnja uloga vjerovanja u zagrobni život u kršćanskom svijetu, u dane i prije i poslije Svi Svetih uvele su čitav niz običaja i svetkovina, kako vesele svetkovine mrtvih u Južnoj Americi tako i takozvani "haloween" - koji ne potječe iz Amerike nego zapravo iz Irske. Svi Sveti nisu samo dan u kojem se vjernici sjećaju svih svetaca koji nisu spomenuti u kalendaru - jer na primjer, samo ovaj papa je proglasio više osoba svetima nego što ima dana u godini. Ovaj dan je svetkovina - kao što crkva kaže - svih onih ljudi iz svih vremena i naroda čiji je život utkan u vječnost jer mnogi vjeruju da i mnogi od preminulih, koji nisu službeno priznati kao sveci - jer svojim životom u skrušenosti i vjeri nisu ni težili takvim počastima - su ipak ne samo zaslužili vječni život u Bogu nego da mogu biti i slavljeni kao sveci.
Isprva su Svi Sveti, još od 9. stoljeća, bili dan na kojem se crkvena zajednica sjećala samo jednog, nepoznatog sveca. Dan na kojem se sjeća svojih mrtvih je zapravo je dan poslije, Duhovi koji se slave od 11. stoljeća a na koje se danas sjećamo duša koji su u čistilištu i za koje se moli kako bi ušli u Raj.
Ali bilo kako bilo, ovi dani su se već uvelike slavili 1517. i dan prije Svi Svetih, 31. listopad je od tada i možda najznačajniji dan za evangeličku zajednicu: jer upravo pred Svi Svete je Martin Luther prikucao poznatih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu u kojoj je služio i taj se dan slavi kao "Dan reformacije" koju su ove teze izazvale. Istini za volju valja reci da se taj dan seljakao po kalendaru, na primjer na dan rođenja pa na dan smrti Martina Luthera ali 1667. je nadvojvoda Georg II Saski, povodom 150. obljetnice objavljivanja Lutherovih teza, "Dan reformacije" vratio na dan prije Svi Svetih, 31. listopada.
No to je dan - dan uoči Svi Svetih - kojeg su posebno štovali u Irskoj. Dovoljno je to reci na engleskom: "All Hollows Evening" pa da vam sine naziv proslave koja je odnedavno, uvezena iz Amerike osvojila i Europu - haloween. No u Irskoj su i za ovu proslavu korijeni bili još dublji, u Keltskom poimanju kalendara jer je za njih to bio kraj žetve i kraj godine. Druidi su još prije 2000 godina te večeri palili velike vatre kako bi rastjerali zle duhove koji su upravo te noći dolazili na zemlju kako bi izabrali one koji će umrijeti slijedeće godine. Koliko te vatre imaju veze sa svjetiljkama u bundevama - teško je reći, ali bundeve su povezane sa starom irskom pričom o jednom noćnom čuvaru - Johnu - kojem je upravo te noći došao đavao po njegovu dušu. No lukavštinom je John natjerao đavola na jedno drvo na čije je stablo ucrtao znak križa tako da je đavao ostao na stablu. Nakon njegove smrti zato je dobio komad žara da mu svijetli put a on ga je stavio u jednu izdubljenu repu i objesio je na štap. Irski doseljenici u Ameriku morali su uvidjeti kako tamo nema podesnih repa - ali zato obilje bundeva. Noć u kojima dolaze duhovi po duše živućih su ostali i to je i sav smisao proslave Haloween i utoliko se razlikuje od meksičkih i južnoameričkih običaja u kojima se slave Svi Sveti mnogo miroljubivije prema dušama umrlih: sa jelom, pićem, muzikom i veseljem a djeca se mogu radovati lubanjama od šećera.
No postoji i otpor u Europi prema toj "američkoj" proslavi Haloween: tako su ove godine protiv svih tih, kako ih nazivaju, jezovitih i morbidnih običaja i odnosa prema mrtvima posebno aktivni u Francuskoj. Tamo su se, osim dušebrižnika koji su pozvali vjernike da okite svoje prozore ne bundevama nego vjerskim prizorima, akciji pridružili i pekari u mnogim francuskim gradovima koji su pekli tradicionalni kolač za Svi Svete, sa pistacijama, lješnjacima i malinama. I nije teško pretpostaviti da ima bolji okus od - bundeve.»

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: