Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Ekologija

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA ZAŠTITE OZONSKOG SLOJA

        16.09.2006.         1676 pogleda
OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA ZAŠTITE OZONSKOG SLOJA

Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, a s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, 16. rujan je proglašen međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja. I ove se godine na ovaj datum, uz moto «Zaštitimo ozonski sloj, sačuvajmo život na zemlji», diljem svijeta podsjeća na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari.

Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak. Međutim, obzirom da se radi o postojanim tvarima, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo opada, te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom stoljeća.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola, te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog propisa nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

ZAŠTITA OZONSKOG SLOJA

Davne 1928. godine u hladnjacima su se počeli koristiti freoni CFC 11 i CFC 12. koji su se pokazali vrlo štetni po okoliš; 1974. godine utvrđeno je razorno djelovanje ovih tvari na ozonski sloj. Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog sloja iznad Antartika pomoću NASA-inog satelita. Daljnjim proučavanjima i mjerenjima znanstvenici su utvrdili popis tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), a daljnjim istraživanjima i saznanjima taj se popis i dalje nadopunjuje. Upravo zahvaljujući znanstvenim spoznajama pokrenuta je kroz Ujedinjene narode inicijativa kako bi se spriječila daljnja oštećenja ozonskog sloja. Prvi korak u definiranju ovih aktivnosti bila je Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja kojoj je 1985. godine pristupila 21 država Europe obvezujući se da će štititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih utjecaja koji mogu nastati uslijed oštećenja ozonskog sloja. Daljnjom međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, 1987. godine u Montrealu je usvojen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Tada su Protokol potpisale 22 zemlje svijeta. Danas Montrealski protokol broji 189 zemalja članica, od čega su 127 zemlje s niskom potrošnjom freona i halona. Pretežno razvijene zemlje ukinule su potrošnju većine tvari koji oštećuju ozonski sloj no uzmemo li u obzir da razvijene zemlje čine svega 20% svjetske potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, vidljivo je kako je ukidanje preostalih 80% ključno za osiguranje očuvanja i oporavka ozonskog sloja.

UKIDANJE POTROŠNJE TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska ubraja se u zemlje s potrošnjom manjom od 0,3 kg po stanovniku i potrošnjom manjom od 0,2 kg po stanovniku tvari. Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Republika Hrvatska je također stranka izmjena i dopuna Montrealskog protokola: Londonske (1993.), Kopenhagenske (1997.), Montrealske (2000.) i Pekinške (2002.).

Gledano po sektorima (Graf 1.), u Republici Hrvatskoj najveća potrošnja TOOS u 2005. godini bilježi se pri servisiranju rashladnih i klima uređaja (94,34%). Od toga 21,36% CFC-a i 78,64,% HCFC-a. Slijedi potrošnja HCFC-a u sektoru proizvodnje pjenastih materijala (5,55%). Potrošnja od 0,235 tona ugljik tetraklorida (0,11%) ostvaruje se u laboratorijima, za potrebe kemijskih analiza. Potrošnja metil bromida je 0 u posljednje tri godine.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekologija



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.