Najava povećanja cijena naknada za okoliš za vlasnike motornih vozila koju predlaže Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za vozila koja godišnje prijeđu više od 10.000 kilometara od 15 do 40 kuna novi je namet koji bi trebali plaćati vozači. Tako oni koji godišnje naprave do 10.000 km ne bi dodatno ništa plaćali, vozači koji rade od 10.000 do 20.000 km plaćali bi 15 kuna, za one koji prijeđu od 20 do 30 tisuća kilometara naknada bi bila 30 kuna, a oni koji godišnje voze više od 30.000 km trebali bi plaćati 40 kuna. Sve zajedno novi prihod države od najmanje 25 milijuna kuna, budući da u Hrvatskoj ima registriranih 1,945 milijuna vozila od čega 1,476 milijuna osobnih auta.
Ne čini se mnogo, dodatnih 15 kuna za budžet prosječnog hrvatskog vozača koji godišnje prelazi 12.000 km. Ali taj je vozački proračun već dobrano opterećen raznim naknadama, porezima i trošarinama pa s pravom na svaki novi namet vozači reagiraju jer, pokazalo se, kad se pojavi neka rupa u državnom proračunu, najlakše je vozačima oguliti kožu, piše Večernji list.
Osim toga, vozači već pri produljenju registracije plaćaju posebnu naknadu za okoliš od 26,25 kuna za najekološkija vozila do 226,80 kuna za najveće zagađivače, kao i trošarinu na svaku litru goriva koju kupe na benzinskoj crpki pa, što se više voze, plaćaju više nameta.
A što sve vozači plaćaju državi pa i privatnim dioničkim društvima s javnim ovlastima poput Centra za vozila Hrvatske (CVH) ili udrugama građana s javnim ovlastima poput Hrvatskog autokluba (HAK). Uzmimo za primjer da kupujete kompaktni automobil Kia Ceed, benzinski 1,4-litreni za 105.990 kuna. Za trošarinu koja se plaća prema vrijednosti automobila i prema emisiji CO2 državi se plaća 6933,93 kuna i za PDV još 19.812 kuna. Dakle, već samom kupnjom auta, čija je osnovna cijena 79.244kuna, državi kupac plaća harač od 26.746 kuna.