Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Nove poštanske marke

Nove prigodne poštanske marke iz serije „Moderna arhitektura i dizajn“

  hp/vn           21.11.2024.         243 pogleda
Nove prigodne poštanske marke iz serije „Moderna arhitektura i dizajn“

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 22. studenoga zadnje ovogodišnje izdanje prigodnih maraka iz serije „Moderna arhitektura i dizajn“. Motivi na markama su stambena zgrada u Ulici Matka Laginje 7-9 u Zagrebu, građena prema projektu Ivana Vitića od 1958. do 1962., i  kuća Kallina u Masarykovoj ulici 19 u Zagrebu građena prema projektu Vjekoslava Bastla od 1903. do 1904. godine. Autorica izdanja je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, dok su autori fotografija Alenka Lalić i Sandro Sklepić, fotograf iz Male Subotice. Nominalna vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u nakladi od 25.000 primjeraka po motivu u arčićima od šest maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Nove prigodne marke potražite od 22. studenog u poštanskim uredima ili na www.epostshop.hr.

Tekst pratećeg letka uz prigodnu poštansku marku napisala je dr. sc. Jasna Galjer, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu.

Početci moderniteta u zagrebačkoj arhitekturi vezani su uz planski program metropolizacije na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Središnja uloga u toj transformaciji grada na prijelomu 19. u 20. stoljeće pripada atelijeru Hönigsberg i Deutsch, prvih školovanih arhitekata u Zagrebu i prvih koji svoje radove izlažu zajedno s likovnim umjetnicima. Zahvaljujući mladim arhitektima, tvrtka je promovirala novi estetski svjetonazor koji urbanoj slici Zagreba i danas daje upečatljive akcente.

Najreprezentativniji je primjer kuća Kallina građena od 1903. do 1904. prema projektu Vjekoslava Bastla (Přibram, 1872. – Zagreb, 1947.). Nakon povratka u Zagreb sa studija kod rodonačelnika bečke secesije Otta Wagnera Bastl projektira niz oblikovno iznimno uspjelih rješenja uglovnica kojima tipologiju trgovačko-stambene najamne zgrade pretvara u poligon za eksperimentiranje. Tipično za secesijsko iskazivanje prožimanja funkcije i umjetničkog poimanja arhitekture, kuća izvedena za vlasnika tada u Hrvatskoj najveće tvornice keramike, Josipa Kallinu, ujedno je snažna vizualna poruka u gradskom ambijentu.

Analognu metodu oblikovanja pročelja kao reklamnih površina Bastl je primijenio i na kući za ljekarnika Eugena Fellera s bocom Elsa-fluida u visini dvaju katova (ugao Jurišićeve ulice i Trga bana J. Jelačića, 1905. – 1906.), kao i na pročelju kuće s alegorijskim figurama zaštitnika liječničke profesije za dr. Eugena Rada (Trg bana J. Jelačića 5, 1904. – 1905.). Poput glasovite bečke Majolikahaus Otta Wagnera, pročelje kuće Kallina obloženo je visoko glaziranim keramičkim pločicama i odlikuje se izrazito efektnim kolorizmom. U bogatoj ornamentici dominiraju frizovi pločica s motivima šišmiša, lopoča i crvenih ruža sa stiliziranim peteljkama. Središnji je vizualni akcent zaobljeni ugao s raskošno ukrašenim paučinastim ogradama od kovanog željeza i podnicama od armiranog stakla. Visokoestetizirano oblikovanje svrstava kuću Kallina u vrhunska ostvarenja suvremene arhitekture u srednjoeuropskom prostoru.

Nadimci „Šareni neboder“ i „Vitićev neboder“ na najbolji način ilustriraju ikonični karakter i popularnost jednog od vrhunskih ostvarenja arhitekture kasnog modernizma u Zagrebu. Izveden od 1958. do 1962. prema projektu arhitekta Ivana Vitića (Šibenik, 1917. – Zagreb, 1986.), „Šareni neboder“ ogledan je primjer stambene arhitekture, ali i promišljanja kvalitete svakodnevnog života. Riječ je o višestambenom kompleksu na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice koji je smješten u urbanom tkivu izrazite gustoće. Prostorni sklop stvara novu ambijentalnu cjelinu koja ovom dijelu grada daje nov identitet, s idejama o prostoru koje su i danas aktualne u suvremenoj kvartovskoj kulturnoj sceni. Karakteristično je za Vitićev pristup oblikovanju podjednaka pozornost posvećena arhitekturi i javnom prostoru koji postaje mjesto društvenih interakcija.

Umjesto zatvorenog bloka, stambeni kompleks sastoji se od dviju poluugrađenih trokatnica i soliternoga deseterokatnog objekta koji meandriraju u prostoru. Na taj se način otvara prostor trga s dječjim igralištem i javnim parkom. Djelomično otvoreno prizemlje uzdignuto je na stupove, a umjesto hodnika, prolazi u zgradi osmišljeni su kao sustav „ulica u zraku“ iz kojih se ulazi u stanove, a na zajedničkoj krovnoj terasi nalazio se bazen za djecu i sunčalište. Osim s obzirom na urbani kontekst, specifičnost kompleksa zasniva se i na rafiniranoj vizualnoj komponenti koja prožima i povezuje sve dijelove sklopa, od oblikovanja pročelja do interijera stambenih jedinica. Upravo zahvaljujući razigranom oblikovanju južnog pročelja okrenutog trgu, dinamične kompozicije u kojima se izmjenjuje ritam pomičnih drvenih brisoleja i ploha obojenih u žutu, zelenu, plavu i crvenu, koje se nerijetko uspoređuju s Mondrianovim slikarstvom, ova arhitektura postala je ikonični primjer modernoga kolektivnog stanovanja.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Nove poštanske marke



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.