DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
GLAS, IDS i PGS najavili predkampanju, očekuju dva mjesta u EU parlamentu
DHMZ: sunčano, na Jadranu će jaka bura slabjeti
DIP: Od studenoga kreće edukacija srednjoškolaca „I moj glas je bitan!
UZOR: ministar zaštite okoliša treba biti smijenjen
Zbog blagdana Svih Svetih, Sabor zasjeda od ponedjeljka
Komadina: SDP nema baš previše vremena za popravljanje rejtinga

Njemačka: Berlin u pet priča – Pod noćnim nebom Berlina


  Putujem i pišem           Žarko Klaić           28.08.2013.         3710 pogleda
Njemačka: Berlin u pet priča – Pod noćnim nebom Berlina

Zrake sunca, koje se lijeno lijepe na usidrene objekte, prikazuju stvarnost na svoj poseban način, svaka zraka lomeći se pri udaru u objekte otkriva svijet boja. Otkrivaju se ulice, fasade, okolina, priroda, ljudi; sve oživi u trenu u spektru boja. No Sunce ipak jednom mora zaći i zaspati na zapadu, obasjavati one druge, tamo negdje. Zar onda završava život jednog grada? Zar onda on spava? Veliki gradovi nikada ne spavaju, budni su u stalnoj potjeri za uzbuđenjem, željom za životom ili čistom borbom za egzistencijom, ili što već čovjeka goni na bdijenje.

Grad je budan, Berlin, onaj noćni, diše, onaj tajanstveni, onaj tihi, onaj skriveni, ulica obojenih tamnim tonovima, tonovima noći. Noć sama po sebi krije opasnosti kako za svakoga tako i za putnika stranca. Zdravom razumu treba pružiti šansu pred ludošću. Stoga grupi putnika uvijek dajem prednost naspram pojedinca, pogotovo u višemilijunskom gradu, pogotovo noću kad u većini slučajeva djeluju neki drugi zakoni. Kao što noćni leptiri uvijek lebde oko objekata jarke bijele svjetlosti, tako i ljudi uvijek stoje negdje pod izvorom svjetlosti; svjetlost je ta na kojoj ljudi dobivaju osobine živih bića, svjetlost je ta koja nas drži budnim.

Berlinskim prstenom gradske željeznice prevozimo se do lokacija koje nam je naš domaćin Mladen odlučio pokazati; ispostavilo se da ih je najbolje bilo posjetiti noću.

Checkpoint Charlie

Poslijeratni je Berlin; jutro je 17. srpnja 1945! Berlin je od jučer podijeljen grad, nekad središte Reicha, danas zona, nazovimo je mirnodopska!  Amerikanci, Rusi, Britanci i Francuzi upravljaju gradom! Stanovništvu, Nijemcima,  ništa nije jasno, pognutih glava i duboko u mislima razmišljaju o sutra. Na svakom koraku kontrolne točke; britanske, američke, ruske i francuske zastave vijore se pod njemačkim nebom. Nasmiješeni američki vojnici promatraju život koji je stao, promatraju slomljen narod, one koji su izgubili.

''YOU ARE LIVING THE AMERICAN SECTOR'', natpis postavljen na granici sektora napisan na četiri jezika, počeo je svjedočiti o nekim novim vremenima, o novootvorenoj  stranici njemačke povijesti koju su naravno počeli pisati pobjednici. Checkpoint Charlie – kontrolna točka američke vojske stoji i danas na istom mjestu, ali u nekoj drugoj ulozi. Američki vojnici i dalje su nasmiješeni, no ovi današnji više ne ratuju, čak štoviše mislim da i nisu Amerikanci uopće. Fotografiraju se s turistima za pokoji euro i navode znatiželjne turiste na kupnju suvenira; relikvija iz rata postala je turistička atrakcija. A gdje su Rusi? Uzdignut na metalnom stupu, uokviren, osvijetljen snopom svjetlosti, stajao je portret mladog ruskog vojnika. Valjda Rusi nisu toliko popularni kao Ameri, pa se nitko ne šeta u njihovim uniformama, nego je izgleda dovoljna fotografija kao svjedok boravku ruske Crvene armije u Berlinu. Koji metar dalje nalazi se Muzej Checkpoint Charlie koji pruža zanimljiv pregled ratne i poslijeratne povijesti Berlina.

Na zgradi u kojoj se smjestio muzej uzidan je i simbol DDR-a – (Deutsche Demokratische Republik - Demokratska republika Njemačka), amblem s komunističkim čekićem preko kojeg je postavljen kompas okružen snopom raži. Čekić je simbol radnika u tvornicama, kompas inteligencije, a raž poljoprivrednika na poljima. Mnogo je svjedoka tog vremena od 1949. do 1990.g. u kojem je trajala ta komunistička tvorevina u kojoj se od Nijemca pokušavao stvoriti Rus tj. savršeni komunist po Marxu i Engelsu. No, znamo svi kako je to završilo. Simbolima komunizma, čekićima, rušio se zid koji je dijelio dva naroda, Nijemca od Nijemca.

Napuštamo američki sektor i krećemo prema japanskom restoranu, gdje ćemo napraviti plan za dalje, plan po sektorima! Ipak da ne zaboravimo i na tu silu Drugog svjetskog rata Japan, danas nema više cara Hirohita ali ima japanskih restorana posvuda.

Eastside Galerija

 Opuštajuća šetnja prohladnom noći dovela nas je uz obale rijeke Spree koja se noću ogrnula tamom i tišinom, te je poprimila izgled mračnog ogledala u kojem se zrcali duša Berlina. Došetali smo do još jednog od ostataka slavnoga berlinskog zida, no ovaj je ostatak dobio dozu ljudskosti koje je bio lišen. Sivi monoliti spojeni u neosvojivi zid dotaknuti su rukom umjetnosti, rukom kreacije, rekao bih rukom koja nas želi podsjetiti na nešto, na slobodu koju samo treba dohvatiti ili se boriti za nju. Eastside Galeriju nazivaju i Internacionalnim pozivom za slobodom, to upravo i jest; 1.3 km zida urešeno je grafitima svjetskih umjetnika i vodi nas kroz prošlost! Brežnjev, Schiller, Einstein, Goethe, nije važno kojoj eri su eri pripadali, oni i još mnogi drugi ovjekovječeni su u bravurama grafiti majstora. Istočnonjemački trabant je simbol razdoblja, simbol DDR-a. Možda je i bio jedan od najružnijih automobila svijeta, ali je bio iznimno popularan u vrijeme kad je imanje automobila bio hit. No zašto ga ovdje spominjem? Ovjekovječen je i on na Eastside galeriji ali u jednoj drugoj ulozi. Naime domišljati bjegunci, prebjezi, azilanti, izdajice, slobodari, nazovimo ih kako god; ljudi koji su željeli otići iz DDR-a u Zapadnu Njemačku trabantima su, ni manje ni više, probijali zid u nadi da će rupa u zidu dati ono malo prostora za otići preko, u raj. Nisam se dodatno raspitao za uspjeh te metode, ali ideja je bila i više nego radikalna i smiona. Da zaključim, Eastside galeriju vrijedno je posjetiti, bilo danju ili noću. Noć je meni dala onu potrebnu dozu intime, vrijeme kad sam u tišini i bez ometanja mogao uživati u svakoj sjeni i svakoj boji pojedinog grafita, vrijeme kada sam mogao malo duže razmišljati o porukama koje je galerija željela poslati slučajnim ili namjernim prolaznicima, kakvim god.

Katerholzig

Žila kucavica alternativnog noćnog života. Mjesto ni na nebu ni na zemlji. Mračna rijeka Spree sakrila je ovo mjesto od očiju onih koji to mjesto ne žele vidjeti ili ga ignoriraju. Mladen nam ga je odlučio otkriti pri našoj noćnoj šetnji. Katerholzig iliti na nekom kreolskom prijevodu ''Mamurni mačak'' je noćni klub nadrealnog ili onozemaljskog izgleda kojeg su osnovali skvoteri upavši u napuštenu zgradu i stvorivši mjesto za zabavu i bijeg od stvarnosti. Na samom ulazu u ''dvorište'', ''imanje'', ''posjed'', ''zemljište'', ''teritorij'' ili kako ga doživite, dočekat će vas pub nalik šupi iz kojeg kulja dima kao iz grotla najvrelijeg vulkana. Alan Ford efekt doživio sam odmah. Glazba koja je dopirala iznutra i rasplesane siluete ipak su ukazivale na sigurnu zonu. Ušetali smo dublje u teritorij skvotera. Zid napuštene tvornice podizao se u nebesa, 15 metarski kostur pozivao je na polazak u Vječna lovišta; grafit koji se nadvio nad dvorištem. Igra svjetlosti i dima stvarala je nestvarne prizore. Ispod stabla koje je raslo u dvorištu stajala je bačva; zapaljeni trupci unutar nje nudili su toplinu rukama željnih topline. S prozora su nas pratili pogledi, no samo prolazni, bez značaja. Svi ovdje dobrodošli su! Južnoameričko božanstvo Inka obasjano zelenom svjetlošću  pozivalo je  ljude na ulazak u prostor noćnog kluba. Zvukovi elektronske glazbe izvijali su se kroz pukotine zidova dok su se boje dvorišta neprestano izmjenjivale. Katerholzig je mjesto gdje je mladost pritiscima, stresu, ratovima, mržnji, različitosti, rasizmu rekla doviđenja i nastavila plesati.

U lokalnom dućanu kupili smo čaj Mate, popularno piće Berlinera i odšetali u noć.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Putujem i pišem



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: