Plenković o štrajku sindikata u školama: Ucjena nema, rješenja ima, razgovarat ćemo
Kujundžić ironizirao Beljakove prognoze o prijevremenim izborima 5. siječnja
Caritasova kuća u Brezovici proslavila 25. obljetnicu
Caritasova kuća u Brezovici proslavila 25. obljetnicu
Kujundžić očekuje "oporbenu predstavu" o njegovu opozivu u Saboru
Štromar: Puno je teže bilo ući u ovu Vladu nego što će biti izaći
Mediji i suicid: Odgovorno izvještavanje može pomoći u prevenciji samoubojstava

Neurolingvističko reprogramiranje Južnih Slavena


  Priroda društva           Davor Suhan/Moja Rijeka           01.04.2016.         1179 pogleda
Neurolingvističko reprogramiranje Južnih Slavena

Postoji priča da je studioznom planiranju Hitlerove ratne strategije za okupaciju područja tadašnje Jugoslavije prethodila svojevrsna „psihijatrijska izvidnica“ koja se vratila u Berlin sa jednom strateški veoma važnom dijagnozom psihološkog profila domicilnog stanovništva: „Narod sklon glasinama“. U Ministarstvu narodnog prosvjećenja i propagande, Paula Josepha Goebbelsa, ova informacija primljena je s osmjehom.

„Glasine su sastavni dio nekonvencionalnog oblika borbe i kao takve se javljaju od samih očetaka ratovanja. Iako rijetko imaju presudnu ulogu u određivanju tijeka rata, njihov utjecaj sve više raste, posebno u vrijeme razvijenih komunikacijskih tehnologija. Za razliku od informacija i dezinformacija, koje se šire propagandnom kampanjom, kod glasina se rijetko zna izvor informacije, ona je teško provjerljiva i tretira se kao najsvježija vijest. Glasine se kao nekonvencionalno propagandno oružje masovno počinju koristiti tek u Drugom svjetskom ratu. Jačina kontaminacije glasinom ovisi o pojedinim kolektivno psihološkim aktorima, kao i psihosocijalnim obilježjima pojedinaca.“ (Marko Rupčić)

 Tako nam, dakle, bijaše u ratu – kako onom Drugom svjetskom, tako i ovom prvom Domovinskom – no ista nas zla sudbina snalazi u miru.

Prokleti jezici, rekao bi narod, čime nesvjesno daje na znanje da je korijen problemalingvističke naravi – što je, gledano statistički, najčešći oblik patološkog poremećaja u prirodi ljudskog društva. Izgleda jednostavno, ali  stvar je totalno kompleksna, znanstveno i filozofski, i da bi razumjeli problem mora se raščlaniti fiziološki i kulturološki. U tom slučaju tražimo najkraći put do istine.

Ovoga časa, kao primarni dijagnostičko-terapijski pravac, nameče mi se neurolingvistika – „lingvistička disciplina koja se bavi  živčanom podlogom jezične obradbe, usvajanja jezika i jezičnih poremećaja. Takvom se definicijom neurolingvistika svrstava u psiholingvistiku, lingvističku disciplinu koja proučava jezičnu obradbu, jezični razvoj i jezične poremećaje kao psihološke procese. Neurolingvistika se katkad svrstava u neuropsihologiju ili kognitivnu psihologiju, a danas i u kognitivnu neuroznanost, koja, uz jezik, proučava i druge više kognitivne funkcije i njihovu živčanu osnovu.“ (enciklopedija.hr)

U ovom kratkom teorijskom pasusu nalazim puno zanimljivih poveznica koje me asociraju na neke eklatantne neurotske poremećaje u jezičnoj praksi Južnih Slavena – veoma podložnih mentalnom programiranju putem raznih jezičnih varijacija.   

Pretpostavljajući da je korijen tih problema negdje duboko u kolektivnoj podsvijesti, čini mi se da je ključ rješenja u primjeni metode NLP (neurolingvističko programiranje), s naglaskom na usmjereni razvoj socijalne vještine verbalne komunikacije – karakterne vrline koja u vanjskoj manifestaciji građanskog ponašanja ( komunikaciji s okolinom) integrira umijeće slušanja i sposobnost razlučivanja, pri čemu se oba procesa odvijaju dvosmjerno – u odnosu na sebe i odnosu na druge.

Osobe koji nisu u stanju na potpuno isti način kritički preispitati etičku i estetsku kvalitetu vlastitih stavova kao i tuđih, potencijalno su konfliktne, lako ih je isprovocirati, a u slučaju da je riječ o javnim ličnostima, njihove osobne retoričke neuroze veoma lako postaju neurotski program kolektivne svijesti.    

To se nabolje vidi nakon svake haške presude. Ova posljednja u nizu samo potvrđuje koliko smo u tom pogledu ranjivi i potpuno nedorasli lingvističkim izazovima vremena u kojem živimo.

Tko može shvatiti, neka shvati.

 

Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, portal Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: