Mješavina naoko nepovezanih prosvjeda, tiskovnih konferencija na više razina, najave različitih inspekcija unutar i u bližem okruženju Parka prirode Papuk pokazuju da se tamo nemir nije uklonio niti nakon odlaska slavonskog „tajkuna i kamenolomca" Vlade Zeca,bivšeg direktora Kamen Ingrada.
Smiju li se provoditi aktivnosti na takav način kakav je započela uprava Parka prirode Papuk, pitali su se župan Rastislav Navratil, njegov zamjenik, zadužen za gospodarstvo, Željko Čerti i predsjednik županijske Skupštine Marijan Cesarik na nedavno održanoj tiskovnoj konferenciji u požeško-slavonskoj županiji.
Ured za urbanizam u sklopu je odjela u kojemu je na odgovornom mjestu Željko Čerti, zamjenik župana za gospodarstvo i graditeljstvo, te je zamjenik župana smatrao svojom dužnošću javno očitovanje po pitanju građevinskih zahvata u blizini uprave JU Park Prirode Papuk.
„Zahtjev za zahvat u prostoru može podnijeti samo vlasnik parcele, a u ovom slučaju to nije Park prirode Papuk nego je vlasnik parcele Hrvatske vode. Nadležna Vodoprivredna organizacija nije zatražila nikakav zahtjev za bilo kakvu građevinsku aktivnost. Kako se na tom mjestu radi nekakav trg za goste koji će obilaziti geopark, zamišljeni projekt se morao prezentirati i zatražiti lokacijska i građevinska dozvola. Zahtjev za radove mora tražiti i suglasnost od vlasnika susjednih parcela. Park prirode Papuk radi investiciju na parceli koja nije u njihovom vlasništvu. Kako je moguće da neka institucija od državnog značaja investira u prostoru koji nije njihovo vlasništvo, sredstva su iz državnog proračuna i kako se ta sredstva opravdavaju?" , pitanja su na koja gospodin Čerti traži odgovore.
Po njegovim saznanjima, općina Velika i Vodoprivreda su tek nakon započetih i gotovo završenih radova dali svoje mišljenje o tim radovima. Priča oko nelegalnog zahvata na vodotoku koji je nekada bio izgrađen zbog pokretanja brojnih vodenica dobila je na težini i zbog nepovratnih novaca koje je nedavno od Ministarstva turizma dobila loklana turistička zajednica u Velikoj i to za obnovu upravo jedne od nekadašnjih vodenica na spornom potoku.
Briga lokalne vlasti
Marijan Cesarik, predsjednik skupštine Požeško-slavonske županije na istoj je tiskovnoj konferenciji pohvalio je stanovništvo Velike, jer je očito da „imaju razvijenu ekološku svijest i samoinicijativno su skupljali zaštićene vrste potočnih riba i rakova, dok su se djelatnici JU PP Papuk oglušili na upozorenje mještana da je građevinskim radovima na seoskom potoku došlo do isušivanje staništa potočnih rakova i riba kao zaštićenih vrsta."
Obzirom da je Park prirode Papuk je 50-ti član Global UNESCO Network of Geoparks, što znači da u svaku aktivnost u okruženju Parka mora biti aktivno uključena i lokalna zajednica, Marijan Cesarik zabrinut je neće li možda doći u pitanje status JUPP Papuk u zajednici svjetskih geoparkova. Dotaknuo je i probleme koji nisu toliko poznati široj javnosti, a odnose se na „odljev visoko obrazovanih stručnjaka iz JUPP Papuk, što predstavlja veliki gubitak za Park prirode Papuk, Požeško-slavonsku županiju i za cijelu slavonsku regiju".
Dugogodišnji ravnatelj JUPP, dr. Ivica Samarđić, bez obzira na njegovu pohvalnu promidžbenu kampanju novih znamenitosti i otkrića prirodnih vrijednosti najmlađeg geoparka u Europi-Papuka, u posljednje je vrijeme pod pritiskom nesloge unutar vlastitog radnog kolektiva, te mu pobuna na razini lokalne zajednice nije dobrodošla. Zato na sve izrečeno od strane županijskih čelnika, negodovanje i prosvjede mještana Velike, ali i na nekoliko novinarskih napisa, reagirao je neslužbeno, jer su „informacije neistinite i ispolitizirane, a sve će izrečene laži biti procesuirane."
Hrvatske vode: sve je po propisima
Kako je izvjestio požeški Radio Valis Aureao, predstavnici Hrvatskih voda objasnili su da uprava Parka prirode Papuk građevinske radove provodi na svojem zemljištu i u skladu sa Zakonom o gradnji. «Iako za navedene radove nije bila potrebna suglasnost Hrvatskih voda iz Parka prirode Papuk su nas upoznali s njima i mi smo im za to dali svoju suglasnost. Riječ je bila samo o trodnevnom prekidu dotoka vode, a kako je voda opće dobro ne vidim razlog zašto bi to pravo uskratili Parku prirode Papuk» pojašnjava gospodin Taborski iz Hrvatskih voda, dodajući da nikakvog ekocida pri tome nije bilo, već naprotiv utvrđeno je da su tijekom ta tri dana koliko je protok vode bio u prekidu uočena onečišćenja od strane pojedinih mještana koji su u kanal ispuštali otpadne vode.
Ministarstvo kulture potvrđuje legalnost radova
Na naš upit u vezi sukoba stanovnika Velike i uprave Parka prirode Papuk, Ministarstvo kulture koje je nadležno za zaštićene djelove prirode, odgovorilo je da su JUPP-radovi „sukladni realizaciji Godišnjeg programa zaštite, očuvanja, održavanja, korištenja i promicanja Parka prirode Papuk u 2008. godini i odobrenim se sredstvima Ministarstva kulture realizira projekt Geopark trg."
U daljem tekstu odgovora Ministarstva kulture navodi se da se „projekt u potpunosti odvija na kat.čestici br. 646/2 u k.o. Velika u vlasništvu JU PP Papuk",a „ne radi se o potoku Dubočanka, niti kanaliziranju i/ili isušivanju njegove pritoke, bezimenog potočića te podizanju fontane ispred upravne zgrade JU PP Papuk, nego je „navedeni bezimeni potočić koji teče naseljem, odnosno dvorištima pritoka/odvojak potoka Veličanke i registriran je na kat. čestici br. 2217 u k.o. Velika, odnosno s druge strane ceste od predmetne parcele."
Uz detaljno objašnjenje građevinskih radova, u odgovoru Ministarstva kulture piše da su odgovorni JUPP Papuk, a u svrhu realizacije projekta Geopark trg, angažirali ovlaštenu projektantsku kuću KOPING d.o.o. , za potrebe izrade „Projekta uređenja parcele", za čiju realizaciju sukladno važećim propisima nije potrebno ishoditi rješenje sa uvjetima građenja niti ishoditi lokacijsku dozvolu.
Uglavnom, Ministarstvo kulture podržava realizaciju ovih radova, nasuprot stanovnicima koji mu se protive, a nepostojanje kršenja propisa potvrdili su i djelatnici Hrvatskih voda. Za inspekciju zaštite prirode pri nadležnom Ministarstvu kulture, nema niti potrebe, jer, kako se navodi u odgovoru, „ radi o zahvatu izvan zaštićenog područja za čiju realizaciju sukladno posebnom propisu nije potrebno ishoditi rješenje sa uvjetima građenja, niti ishoditi lokacijsku dozvolu, to ovo Ministarstvo nije utvrdilo/izdalo posebne uvjete zaštite prirode, odnosno dalo dopuštenje za realizaciju predmetnog zahvata, pa nije niti nadležno za zakonitost njegovog izvođenja."
Iznad pregrađenog potoka zjapi kamenolom
Iako je afera oko dugogodišnje ilegalne eksploatacije kamenoloma Veličanka u Parku prirode Papuk, pala u zaborav nakon hapšenja nekadašnjeg direktora Kamen Ingrada Vlade Zeca, priča oko potočića ima „povijesnu vezu" sa kamenolomskom pričom.
Naime, potok Veličanka, ali sestrinska mu tekućica Dubočanka, u posljednjih 6 godina bile su zagađivane i uništavane često, jer ih kamenolom koristi kao svoj "šajz-kanal". Inspekcija zaštite prirode Ministarstva kulture zapisnički je ustanovljavala pomor riba i zaštićenih račića unutar zašićenog područja, ali i u pritokama potoka koje prolaze kroz naselje Veliku i druga sela. Ekološki incidenti uzrokovani su radom kamenoloma Veličanka i neodgovornošću autoprijevoznika te radnika požeškog poduzeća „Cesta".
Najveći kamenolom u Hrvatskoj, Veličanka, u Parku prirode Papuk, i dalje je vrlo aktivan, no zbog socijalno-industrijskog kompromisa i neobjašnjivog „državnog interesa", njegov je rad ipak legaliziran u 2007.godini, te je eksploatacija kamena iz kamenoloma unutar parka prirode Papuk odobrena čak za još 30-tak slijedećih godina!
Teška su dnevna zagađenja vodotokova koji izviru, teku, slijevaju se ili i oplakuju naselja u i oko Parka prirode Papuk. Može se to zaključiti iz vijesti o „prosvjedu autoprijevoznika", održanom istovremeno dok traje rasprava na lokalnoj, državnoj i institucionalnoj razini o tome je li kroz „Projekt Geopark Trg" učinjen ekološki incident u Velikoj. Naime, ispred uprave tvrtke Kamen Ingrad u stečaju, koja i dalje eksploatira kamenolom Veličanku, okupilo se dvadesetak autoprijevoznika iz Slav. Broda i Požege koji traže da im se plati gotovo 9 milijuna kuna duga za prijevoz kamena kamenoloma Veličanka.
Tih dvadestak kamiona dnevno istresu u okoliš Velike najmanje 100 kg CO2 i tonu kamene prašine, proizvedu prekomjerne decibele buke i zagrijavaju mikroklimu naselja. O razini i opsegu takvog zagađenja zraka, prirode i vodotokova prouzročenom prometovanjem teških kamiona kroz park prirode i naselje Velika, te o rapidnom nestajanju jednog brda unutar Parka prirode, više se ne govori niti u općini Velika, niti u Požeško-slavonskoj županiji, ali ni na razini institucija.
Ovakva teška devastacija prirode, nažalost je prešutno ozakonjena jer i sam Zakon o zaštiti prirode dopušta „gospodarsku djelatnost" odnosno industrijska postrojenja u zaštićenim područjima, pa se razbojničko ponašanje "slavonskih kamenolomaca" sasvim fino uklopilo u "gospodarske djelatnosti" u Park Prirode Papuk!
Tako je i ova priča o pregrađenom, bezimenom „slijepom crijevu" potoka Veličanka, lociranom na čestici koja pripada JUPP Papuk i „Projektu uređenja parcele za čiju realizaciju sukladno važećim propisima nije potrebno ishoditi rješenje sa uvjetima građenja niti ishoditi lokacijsku dozvolu", čvrsto vezana sa državnim i institucionalnim odnosom prema eksploataciji istoimenog kamenoloma u Geoparku-parku prirode Papuk.
Razlika je jedino u pristupu, jer kamenolom Veličanka je ipak društveno-politička interesna sfera i države i općine Velika, obzirom na radnike koje zapošljava, i građevinskog sektora, jer daje besplatnu sirovinu.
Trenutni problemi oko bezimeni potoka i njegova „regulacija", izgradnja parkinga sa fontanom i mrtvi račići samo su mali dio dna piramide ekoloških problema, jer nad naseljem Velika , u zaštićenom Parku prirode Papuk, zjapi ekocid- dobro zaštićeni kamenolom!
