Ne treba nam Virovitica kakva je nekada bila, treba nam spomen na ljude koji su gradu davali dušu

Novovjeki lokalni vladari žele vratiti Viroviticu kakva je nekad bila. Tako bar pričaju u predizbornim govorima, prigodnim obraćanjima i onim intervju-plahtama u Virovitičkom listu koje nitko ne čita jer sami postavljaju pitanja i daju odgovore. Tu floskulu bi valjalo izbaciti iz rječnika jer, niti mi želimo Viroviticu kakva je nekada bila niti su je u stanju učiniti takvom. Nema za to potrebe! Mi želimo Viroviticu današnjice ili još bolje - grad sutrašnjice. Recimo, smiješno zvuči kad kažu da je Virovitici uređenjem šetnice vraćen stari sjaj. Koji crni sjaj, kakvo blještavilo, kakva raskoš, koje bogatstvo? Pa ono što danas nazivamo Palačom Pejačević nekada su bile odaje za dvorske sluge, šupe za alat, štenare i konjušnice za gospodske životinje. Ono kakva je Virovitica izgledala nekada neka ostane u sjećanjima, na starim crtežima, slikama, u starim novinama i požutjelim fotografijama. Nama dajte lijepo, moderno i suvremenom čovjeku prilagođeno zdanja, ulicu i trg - baš tako kako danas izgleda taj prostor.

Grad čine ljudi, i ako se treba pozivati na tradiciju bivstva u određenom prostoru, onda se valja sjećati osoba koje su ostavljale traga tijekom minulih vremena. O takvim vrijednostima razmišlja ravnatelj Kazališta Virovitica Miran Hajoš pa je predložio trajni spomen na velikane dramske umjetnosti u Virovitici. Na ljude bez kojih bi nam život bio siromašniji, bez čijeg bi djelovanja bili zakinuti za čaroliju glume i lišeni teatarske estetike. Lani smo otkrili bistu Stjepanu Redaru, glumcu i dugogodišnjem ravnatelju virovitičkog hrama kulture, sada evo i Dragutinu Vrbenskom, velikanu domaćih kazališnih dasaka, a sljedećeg ljeta pridružit će im se glumački i životni par Šuprna...

Na svu sreću Miranova ideja dočekana je s odobravanjem. "Svi Virovitičani koji su dali nemjerljivi doprinos promociji i razvoju našeg grada dobit će zaslužno mjesto u našim sjećanjima. Dobit će svoje biste, ulice i trgove", kazao je gradonačelnik Ivica Kirin.

U kazalištu je krenulo. Bilo bi dobro prisjetiti i ostalih zaslužnika iz povijesti, vratiti ih među nas, u prostor gdje svojim habitusom pripadaju. Svako se svrbi gdje ga češe, pa evo ako mene pitate, ja predlažem dva novinarska velikana: Ivana Dobrovca Plevnika, pokretača prvih virovitičkih novina, čovjeka koji je ostavio nemjerljiv trag u životu grada i bez čijih se novina ne može zamisliti niti jedna društvena kronika i Franju Martina Fuisa koji je iz Virovitice krenuo u žurnalistički svijet ostavivši iza sebe stotine genijalnih reportaža koje su mu priskrbile epitet najboljeg hrvatskog reportera svih vremena.

I još nešto vrlo bitno kada govorimo o ljudima, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovog grada. Lica ona dva velikana koji će publiku naveke pozdravljati u predvorju kazališne dvorane oblikovao je Virovitičanin Igor Ruf, ponajbolji hrvatski kipar mlađe generacije.