Nakon izostanka obdukcije u slučaju Palm mrtvozorstvo pod povećalom javnosti: razrješena predsjednica Povjerenstva, mrtvozornicama povećane naknade

Skupština Virovitičko-podravske županije razriješit će na današnjoj sjednici dužnosti predsjednice Povjerenstva za nadzor nad radom mrtvozornika Mariju Abalić, dr.med.spec kliničke citologije i novom predsjednicom imenovati Tanju Bota, dr.med.specijalista patologije. U obrazloženju se navodi da je dr Abalić kao voditeljica Odjela za patologiju i kliničku citologiju imenovana predsjednicom Povjerenstva iako nije zadovoljila uvjete iz Pravilnika iz razloga što Opća bolnica Virovitica nije imala zaposlenog specijalistu patologije. Dr Bota je s bolnicom sklopila ugovor o radu na neodređeno vrijeme 26. veljače 2019.

Slučajno ili ne prijedlog razrješenja i imenovanje dogodio se nakon velikog propusta mrtvozornice Ivane Kepke koja prilikom utvrđivanja smrti Siniše Palma nije predložila obdukciju iako je to prema Pravilniku o načinu pregleda umrlih morala učiniti jer se samoubojstvo prema klasifikaciji ubraja u nasilnu smrt. Nakon što je pročelnica Županijskog ureda za zdravstvo Melita Sirovca, portalu Viroviitca.net priznala da se propust dogodio zbog neiskustva Ivane Kepke koja se, prije nego je donijela odluku telefonski konzultirala s kolegom, hitno je sazvana sjednica Povjerenstva za nadzor nad radom mrtvozornika.

U priopćenju s tog sastanka iz nekog razloga posebno je naglašeno da se članovi sastali na „vlastiti zahtjev“ i „samoinicijativno“.

Oni su pak zaključili kako u mrtvozorstvu nad tijelom Siniše Palma nije bilo propusta, odnosno da je mrtvozornica Ivana Kepka svoju dužnost obavila sukladno pravilima struke i postupku predviđenom i uobičajenom za postupanje. A oni su, članovi povjerenstva, Marija Abalić, dr.med.spec. kliničke citologije (predsjednica), Zoran Popović, med. tehničar (predstavnik mrtvozornika), Maja Đurica Truhlaž, bacc.med.tech. (Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije) i Melita Sirovica, dipl.oec (Virovitičko-podravska županija).

Povjerenstvo je cijeli slučaj, navodi se u priopćenju, razmotrilo do najmanjeg detalja.

Nameću se ovdje, međutim, dva pitanja: kako to da je gospođa Sirovica u roku od 24 sata promijenila mišljenje i kako se posao može odraditi po pravilima struke,a ne poštovati Pravilnik?

Pa da ponovimo što kaže pravilo struke: Prema klasifikaciji Pravilnika o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti, samoubojstvo je nasilna smrt. Kada se radi o nasilnoj smrti ili sumnji na nasilnu smrt prouzročenu kaznenim djelom, mrtvozornik je obvezan o tome odmah obavijestiti tijelo nadležno za provođenje istrage i osigurati da se ne izgube tragovi mogućeg kaznenog djela. Radi utvrđivanja uzroka smrti, provodi se obdukcija tijela umrle osobe.

„Iskustvo Ivane Kepke je neupitno, a mrtvozorstvo koje je odradila u ponedjeljak odrađeno je po pravilima struke i bez propusta te je nečuveno što se u medijima postavlja pitanje njezine stručnosti, s obzirom na to da je u svojoj službi zaista imala različitih slučajeva i da ima višegodišnje iskustvo“, istakla je dr Abalić.

Ivana Kepka mrtvozornica je već četiri godine, a u virovitičkoj Općoj bolnici radi u Službi kirurških djelatnosti. Na terenu općine Špišić Bukovica bila zamjena kolegama. Ako se uzme u obzir da jednu općinu ponekad pokriva samo dvoje ili troje ljudi, događa se da jedan mrtvozornik izađe na teren drugoga. Riječ je o liječnicima i medicinskim sestrama koji rade u svojim smjenama i dežurstvima, a pojedini mrtvozornici pokrivaju i po dvije općine odjednom te na teren izlazi prva slobodna osoba koja je na službenom popisu.

Iz priopćenja dalje doznajemo da Kepka jedna od pet mrtvozornika koji pokrivaju općinu Suhopolje, grad Viroviticu i općinu Pitomača, vidi se na službenom popisu mrtvozornika za područje Virovitičko-podravske županije te da je na županijskom trenutno je 27 mrtvozornika, od čega 13 doktora medicine.

„Zbog manjka liječnika, službu mrtvozornika obavljaju i medicinske sestre i tehničari. Služba se ne dobiva preko noći – medicinski djelatnici prolaze edukaciju, a potom stječu i stvarno iskustvo na terenu u pratnji iskusnijih kolega. Osoba mora proći edukaciju, koju organizira Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s nadležnim ministarstvom, Zavodom za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje se upoznaju sa službom mrtvozorenja, pravilnicima, zakonima, prirodnom i nasilnom smrću te određivanjem vremena smrti.

No, ono što je najvažnije je iskustvo koje se stekne na terenu. Ova je služba inače jako teška i nezahvalna, unatoč tome što je obavljaju medicinski profesionalci. Svaki slučaj i svaki teren su drugačiji, mrtvozorstvo se provodi u različitim uvjetima, od smrti kod kuće gdje su članovi obitelji do posljednjeg trenutka uz pokojnika, teških nesreća pa sve do pronalazaka tijela na otvorenom području, često s izraženim postmortalnim (poslijesmrtnim) promjenama, što tu službu, ponavljam, čini zaista teškom“, istaknula je dr Abalić u priopćenju.

Priopćenje je poslano samo informativnom centru Virovitica koji ga je ekspresno i objavio iako se do tada, a bio je to deseti dan od smrti Siniše Palma, uopće nije bavio tom temom. Ali su zato naš rad i rad kolega gotovo svih nacionalnih hrvatskih redakcija nazvali medijskom hajkom i doznali kako su naši tekstovi oko pitanja stručnosti mrtvozornika na terenu „cijeloj službi prouzročila brojne poteškoće“ i, zajedno s mrtvozornicima zaključili: Mrtvozornici s višegodišnjim iskustvom na teren sada izlaze sa zadrškom, u strahu kako će se i njihov posao staviti pod povećalo javnosti i neopravdano proglasiti nestručnim, unatoč godinama iskustva i mučnim situacijama koje su prošli i svoj proceduri koju poštuju „u slovo“. Ističu, posao je sam po sebi dovoljno težak i bez lažnih sumnji kojima su ovih dana posebno izloženi.

Posao jest težak, ali ako radite po pravilima struke nemate se čega bojati javnosti.

Ovaj je slučaj otvorio niz pitanja o problemu mrtvozorstva o čemu je bilo riječi na hitnom sastanku i na današnjoj Skupštini Virovitičko-podravske županije koja je donijela odluku o povišenju naknade mrtvozornicima za 120 na 200 kuna (pregled izvan zdravstvene ustanove) i sa 200 na 300 kuna (nasilna smrt).