Malo pritužbi na kršenje izborne šutnje u Hrvatskoj
Stožer: 86 novih slučajeva u protekla 24 sata
Prijatelji životinja protiv prodaje živih riba i rakova u supermarketima
Algebra postaje prvo privatno sveučilište u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj
Ponosni Zagreb održao prosvjednu biciklističku vožnju
U inozemstvu se glasuje bez dojava o nepravilnostima
Na području županije nema novozaraženih

  Dossier: Tolušić

Nacional: Plenković je Tolušića otjerao iz politike jer ga smatra odgovornim za sramotu s lažnim poticajima

  Orhidea Gaura Hodak, Boris Bilas/Nacional           29.05.2020.         3339 pogleda
Nacional: Plenković je Tolušića otjerao iz politike jer ga smatra odgovornim za sramotu s lažnim poticajima

Imaš rok odmah da se povučeš iz politike – taj je ultimatum premijer Andrej Plenković postavio Tomislavu Tolušiću, bivšem potpredsjedniku Vlade, bivšem ministru poljoprivrede i bivšem potpredsjedniku HDZ-a, prije nekoliko tjedana. I to je bio pravi razlog što je on iznenada, 7. svibnja, na svom profilu na Facebooku objavio da se povlači iz politike, i to prije druge runde unutarstranačkih izbora u HDZ-u na kojima se trebao ponovno kandidirati za šefa virovitičko-podravskog HDZ-a.

To su Nacionalu otkrila dva neovisna politička izvora, jedan blizak vrhu HDZ-a, a drugi izvrsno upućen u zbivanja unutar te stranke.

Tolušić se smatrao jednim od HDZ-ovaca s najjačom stranačkom bazom i sigurnim pobjednikom izbora pa je tim više njegovo povlačenje prije izbora značilo šok. Da je Plenković postavio Tolušiću ultimatum i de facto ga prisilio na naglo povlačenje iz politike, Nacional je saznao istoga dana kad je Tolušić objavio da se povlači iz politike, ali ta informacija dolazila je tada iz samo jednog izvora i nije je bilo moguće odmah provjeriti jer nisu bili poznati pravi razlozi premijerova neobičnog poteza. Međutim, tjedan dana kasnije Nacional je iz posve drugih izvora bliskih Predsjedništvu HDZ-a doznao dvije stvari: prvo, da je točno da je Plenković dao Tolušiću ultimatum, a drugo i razlog što je to učinio.

“Plenković smatra Tolušića najodgovornijim za sramotu s lažnim poticajima za poljoprivredu koja nam se dogodila, a koja će Hrvatsku stajati tri milijarde kuna. Za to su izravno odgovorni ljudi na čelnim mjestima u nadležnim ministarstvima i u ključnim agencijama, koji kontroliraju natječaje i isplatu sredstava iz europskih fondova, a koje je postavio upravo Tolušić i dio su njegove mreže. Zbog svega je nastala ogromna panika i u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova”, rekao je za Nacional izvor upućen u detalje sastanka Plenkovića i Tolušića.

Isti izvori navode da Plenković smatra Tolušića odgovornim i za nesposobnost ljudi koje je postavio na čelna mjesta u agencijama, jer nisu povukli dovoljno sredstava, ali i zbog očitih malverzacija koje su se ondje događale, što je rezultiralo potencijalno drastičnom kaznom za Hrvatsku – a sve se doznalo u trenucima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, čime se zapravo nije osramotila samo Republika Hrvatska, već i premijer Plenković.

Prema tvrdnjama istih izvora, ta se pozadinska drama zapravo odigrala u diskreciji, a ostala je izvan fokusa javnosti možda i zato što su čak i Tolušiću bliski suradnici unutar HDZ-a, koji su bliži desnom krilu stranke, smatrali da se bivšem ministru “poklopilo” nekoliko stvari zbog kojih ih njegova objava nije iznenadila. Neki od njih za Nacional su istaknuli da se Tolušićeva objava poklopila sa smrću njegova oca te da je bivši ministar već ranije najavljivao svoje povlačenje iz političkog života nakon što stranački ogranak HDZ-a u Virovitičko-podravskoj županiji ostavi u sigurnim rukama. Tolušić je, po riječima Nacionalovih izvora, najavio da će se kandidirati za predsjednika HDZ-a Virovitičko-podravske županije, ali i da će se nakon godinu ili dvije povući s tog mjesta, a u međuvremenu pomoći jednom kandidatu da se profilira za njegova nasljednika. Budući da mu je u međuvremenu preminuo otac, osobe iz njegova okruženja smatrale su da je samo ubrzao ono što je već najavio te ih nije iznenadila njegova objava na Facebooku od 7. svibnja:

„Dragi moji, odoh i ja u samoizolaciju. Ali onu političku. Povlačim se sa svih političkih funkcija. Odradit ću do kraja ovaj mandat u Saboru i to je to od mene što se politike tiče (osim članstva u mojoj i jedinoj političkoj stranci u kojoj ću ikad biti). Nadam se da sam ostavio nešto iza sebe, i u svom gradu i u svojoj županiji, a nadam se barem nešto i na nacionalnoj razini. Bilo je par ružnih, a još više lijepih trenutaka zadnjih 15-ak godina, ali došlo je vrijeme da drugi preuzmu kormilo i pokušaju biti bolji i uspješniji od mene. Sve što sam do sada radio u životu, radio sam sa strašću. Ako nemate strasti u sebi, ako vam krv ne vrije dok nešto radite, ako vam srce ne kuca brže, onda se nemojte ni baviti tim poslom. Strasti za politiku trenutačno više nemam i ne bi bilo korektno prema bilo kome tko mi je ikad u životu dao svoj glas na izborima, da sam tu samo zbog svoje koristi i da bih dobio plaću, a ne bih dao 100 posto sebe zauzvrat. A i ostalo mi je još nešto ideala i stavova koje ne mislim pregaziti, što neće biti moguće ako ostanem u igri koja se zove politika. Tako da će show ići dalje bez mene. Strasti imam i previše, da ne mislite da sam se smirio ili, ne daj Bože, opametio. Ali za zemlju, lozu i vino. I moju Slavoniju. I za nešto što sam htio napraviti sa svojim ocem, ali ću, nažalost, to morati napraviti i ostvariti sam. Vidimo se nekom drugom prilikom, nadam se vrlo skoro, kada ćete imati priliku vidjeti i okusiti što mogu slavonska zemlja i strast. I prstohvat hercegovačke tvrdoglavosti.“

Nacional je od Tomislava Tolušića pokušao dobiti pojašnjenja o tome stoji li iza ove njegove odluke ipak odgovornost zbog katastrofalnih propusta s EU fondovima te osjeća li se on uopće odgovornim zbog činjenice da će Hrvatska izgubiti 3 milijarde eura zbog manipulacija s poticajima za ekološku proizvodnju, ali on na poziv nije odgovorio, a na poruku s molbom da se javi radi nekoliko pitanja o njegovoj ulozi u povlačenju sredstava iz EU fondova odgovorio je samo kratkom porukom sadržaja: „Hvala, ali ne zanima me.“.

Iako osobe bliske desnom krilu HDZ-a smatraju da je on odluku donio iz obiteljskih razloga, iza ove objave stoji puno dublja politička pozadina od puke odluke Tomislava Tolušića da napušta politiku. Naime, odlaskom iz Ministarstva poljoprivrede Tomislav Tolušić iza sebe je ostavio razgranatu mrežu suradnika koje je postavio na ključna mjesta u ministarstvima i agencijama koje kontroliraju natječaje i isplatu sredstava iz europskih fondova, pa stoga i ne čudi što premijer Plenković može Tolušića smatrati najodgovornijim za debakl s iskorištavanjem europskih fondova, u čemu Hrvatska u većini kategorija zauzima samo dno ljestvice država Europske unije. Zašto je Hrvatska na dnu, zorno pokazuju i dva posljednja slučaja oko povlačenja sredstava iz fondova EU-a, koja ujedno pokazuju zašto bi se baš Tolušića moglo smatrati najodgovornijom osobom za fijasko s fondovima.

Prije otprilike mjesec dana Večernji list je objavio da će Hrvatska morati vratiti tri milijarde kuna sredstava koje je dobila iz europskih fondova za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, i to zato što je kontrola iz Bruxellesa utvrdila da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, a čak je 98 posto lažno. Kako je na čelu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kadar koji je postavio Tomislav Tolušić, lako je pretpostaviti zašto se dio krivnje za ovaj slučaj prebacuje i na bivšeg ministra poljoprivrede.

Njegovo bivše ministarstvo, koje sada vodi Marija Vučković, demantiralo je navode da će Hrvatska plaćati tolike penale i da će novac morati vratiti u europsku blagajnu. Problem je nastao kada su europski kontrolori isplate poticaja primijetili da postoji radikalno puno površina, prvenstveno pod lješnjacima i orasima, na kojima se ne provode nikakve agrotehničke ekološke mjere. Kako nema provedbe ekoloških agrotehničkih mjera, ne postoji opravdanost za poticaje za nešto što nije rađeno. Tu je nastao spor koji se sada rješava. Koliko će novca Hrvatska morati vratiti i za koje mjere te što piše u izvješću EK, za sada još nije poznato jer to izvješće još nije dostupno javnosti. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da informacije o penalima koji iznose tri milijuna kuna nisu točne te navode:

„Nastavno na medijske objave prema kojima je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti tri milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da tek dva posto prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe da su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne.“

Dodaju i da je od 2015. godine za ekološki uzgoj kroz Program ruralnog razvoja osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo milijardu kuna, za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15 posto sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete i očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao.

Nacionalov izvor koji je dobro upućen u rad Ministarstva poljoprivrede i isplatu europskih fondova vezanih uz poljoprivredu, navodi da je demanti Ministarstva poljoprivrede samo djelomično točan i da zapravo još nitko ne zna kolike će kazne Hrvatske platiti, ali i da će cijeli taj problem naslijediti sljedeća vlada. Taj izvor dodao je da potencijalne kazne koje bi trebala platiti zbog nepravilnosti prilikom isplate europskih fondova, Hrvatska neće vratiti u briselsku blagajnu, već će jednostavno u idućoj financijskoj godini sredstva koja su bila namijenjena našoj zemlji biti umanjena za taj iznos. Napomenuo je da bi se u ovom slučaju to moglo dogoditi sa sredstvima koje je Hrvatska trebala dobiti za 2021. godinu, ali i da je u trenutnoj situaciji s koronavirusom nejasno koliko će Europska unija insistirati na oduzimanju sredstava kada je svaki euro bitan za oporavak nacionalnih gospodarstava država članica Europske unije.

Sve to ne umanjuje probleme koje Hrvatska ima prilikom isplate sredstava iz fondova Europske unije, za što su zadužene dvije državne agencije na čijem su čelu ljudi blisko povezani s bivšim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. Riječ je o spomenutoj Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) te o Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje (SAFU). APPRRR je zadužen za fondove vezane uz poljoprivredu, dok je SAFU nadležan za kohezijske fondove i fondove koji pomažu regionalnom razvoju.

Na čelu tih agencija i danas su ljudi koje je tamo postavio Tomislav Tolušić, a koji su s njim povezani već dugi niz godina. To se prije svega odnosi na ravnatelja SAFU-a Tomislava Petrica, koji je prije nego što je došao na mjesto ravnatelja te agencije bio posebni savjetnik Tomislava Tolušića u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u vladi Tihomira Oreškovića.

Nakon što je Tolušić u novoj vladi Andreja Plenkovića postao ministar poljoprivrede, Petric je postavljen za ravnatelja SAFU-a. Zanimljivo je i da veza Tolušića i Petrica seže još iz vremena dok je Tolušić bio župan Virovitičko-podravske županije, s obzirom na to da je u tom razdoblju Petric bio ravnatelj Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA). Zanimljivo je da je i zamjenica ravnatelja SAFU-a Josipa Herceg Zeba tijekom Tolušićeva mandata u Ministarstvu regionalnog razvoja radila u tom ministarstvu, a nakon njegova odlaska postala je zamjenica Tomislava Petrica.

Vezu s Virovitičko-podravskom županijom ima i Antun Vujić, zamjenik ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi Matilde Copić. O Vujiću i sumnjivim isplatama poticaja na račun OPG-a njegova oca Ivana Vujića, Nacional je nedavno pisao. Prije nego što je došao na tu poziciju, Antun Vujić je bio voditelj Regionalnog ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Virovitičko-podravske županije. Osim što je Vujića postavio za zamjenika ravnateljice, Tolušić je imao posljednju riječ i u odabiru čelnih ljudi APPRRR-a.

Postavljanje Matilde Copić na mjesto ravnateljice te državne agencije dogodilo se kao rezultat političkog dogovora Tomislava Tolušića i tadašnje zastupnice HDZ-a u Europskom parlamentu Ivane Maletić. Matilda Copić je na mjesto ravnateljice Agencije postavljena u siječnju 2017., a prije toga radila je upravo u SAFU-u. Osim toga, surađivala je s Ivanom Maletić u njezinoj tvrtki Tim 4 Pin koja se bavila savjetovanjem u poslovima povezanim s fondovima EU-a. Budući da je u SAFU-u postavio svog čovjeka Tomislava Petrica, Tolušić je Ivani Maletić i njenoj ekipi prepustio vođenje APPRRR-a.

Nakon što je Matilda Copić postavljena za ravnateljicu, u nekoliko idućih mjeseci na vodeća mjesta u toj agenciji postavljeni su ljudi koji su svi blisko povezani s Matildom Copić, ali i s Ivanom Maletić. Prvo je zaposlena Božana Bešlić, koja je postala pomoćnica Matilde Copić za koordinaciju, međunarodne i horizontalne poslove, a nadležna je i za službu upravljanja nepravilnostima, prevarama i greškama.

I Matilda Copić i Božana Bešlić prije dolaska u APPRRR radile su u Agenciji za regionalni razvoj, a povezuje ih i koautorstvo knjige „EU projekti – od ideje do realizacije“. Izdavač te knjige je tvrtka Tim 4 Pin, koju je osnovala zastupnica Ivana Maletić, također suautorica. Suautori knjige su i Saša Bukovac koji je postavljen na mjesto pomoćnika ravnateljice Copić za ruralni razvoj te Davorka Žagar, također zaposlena u APPRRR-u, i to na mjestu pomoćnice za financije. Posao je tako pronašla i Kristina Kosor, također koautorica spomenute knjige, koja je bila direktorica tvrtke Tim 4 Pin, a odatle je došla u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi.

Osim što je ispleo mrežu vjernih suradnika u dvjema važnim državnim agencijama, Tolušić je imao zadnju riječ i pri odabiru svoje nasljednice u Ministarstvu poljoprivrede. Nacional je od izvora iz tog Ministarstva doznao da je, nakon što je smijenio Tolušića, premijer Andrej Plenković na mjesto ministra poljoprivrede želio postaviti državnog tajnika u tom ministarstvu Tugomira Majdaka. Međutim, nakon sastanka u jednom zagrebačkom restoranu, na nagovor Tomislava Tolušića koji je imao i potporu šefa kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Branka Bačića, Plenković se u posljednji tren predomislio i Marija Vučković postala je ministrica. Ona, pak, dolazi iz iste županijske organizacije HDZ-a kao Branko Bačić, a Tomislavu Tolušiću prvo je bila pomoćnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, a potom i državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede.

Sve to pokazuje da je bivšeg ministra zamijenila njegova dugogodišnja suradnica, dok su na čelo dviju izuzetno važnih agencija, koje bi trebale biti kotači razvoja hrvatskog gospodarstva, imenovani ljudi po stranačkom ključu, a pritom je stručnost tih kadrova pala u drugi plan.

Rezultat takvog kadroviranja je i posljednji slučaj dodjele sredstava iz fondova Europske unije za regionalni razvoj i razvoj lokalnih zajednica u brdsko-planinskim područjima.

Gotovo nezamijećena ostala je odluka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a od 22. travnja ove godine kojom se programima podrške brdsko-planinskim područjima i održivog razvoja lokalnih zajednica ukupno dodijelilo nešto više od 84 milijuna kuna. Indikativno je da je više od 60 milijuna kuna dodijeljeno županijama, gradovima i općinama u kojima vlada HDZ. Zbog takve odluke neki su gradovi i općine ostali bez važnih sredstava na koja su računali u ostvarivanju projekata za koje u vrijeme koronavirusa i nadolazeće gospodarske krize nemaju novca. Jedan od takvih primjera je i Općina Fužine, razvijena općina u Gorskom Kotaru koja je posljednjih godina zbog atraktivnog geografskog položaja postala i turističko središte. Malo je poznato da je načelnik općine Fužine ujedno i predsjednik Laburista David Bregovec. On tvrdi da je ova odluka Ministarstva samo još jedna u nizu odluka prilikom dodjele sredstava iz fondova za regionalni razvoj u kojoj HDZ novac raspodjeljuje po sistemu „puno meni, a samo sitno tebi“ te otkriva kako su Fužine zakinute odlukom Ministarstva:

„U ovoj raspodjeli novca dobili smo od 84 milijuna kuna 100 tisuća kuna za projekt vrijedan 650 tisuća kuna koji obuhvaća uređenje javne površine i parkirališta na jezeru Bajer, tzv. Čoka. Novac smo dobili u okviru programa brdsko-planinskog područja za koji je izdvojeno negdje oko 23 milijuna kuna, a 61 milijun je otišao za kvazi-održivi razvoj lokalnih zajednica. Općina Fužine jedna je od rijetkih jedinica lokalne samouprave kojima stvarno pripada status brdsko-planinskog područja. Znate, broj brdskog-planinskih područja poduplao se u 2019. godini pa sada umjesto 45, imamo 84 grada i općine s tim statusom, od kojih neki brda nisu vidjeli. Imamo ugovor za sredstva EU-a za izgradnju vrtića, čekamo da nam se isplati 5,9 milijuna kuna za vrtić koji je odavno izgrađen. Agencija to još nije učinila jer svako malo, po njima, ‘fali neke dokumentacije’. Kad imate tako demografski vitalan projekt koji potiče ostanak mladih obitelji u maloj sredini, tada se dokumentacija treba rješavati brzinom svjetlosti. Naravno, poštujući zakon i sve stručne norme odrađenog posla. Mi smo brže izgradili vrtić nego što je Agencija uspjela administrativno provesti projekt. A trebali bi iz EU fondova novac izvlačiti puno, puno brže. To se sada ne radi.“

Bregovec kaže da je takav način dodjele sredstava lakrdija i da se razvoj Hrvatske tako odvija po političkom ključu HDZ-a te dodaje:

„To nije ravnomjeran regionalni razvoj naše zemlje. A treba biti jer jedino tako možemo naprijed. Meni je u mojoj Općini Fužine bitno da svaka obitelj ima mogućnost normalno živjeti, da svaki OPG ili tvrtka opstanu. Ne gledam tko je žut a tko zelen. Gledam radi li svoj posao pošteno i odgovorno. I namaknut ću novac iz svih mogućih izvora kako bismo Općinu sustavno razvijali. Mi smo, cijela Hrvatska, zemljopisno, ekonomski i po broju stanovnika premali da se ovako sitno, HDZ-ovski trguje.“

Sve navedeno pokazuje kakvo je političko i kadrovsko naslijeđe ostavio Tomislav Tolušić. Slika je to ujedno ljudskih i stručnih potencijala HDZ-a. Moguće je da će Plenković, bude li zadržao vlast, tu problematičnu kadrovsku hobotnicu ipak pokušati kvalitetnije strukturirati.

Nacional je još sredinom prošloga tjedna poslao upit Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u kojem smo tražili objašnjenje kriterija po kojima se velika većina sredstava dodijelila županijama, gradovima i općinama u kojima vlada HDZ, ali odgovore nismo dobili. Ovo je samo posljednji u nizu slučajeva koji pokazuju da u sustavu dodjele sredstava iz fondova EU-a vlada poprilična netransparentnost pa stoga i ne treba čuditi ako Hrvatska bude morala vratiti i puno više od tri milijarde kuna, koliko se spominjalo u slučaju ekološke poljoprivredne proizvodnje. U svakom slučaju, tko god došao na vlast nakon idućih parlamentarnih izbora, čeka ga težak posao sređivanja stanja u tom sustavu, a prvi korak trebao bi biti da se na ključna mjesta postave stručni ljudi, a ne stranački kadrovi kao što je do sada bio slučaj - pišu Orhidea Gaura Hodak i Boris Bilas u Nacionalu.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

Staniša Žarković
1.6.2020. 21:40
Obruč se steže ! https://www.index.hr/Vijesti/clanak/sincic-poziva-uskok-da-istrazi-i-agenciju-za-placanja-u-poljoprivredi/2187199.aspx


Još iz kategorije Dossier: Tolušić



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.