Zeleno-lijeva koalicija: Izađite na izbore, sada napokon imate za koga glasati
Sud časti isključio Josipu Rimac iz HDZ-a
Cappelli: Nema razgovora s onima koji naštimavaju račune
Živi zid: Ministar Ćorić neprijatelj je svakog hrvatskog kućanstva
Demokrati: Ustaški poklič konačno treba trajno zabraniti
VLADA Na teret proračuna udžbenici za učenike slabijeg imovinskog statusa
Vlada: Iz proračunske zalihe 1,1 milijuna za udrugu Palčići

  Gospodarstvo

Most se zauzima za izvoz, dakle njegovi su izgledi za uspjeh mali

  Miodrag Šajatović/Lider           26.11.2015.         1559 pogleda
Most se zauzima za izvoz, dakle njegovi su izgledi za uspjeh mali

Naslov prošlotjednih ‘Ekonomalija’ bio je ‘Bježi li ekipa Bože Petrova od najvažnijih ekonomskih tema?’. Kao primjere neodgovorenih osjetljivih pitanja naveo sam: 1. Za kakvu se politiku upravljanja javnim dugom zauzima Most?; 2. Zašto Most ne traži izradu makroekonomskog modela hrvatske ekonomije?; 3. Kakav odnos prema izvozu ima Most?

U smjernicama monetarne i fiskalne politike objavljenima prošlog tjedna stigli su odgovori. Ne sjećam se kad su u proteklih 25 godina odgovori na postavljena pitanja bili tako dobri. Naravno, ako se uzmu samo konkretne smjernice i ako se zanemari njihova konfliktnost s mnogim prije iznesenim Mostovim reformskim zahtjevima.

Direktno poticanje izvoza Dakle, u jednoj od smjernica stoji: ‘Cjelokupna fiskalna politika u svim svojim segmentima mora se podrediti isključivom cilju održavanja stabilnosti javnog duga i istodobno direktno poticati izvoz.’ Potpisujem od riječi do riječi. Samo što to ne smije biti samo jedna od stavki na sedmoj stranici Mostovih monetarnih i fiskalnih smjernica nego prva rečenica njegova cjelokupnoga ekonomskog programa i mantra koja se ponavlja svakog dana u svakom javnom nastupu i pregovoru sa SDP-om ili HDZ-om. Jednako kao što na prvoj stranici prvi, a ne sedmi zahtjev mora biti da su ‘rast zaposlenosti, proizvodnje i izvoza glavni ciljevi svih politika’ (preciznije bi bilo: proizvodnja za izvoz i u skladu s tim veća zaposlenost).
Naravno, trebalo bi definirati što znači ‘održavanje stabilnosti javnog duga‘. Jednako tako bilo bi zanimljivo pročitati što se sve misli pod ‘direktnim poticanjem izvoza’. Takvu formulaciju glavne stranke nisu izrekle u proteklih četvrt stoljeća!
Nama u Lideru, koji se deset godina mučimo dokazujući stručnoj javnosti i kreatorima ekonomske politike da je jedino izvoz rješenje za održiv ekonomski rast, nevjerojatnim se čini da neka politička opcija zahtijeva ‘hitno ukidanje svih oblika parafiskalnih nameta, posebno onih koji ograničavaju izvozni sektor’. Jednako tako sasvim je neočekivano da je netko shvatio da se kreditne obveze na domaćem tržištu mogu otplatiti ‘planiranom izvoznom ekspanzijom’. I to još začinjeno stajalištem da ekonomska politika od uvozno orijentirane mora postati izvozno orijentirana!

Promašaj s ekonomskim savjetom Nakon prihvatljivih odgovora o javnom dugu i izvozu mostovci su i na trećem pitanju položili kolokvij. Zahtijevaju da se napokon napravi makroekonometrijski model hrvatskoga gospodarstva (Minskyjev model) i izradi bilanca hrvatskoga nacionalnog bogatstva. Kao što je Lider i nedavno pisao, nijedna hrvatska vlada do sada nije imala model funkcioniranja nacionalne ekonomije.
Četvrt stoljeća veleumni premijeri, prvi potpredsjednici vlada i ministri isisavaju svoje procjene ‘iz prsta’. Eksperimentiraju na živom organizmu ne brinući se o posljedicama za taj organizam. Most je prva politička snaga koja u svome programu, zbrkanom kakav jest, ali ipak progovara o nečemu što bi moralo biti samorazumljivo. Ali i opasno za uljuljkane političke elite. Jer da postoji ekonometrijski model, morale bi unaprijed provjeravati svoje umotvorine.
Mostovci pak debelo griješe inzistirajući na ekonomskom savjetu koji bi uz izradu ekonometrijskog modela ‘davao smjernice za upravljanje hrvatskim monetarnim i fiskalnim sustavom’. Ni uz najotvoreniji um teško je zamisliti da bi mogao biti ustrojen ekonomski savjet (pretpostavka je da bi imao bar tri člana), a da unutar njega ne nastanu nepremostivi prijepori. Tri ekonomista – pet ekonomskih škola.  Premijer države mora u svojoj glavi imati posložene ekonomske prioritete. Predsjednik vlade može imati svoga ekonomskog savjetnika kojega sâm izabire. I za čiji odabir i savjete snosi rizik. Raditi od savjeta paralelnu vladu ili čak naredbodavno tijelo i Vladi i HNB-u zvuči zaista neizvedivo.
E, sad, ima tu jedna nezgodna i deprimirajuća ‘kvaka’. S vremena na vrijeme poklopile bi se okolnosti pa bi u nekoj od vlada zaiskrila ideja o promjeni ekonomskog modela od uvoznog prema izvoznom, orijentaciji na zdrav ekonomski rast i održive javne financije. Ali, kao prema pravilu, bilo je to potkraj nekog od mandata.   Zato nakon tih odličnih smjernica o javnom dugu, izvozu i ekonometrijskom modelu izgledi Mosta da utječe na ekonomsku politiku zemlje u budućnosti postaju sve manji. Ostaje samo nada da je prokletstvu zatiranja logičnih ekonomskih ideja možda istekao rok trajanja.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.