Mladi poljoprivrednici danas nemaju zadrške prihvatiti najnovija tehnološka dostignuća koje će u budućnosti biti ekonomski imperativ i jedan od ključnih alata rješavanja izazova u poljoprivredi. Zato je potrebno nastaviti s mjerama potpore mladim poljoprivrednicima i raditi na povećanju proizvodnje, produktivnosti i na kraju – dohotka jer je upravo stabilan dohodak najsnažniji motiv za njihov ostanak na selu, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na okruglom stolu „Mladi poljoprivrednici – ključ budućnosti održive poljoprivrede“ održanom u Virovitici u okviru 28. Međunarodnog sajma gospodarstava, obrtništva i poljoprivrede Viroexpa 2025.
„Na žalost u prošloj godini u odnosu na 2023. bilježimo pad realnog dohotka po jedinici rada za šest posto i pad fizičkog obujma proizvodnje u poljoprivredi. Uvoz nam se stalno povećava u odnosu na izvoz. U jedanaest mjeseci prošle godine vanjskotrgovinski deficit bio je 2,250 milijardi eura što je više nego u cijeloj rekordnoj 2023. godine“, obrazložio je Kovačević.
<<< Vožnja spretnosti traktorima u subotu i nedjelju na vanjskom prostoru sajma
U organizacije HGK- Županijske komore Virovitica o mladim poljoprivrednicima kao pokretačima lokalnog i regionalnog razvoja te održivosti hrvatske proizvodnje hrane govorili su i predstavnici lokalne uprave, Ministarstava poljoprivrede, Agencije za plaćanja, akademske zajednice i mladi poljoprivrednici.
O izazovima mladih poljoprivrednika govorila je voditeljica Odjela za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Robertina Vučković, a pomoći li podršci lokalne uprave mladim poljoprivrednici koji imaju važnu ulogu u modernizaciji, inovacijama i unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, očuvanju ruralnih područja i ekološkoj poljoprivredi, zamjenik virovitičko-podravskog župana Marijo Klement.
Načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon iznio je podatak da je od 160 tisuća poljoprivrednih gospodarstva u registru poljoprivrednika Hrvatske mladih je nešto više od 14 posto. On smatra da su mladi poljoprivrednici ključ opstanka poljoprivrednih gospodarstava i zato Ministarstvo poljoprivrede ulaže znatna sredstva u razvoj poljoprivrednih gospodarstava koja oni vode. „Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike prepoznaje mlade poljoprivrednike i smatra ih važnom karikom te je planirana programirana intervencija 75.01 koja pruža financijsku potporu onima koji žele započeti poljoprivrednu proizvodnju ili unaprijediti postojeće gospodarstvo“, rekao je Šimon.
Podsjetio je na prvi natječaj raspisan prošle godine koji je iznosio 50 milijuna eura i pozivao ih da pripreme prijave jer uskoro kreće podnošenja zahtjeva za potporu koja je povećana na 75 tisuća eura po gospodarstvu.
Međutim, prijave na natječaj za potpore nose sa sobom i probleme, a najčešće poteškoće kod prijava su loše planiranje poslovnih planova. O tome je govorio Damir Hadžiomerović iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukazao je na probleme i poteškoće na koje poljoprivrednici trebaju paziti tijekom prijave na natječaj. „Prije svega potrebno je svu dokumentaciju, odredbe i pravilnike dobro proučiti“, poručio je Hadžiomerović.
Inovativan i kvalitetan razvoj poljoprivrede, smatra Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, nije moguć bez obrazovanja jer nova znanja i vještine ojačavaju generacijsku obnovu. „Fakultet pokušava kroz nove studijske i cjeloživotne programe, edukaciju i praksu studente pripremiti za današnje izazove i za budućnost“, rekao je Zmaić napomenuvši kako Ministarstvo kao motivaciju za ove studije, jer mladi su sve manje zainteresirani za područje bio-tehničkih znanstvenih disciplina, zainteresirani nudi niz mjera, potpora i intervencija.
Dvadeset jednogodišnji Mateo Rukavina iz Detkovca na 18 hektara površne proizvodi luk, krumpir i grah te ratarske kulture suncokret, pšenicu i kukuruz. Uz to, pomaže bratu i ocu pa zajedno obrađuju ukupno 120 hektara zemlje. Najveći problem je, ističe Rukavana, plasmana proizvoda zbog jake konkurencije robe iz uvoza, niskih otkupnih cijena i nesigurnog tržišta. „Jako je kompleksno jer danas nismo samo poljoprivrednici, moramo biti i knjigovođe, mehaničari, veterinari i kjoš puno toga“, rekao je Rukovana.
Dvije godine stariji Jurica Žubrinić iz Lukavca preuzeo je OPG od oca 2021. godine i tako nastavio obiteljsku tradiciju. Bavi se stočarstvom, proizvodnjom teladi za daljnji tov. U sustavu krava-tele ima pedesetak grla, obrađuje 30 hektara zemlje, većinom livada i pašnjaka, od kojih je sedam u njegovom vlasništvu. Ističe problem nestabilnog tržišta i nelojalne konkurencije. Pomoću mjere 6.1 .1. kupio je strojeve za spremanje sijena, prikolicu, malčer, 20 junica i opremu za ograđivanje pašnjaka.
Mladi poljoprivrednici ukazuju na problem predugog čekanja na rezultate natječaja, na odgovor se, naglasili su, ponekad čeka i dvije godine. Panelisti iz Ministarstva i Agencije složili su se da je potrebno ubrzati pregled dokumentacije.
