Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Misli vrabac da će bolje živjeti u EU


  To           Franjo Halusek           11.06.2013.         2760 pogleda
Misli vrabac da će bolje živjeti u EU

Dok mali vrabac stoji na ogradi, udiše svježi zrak i slobodno cvrkuće, misli o sadašnjosti i budućnosti: KAKO DALJE?

Preda mnom je cijela Europa, velika, prostrana i široka  u kojoj ima svega i svačega a ja mali pomalo zbunjen i uplašen. Domet mi nije baš velik, čak ograničen, a kažu da sam potpuno  spreman za let. Istina oko mene imati ću potpunu slobodu kretanja ljudi, roba, usluga i  kapitala, ali što ćemo mi mali imati od toga? Najprije nismo priznali krizu, a sada nam vele nije kriza samo kod  nas, nego u cijeloj Europi i šire!? Da znam čitati rado bih pročitao cjelovitu i detaljnu ANALIZU STANJA kod nas i oko nas, tu gdje letim. No da i znam čitati nisam siguran da je takvo nešto i napisano!? I još važnije od toga volio bih čuti pametan i razuman glas  KAKO DALJE?

 Ovako mi ostaje slušati nerazumljivo:

- Jačajte POTENCIJALE za rast!
- Jačajte KONKURENTNOST!
- OTVARAJTE NOVA RADNA MJESTA!
- Radite REFORME u gospodarstvu!
- Smanjite DEFICIT!
- RJEŠAVAJTE SVOJE PROBLEME sami!

Ovo zadnje nekako mi se najviše sviđa.

Ruku na srce, meni kao vrapcu je najvažnije: Gdje sam ja kao mali u svemu tome?  Gdje i kamo da letim i sletim? Što da jedem? Kako da živim i preživim s mojim malim jatom vrapčića?  

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

Nikola Huljak
2.7.2013. 14:17
Stole, kina ima potpuno drugačiji model ekonomije, oni znaju što rade. a to što nemaju ekonomsku krizu kompenziraju sa drugim krizama, velika većina ih ne živi dobro i uz puno rada samo preživljavaju. I naša vlada bi bila najsretnija kada bi naši građani šutili i radili 12 sati dnevno za 850kn mjesečno, no to je izrabljivanje, to je pretvaranje cijelog čovječanstva u mrave-radnike. Kada bi naš narod samo radio za sitniš, onda bi naša vlada mogla vraćati ogromne kamate na vanjski dug i samo na taj način je ovakav model održiv, pretvori svoj narod u robove. drugi način je beskonačno zaduživanje-opet pogrešno. Jedan dio bi se dalo iskopirati od kine ali ne sve. Još jedna razlika od nas i kine je da oni i rusi kupuju i nagomilavaju zlato. a što su naši političari napravili? Tj. naš guverner Rohatinski je u najvećoj tajnosti 2005.godine rasprodao sve zlatne poluge iz HNB-a. Očito je da Kineska vlada ima neke planove za budućnost pa sad trenutno žrtvuje ljude,. mislim da će pomoću zlata jednog dana pokušat srušit petrodolar. No naši nemaju nikakvih planova, rasprodaj, izdaj, ukradi.. a za sve probleme okrivi narod da su najveći neradnici.
stole123
1.7.2013. 22:20
nikola huljak, kriza u europi je zbog uvoza svega iz kine, pa jedino kinezi nemaju krizu, čak se nedavno neki europljani spremali posuditi iz kine lovu, ali u kini se radi i djeca rade od 7 godina , a mi smo donjeli zakon da dijete do 18 godina nesmije pomagati roditeljima čak ni u polju, a isti ti roditelji financiraju tu djecu, a od djece sa ovakvim zakonima stvaramo neradnike, i sve ostale loše osobine koje imaju (kao,alkohol i ostalo.
fitilj
27.6.2013. 17:31
Naravno da će mali vrabac živjeti bolje u EU! Neće morati više plaćati troškove za putovnicu koja mu je i onako zbog besparice sakupljala prašinu u ladici!
Nikola Huljak
27.6.2013. 13:52
Naravno da je kriza i u Europi, baš zato što je kriza u cijelome svijetu. Sve je to povezano kroz financijski sustav. 94. smo se i mi odrekli kovanja svog novca, i od tad nemamo pravo regulirati novac u opticaju te smo se prikopčali na ECB, ECB je povezan sa WCB, a WCB je povezan sa FED-om. Neka nikog ne zbunjuje naziv "federalne" jer je to privatna banka. Iz ove bankarske paukove mreže se jasno vidi da šačica ljudi na vrhu piramide proizvodi krize u svijetu po volji. Prvo inflacijom namame poduzetnike da više ulažu i da se više dižu krediti, a potom deflacijom oduzimaju sve. Nitko se ne pita kako je moguće da SAD-najzaduženija zemlja može davati kredite drugim zemljama, odgovor je upravo taj što je i ona sama žrtva federalnih rezervi, privatne ustanove. SAD nemože dobiti niti jedan dolar dok god ga FED ne isprinta.

KONKURENTNOST? lijepo zamišljeno i dobro zvuči na papiru ali živimo u takvom sustavu gdje mega-korporacije uništavaju sve male poduzetnike koji uopće pokušaju nešto sami napraviti. Kapitalizam je otišao toliko daleko da je izgubio čitav smisao, baš zbog toga se abnormalno povećala korupcija. Po meni bi se to moglo vrlo jednostavno regulirati. Prvo: moglo bi se vremenski ograničiti postojanje neke firme na max 20god. Znači nakon 20 godina firma se gasi. Drugo: zarada privatne tvrtke može biti do 1 milijarde kn. Sve preko toga ide u državni proračun. Sve to iz razloga prestanka širenja privatne tvrtke da bi se drugim poduzetnicima omogućilo pravednije poslovanje. Neka granica mora postojati, jer na primjeru "Monsanta" se vidi koliko mogu postati nezasitni i prljavi i do kud to može otići ako se u startu ne kontrolira.

SMANJITI DEFICIT? pa tko je tu lud.. nakon tolikog ponavljanja Merkelice, štednja, štednja, smanjiti deficit..itd ljudi će se na kraju još i uvjerit da je to jedini put do rješenja! I ptice na grani znaju da su njemačke mjere štednje potpuno pogrešne, i kontraproduktivne. To se kosi sa svakom logikom. Država MORA imati deficit. Jer ako ga nema, ako ima primjerice suficit ili balansiran proračun, onda su ljudi unutar države na gubitku. Mislim da se očekuje da ljudi osim što plate troškove života da nešto i uštede sa strane. Nužnost postojanja proračunskog deficita se vidi iz jednostavnog matematičkog primjera: Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljeprivredniku 66 zlatnika. Poljeprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država,da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe. Deficita nema ali nitko nema niti zaradu unutar države. Kada bi si netko nešto uštedio, država bi imala deficit koji onda treba popuniti sa puštanjem novog novca (ne sa zaduživanjem) u opticaj jer priroda novčanog toka tako nalaže.

REFORME U GOSPODARSTVU? Kakve reforme? Mogu se praviti iznova ovakve reforme, onake.. strategije razvoja one, ove.. Sve to neće riješiti ama baš ništa.. Naše gospodarstvo se raspada, proizvodnja nam je svedena na minimum. Reforme se mogu praviti jedino u HNB-u a ne u gospodarstvu. Pitanje je što radi HNB? Dali održava ekonomsku stabilnost kao kod nas, ili širenje kao recimo u makedoniji. Kod nas guverneri već 20 godina održavaju jedan fiksni tečaj kune, radi čega su naši proizvodi skuplji od uvoznih i zbog toga se raspada naše gospodarstvo. Umjesto da imamo plivajući tečaj koji će nam omogučiti rast.. Gdje su sad tu POTENCIJALI ZA RAST i OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA?
terzo
27.6.2013. 10:44
@kisni , jeftinija radna snaga nego sto smo sada, mislim da nije moguce (a i to nebi bili da nas "nasi" nisu ovako operusali).
Zato smo sada "vrapcici" bez perja, a mozda nam EU dozvoli da nam perje pomalo poraste (u to cak vjerujem).
kišni
18.6.2013. 6:15
ništa dobroga nećemo dobiti od ulaska u evropsku uniju, njima treba naša voda, šume nafta plin more a naročito luka rijeka, mi smo za njih samo teret, koji će oni brzo pretvoriti u jeftinu radnu snagu.
stole123
12.6.2013. 0:08
dobar tekst samo je to trebalo napisati puno prije referenduma ovako je prekasno, za male vrapčiće.


Još iz kategorije To



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: