DHMZ: Oblačno uz povremenu kišu
Večernji list: U Karlovcu se uselile prve dvije od 10 sirijskih obitelji
Jutarnji list: Dekanica Filozofskog kriva za uzmeniravanje na poslu
Kolakušić na Pantovčaku očekuje plaću od minimalno 70 tisuća kuna
Bernardić: Bilo bi bolje da predsjednički izbori nisu u vrijeme blagdana
Grubišno Polje: Na Sajmu sira 142 izlagača iz 13 hrvatskih županija
Čačić: Narodna stranka - Reformisti podržat će Milanovića

Miodrag Šajatović: Što ćete učiniti ako vam prihodi u godinu dana padnu 30 posto?


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           16.08.2019.         916 pogleda
Miodrag Šajatović: Što ćete učiniti ako vam prihodi u godinu dana padnu 30 posto?

Što ćete učiniti ako u godinu dana prihodi tvrtke čiji ste vlasnik ili menadžer padnu 30 posto? Jeste li razmatrali takav scenarij? Što piše u kuverti zaključanoj u najdonjoj ladici direktorskog stola? Koliko god smo ‘svoji’, svjestan sam da je pitanje pomalo neumjesno - piše Miodrag Šajatović u kolumni Enonomalije. Lider.

Tek završava sezona godišnjih poduzetničko-menadžerskih odmora i reakcija na ideju o dramatičnom padu prihoda vjerojatno je – ignoriranje. Poduzetnici i menadžeri koji će se u ponedjeljak vratiti u svoje urede preplanuli i puni elana krenut će u ‘galvanizaciju’ svojih ekipa da iskoriste konjunkturu i na vrijeme ispune, pa ako je moguće i prebace planove za 2019.

Od ‘izazova’ (stvarno je ta riječ počela biti pretjerano korištena umjesto prirodnije riječi ‘problem’), lideri ovdašnjih tvrtki bavit će se nestašicom osoblja.

Što se najgore može dogoditi?

Sve je to razumljivo, ali ipak ne bi bilo zgorega ove jeseni odvojiti sa suradnicima pokoji radni dan za artikuliranje mogućih negativnih scenarija. Od početka sezone godišnjih odmora dosad učestala je u, više u stranim, manje u domaćim medijima, riječ ‘recesija’. Trgovinski, a sada i valutni rat SAD-a i Kine traje predugo da ne bi bilo posljedica. Iz nama važne Njemačke stižu vijesti o hlađenju ekonomije. A pokazalo se, kad njemačka kihne, Hrvatska dobije tešku upalu.

Nitko ne priziva recesiju. Ali odgovorni ne smiju opet gurati glavu u pijesak. Recesije su prirodna faza kapitalističkog ciklusa i ako ih se predugo umjetno odgađa, posljedice mogu biti žestoke.

Zahvaljujući liberalnim ekonomistima i hobi-ekonomistima (‘influenceri’ koji u životu nisu položili na fakultetima nijedan ekonomski predmet), među vladajućim političarima udomaćilo se stajalište da je nepristojno predviđati i planirati budućnost. Sva sreća, neoliberali još nisu javno izdali fetvu da je i u tvrtkama zabranjeno planiranje, pa evo, dok se i to ne prepusti ‘slobodnom tržištu’, možda neće biti cipelarenja zbog teme ovih Ekonomalija.

Nedavno je The Economist poseban prilog posvetio predviđanjima. U njemu je naglašena metoda ‘scenario planninga’. Originalno stvorena u američkoj vojsci tijekom Drugog svjetskog rata, zahvaljujući Pierreu Wacku iz Royal/Dutch/Shella uvedena je i u biznis. Hvala budi Wacku, Royal je predvidio naftni šok 1973. godine i na temelju unaprijed proigranih scenarija najbolje odgovorio na krizu. Do danas je tehnologija ‘scenario planninga’ unaprijeđena, ali je osnova ista.

Uzima se neočekivana važna situacija i problemi koji u sadašnjici nisu veliki, ali bi mogli eskalirati. Riječ je, pojednostavnjeno, o mogućoj, ali neugodnoj budućnosti. O čemu može biti riječ, moguće je vidjeti iz spomenutog priloga u The Economistu. Pitanja na koja se tražio odgovor bila su: Što ako se Kina i SAD vojno sukobe u Južnokineskom moru? Kakve će to posljedice imati na izbore u SAD-u 2020.? Što ako SAD napusti NATO? Što ako se Facebook ugasi u Europi? Što ako antibiotici prestanu djelovati? Što ako do 2030. bude premalo, a ne previše robota?

Recesija – učiteljica života

Naravno da male, srednje, pa i velike tvrtke u Hrvatskoj nemaju financijsku snagu angažirati skupe konzultante. I da pitanja koja trebaju pretočiti u scenarije nisu tako kompleksna kao ova spomenuta. Ali, pet-šest mislećih članova vodstva mogu, samo ako se usude izaći iz zone komfora, skicirati tri-četiri opasna scenarija za svoju tvrtku. I onda se suočiti s traženjem odgovora kako odgovoriti na, kako se to kaže, izazove.

Iskustvo govori da se ti najcrnji scenariji obično ne dogode. Ali tim bolje! Poznata je uzrečica da su planovi uglavnom bezvrijedni, ali je planiranje neprocjenjivo. Tako je i ovdje. Dovoljno je za početak fokusirati se na scenarij s početka kolumne. Što ako vam u godinu dana prihodi padnu 30 posto? Što će se dogoditi ako ništa ne poduzmete? Što možete učiniti? Koje rješenje daje najmanje loše rješenje?

Od zadnjeg pada prihoda za 30 posto u Hrvatskoj nije prošlo ni 10 godina. Mnogi su propali jer nisu imali upute za slučaj nužde. Neki su se srećom izvukli. Čekati novu recesiju opet nespreman, zaista je neodgovorno. A što je najbolje, u većini danas pozitivnoposlujućih tvrtki postoje znanje i sposobnost da se uspješno obavi krizno planiranje. Samo treba prevladati nevoljkost i pustiti slobodu kolektivnom promišljanju.

Izvjesnu rezervu treba ipak imati prema tvrtkama koje nemaju ni one obične planove. Varijanta – sljedeće godine pet posto veći prihodi. Takve ekipe sigurno neće poslušati savjet o ‘scenario planningu’. One su pomirene da ih okolnosti nose kamo će ih već odnijeti.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: