Preminula četvrta osoba pozitivna na Covid-19
Aladrović: Minimalac do sada zatražen za 253 tisuće zaposlenika
Jandroković: Za sada nije potrebno uvođenje izvanrednog stanja
GONG: Zahtjevi za očuvanje demokracije u vrijeme koronavirusa
Božinović: Trenutno ne planiramo nove mjere
Pozivni centar 113 za ugrožene od koronavirusa prima više od 50.000 poziva na dan
Stožer: 49 novih slučajeva koronavirusa, 635 ukupno

  Gospodarstvo

Miodrag Šajatović: Izborom Mačkića za savjetnika Milanović najavljuje tvrdu ekonomsku kohabitaciju

  Miodrag Šajatović/Lider           23.02.2020.         475 pogleda
Miodrag Šajatović: Izborom Mačkića za savjetnika Milanović najavljuje tvrdu ekonomsku kohabitaciju

Bilo je to otprilike u sredini premijerskog mandata Zorana Milanovića. Članovi Liderova Kluba izvoznika sastali su se u Koprivnici. Domaćin je bila Podravka. Milanović je održao općenit govor, a na iznenađenje prisutnih robnih izvoznika ključna poruka bila je da Hrvatska ima turizam, koji donosi dovoljno deviza, zbog čega je platna bilanca uravnotežena. Pa rast robnog izvoza zapravo i nije važan - piše Miodrag Šajatović u Lideru.

Pet godina poslije Milanović, ovaj put kao predsjednik Republike Hrvatske, prema navodima medija, za svog ekonomskog savjetnika bira Velimira Mačkića, 34-godišnjeg ekonomista s Ekonomskog fakulteta – Zagreb. A jedno je od Mačkićevih stajališta kako bi bez turizma Hrvatska 'bila među pobjednicima tranzicije'. I da je turizam 'apsolutno prokletstvo resursa. Da nema turizma, morali bismo se drukčije ponašati. Ljudima se jednostavno ne isplati ulagati u znanje'.

Milanović ekonomski sazrio?

Odabir Mačkića za ekonomskog savjetnika bit će još jedan test je li se političar Milanović karakterno i prema mnogim stajalištima trajno promijenio u odnosu na vrijeme kad je bio predsjednik Vlade. Tada je prema ekonomskim stajalištima naginjao neoliberalnoj školi. Sada je za ekonomskog savjetnika odabrao znanstvenika koji sigurno nije zagovornik pristupa da sve treba prepustiti tržištu pa će ono riješiti sve probleme. I da je dovoljno brinuti se o stabilnosti pa će rast i razvoj doći sami po sebi.
Ako je odabir savjetnika koji bi se mogao svrstati u postkejnzijance znak da je Milanović i ekonomski sazrio te da je svjestan višedimenzionalnosti ekonomskih rješenja, onda je to dobar temelj da se i institucionalno uspostavi konstruktivna rasprava između Pantovčaka i Banskih dvora kakvu ekonomsku politiku treba voditi u Hrvatskoj. Bude li Mačkić mogao istupati, bit će uzbudljivo, pa i uz, može se očekivati, 'tvrdu ekonomsku kohabitaciju'.

U jednom od istupa (intervju u Novom listu) Mačkić objašnjava, kad se zauzima za socijalnu državu, da je percepcija države u društvu 'postajala sve lošija, država je postala slaba. Ona je rasla u svojoj veličini, ali bila je sve neefikasnija i zapravo je rušila čaše kad je donosila jelo za stol. Umjesto da je krenula prema neokorporativizmu, završila je kao slaba država i sada je u rangu Bugarske i Rumunjske'.

Da bi Milanović i njegov savjetnik mogli biti kamenčić koji će žuljati premijera i ministre ekonomskih resora, nagovještava i Mačkićeva kritika da se od 2017. '(...) potpuno poništava doprinos inozemne potražnje (izvoza, nap. a.) i ponovno se vraćamo na domaću potražnju kao motor rasta BDP-a'.

Ekonomska nacionalna sigurnost

Na prvi pogled predsjednik države prema hrvatskom Ustavu nema gotovo nikakvih ovlasti kad je o ekonomiji riječ. To može biti dobar alibi za predsjednika koji se 'ne bi štel mešati'. Ali ako se pođe od toga da predsjednik RH ima ovlasti i obveze kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti, ima li većeg rizika za stanje u zemlji od ekonomskih okolnosti, rasta ili pada BDP-a, korupcije ili socijalnih tenzija? Milanović je u izvanrednoj prilici da konstruktivnim pristupom, spajanjem najboljega iz neoliberalnih i postkejnzijanskih recepata pomogne ovoj i sljedećoj vladi napraviti kvalitetniji ekonomski, a onda i društveni program.
Prvi pravi test koliko će i kako novi predsjednik republike biti angažiran na ekonomiji finalizacija je i donošenje nacionalne razvojne strategije do 2030. Horizont tog dokumenta koji EU traži od Hrvatske kao uvjet za povlačenje novca iz fondova EU točno se poklapa sa završetkom Milanovićeva drugog predsjedničkog mandata (ako ga osvoji 2025.). To je prilika da Hrvatska dobije kvalitetan plan razvoja koji tako nedostaje već četvrt stoljeća. I zbog čijeg nedostatka zemlja tone u odnosu na usporedive zemlje članice EU.

Kako sada stvari stoje, veliki su izgledi da će to biti još jedan anemični dokument bez odvažnijih ambicija. Tomu će, izgledno je, dodatno pripomoći nepovoljno vrijeme donošenja, točno prije kampanje za parlamentarne izbore. Oprezni premijer Plenković, ako prođe unutarstranačke HDZ-ove izbore, neće se usuditi ići dalje od ponovnog prepisivanja općih briselskih recepata o inovativnosti, konkurentnosti i sličnome.

Na Milanoviću je da uz pomoć službenog i neslužbenih ekonomskih savjetnika predlaže ekonomska rješenja koja će uskladiti horizontalno stvaranje povoljnijih uvjeta za biznis s kvalitetnim vertikalnim mjerama koje danas provode sve uspješne države svijeta. Institucija predsjednika države ipak ima veću težinu od zauzimanja pojedinačnih ekonomista ili novinara.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.