Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Miodrag Šajatović: Frka je kad i The Economist kritizira ‘abnormalne profite’


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           23.11.2018.         271 pogleda
Miodrag Šajatović: Frka je kad i The Economist kritizira ‘abnormalne profite’

U posljednjih godinu dana naglo se u medijima povećao broj intervjua u kojima sociolozi, politolozi, povjesničari i ekonomisti propituju budućnost postojećega kapitalizma i pridruženog mu oblika liberalne demokracije. Evo tri primjera:

Prije dva mjeseca sociolog Toni Prug u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji naglasio je: ‘Čak i MMF, u analizi ‘Precijenjeni neoliberalizam’, priznaje da otvaranje tržišta i drastično smanjenje uloge države ne jamči rast te donosi pojačane nejednakosti.’

>>>Miodrag Šajatović: Kako je Vlada usosila poslodavce olakšicom za božićnice

Prošlog tjedna talijanski povjesničar Enzo Traverso u Večernjem listu tvrdi: ‘Neoliberalizam poništava narod, istiskuje demokraciju, univerzalna reifikacija gura naš planet prema monstruoznim nejednakostima i okolišnoj neodrživosti. Ideja alternative kapitalizmu i ideja neke drukčije budućnosti čini se nužnom.’

A u ovom broju Lidera Paul Maidment, direktor Odjela za analizu Oxford Analytice, najavljuje da s tehnološkim napretkom ‘neće biti povećanja realnih primanja i životnog standarda, što će pomoći održanju populizma i nacionalizma’.

Kapitalistička revolucija

Primjera bi se moglo naći još desetke, ali kad bi ih se i nabrojilo, nepokolebljivi branitelji postojećeg ekonomskog sustava sve bi ih bacili u koš uz diskvalifikaciju da je riječ o kritičarima marginalcima kojih je uvijek bilo i bit će ih.

>>>Miodrag Šajatović: Korupcijski novac ode u nečiji džep. Ali kamo iz njega ode?

Problem nastaje kad se pročita najnoviji broj londonskog The Economista, medija koji je nedvojbeno uporni zagovornik liberalne ekonomije i kapitalizma. S naslovnice vrišti: ‘The Next Capitalist Revolution’. Redakcija, gorljiva zagovornica slobodnog tržišta, u svojem uvodniku spominje neke činjenice zbog kojih već vidim bar desetak ovdašnjih neoliberala kako iz protesta otkazuju pretplatu na svoj tjednik kojemu su godinama vjerovali.

Ponajprije, uvodnikom i posebnim separatom provlači se teza da je kapitalizam u opasnosti i da se mora promijeniti. Razlog? Vjera u moć tržišta ozbiljno je poljuljana. Navodi se istraživanje u SAD-u koje otkriva da više od trećine anketiranih mladih Amerikanaca više ne podupire kapitalizam. Kao jednu od prijetnji kapitalizmu The Economist navodi ‘abnormalno visoke profite’ kompanija koje su u svojim sektorima osvojile monopolističke ili oligopolske položaje. Od 1977. do danas, kad je o SAD-u riječ (a onda se to s pomakom širi na cijeli svijet, nap. a.), tržišna koncentracija povećala se u dvije trećine industrija. U njima četiri najveće tvrtke kontroliraju više od dvije trećine tržišta. Redakcija je iznijela i procjenu da na globalnoj razini abnormalni profiti iznose 660 milijardi dolara na godinu (trećina u tehnološkim tvrtkama).

Osim ‘svetogrdnoga’ spominjanja abnormalnih profita The Econimist ide, na užas ortodoksnih neoliberala, i korak dalje. Iznosi izračun prema kojem bi, kad bi se nekako regulirali monopoli nastali djelovanjem slobodnog tržišta, kad bi se profiti spustili na ‘povijesno normalne razine’ i kad bi radnici u privatnom sektoru dobili tako stvoren višak novca, radničke plaće mogle rasti šest posto.

Tržištem protiv populizma?

Treba, korektnosti radi, naglasiti da u pokušaju traženja rješenje The Economist nastoji koliko-toliko držati se svojih za mirnodopska vremena kreiranih principa. Pa se izlaz vidi u smanjivanju prava vodećih tehnoloških tvrtki na dugotrajne monopole nad podacima i intelektualnim vlasništvom. Drugo je rješenje u rušenju barijera za nove igrače na tržištima (kompleksna regulacija koju su napisali lobisti postojećih industrijskih monopolista). A treće, zakoni protiv monopolista trebaju biti pisani za 21. stoljeće i nove metode kojima tvrtke poput Facebooka kupnjom rivala kao što su Instagram i WhatsApp neutraliziraju izazivače.

>>>Miodrag Šajatović: ‘Dream team’ – Kerum, Mikulić, Žužić, Žužul, Rojs, Jambo…

Za razliku od slijepih vjernika neoliberalne ekonomije uredništvo The Economista i nekonvencionalnim rješenjima pokušava parirati sve upitnijoj vjeri javnosti u tržište. Shvaća opasnost od rastućih populizama, nacionalizama i ljevičarskih ideja.

Kao što za pojedinca vrijedi da ako se on ne zanima za politiku, ona se sigurno zanima za njega, tako će u vremenima koja dolaze vrijediti da ako se poduzetnik u svakodnevnoj jurnjavi ne bude zanimao za globalnu ekonomiju, kapitalizam i liberalnu demokraciju, oni će se zanimati za njegovu tvrtku i njegov biznis. Pa ako vas snađe nevolja kojoj ne možete dokučiti uzrok, možda će vam slobodnomisleći sociolozi, politolozi, povjesničari, pa čak i ekonomisti, moći dati objašnjenje. Bar ćete znati što vas je i zašto snašlo.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Luder

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: