DHMZ: Oblačno uz povremenu kišu
Večernji list: U Karlovcu se uselile prve dvije od 10 sirijskih obitelji
Jutarnji list: Dekanica Filozofskog kriva za uzmeniravanje na poslu
Kolakušić na Pantovčaku očekuje plaću od minimalno 70 tisuća kuna
Bernardić: Bilo bi bolje da predsjednički izbori nisu u vrijeme blagdana
Grubišno Polje: Na Sajmu sira 142 izlagača iz 13 hrvatskih županija
Čačić: Narodna stranka - Reformisti podržat će Milanovića

Miodrag Šajatović: Državne intervencije u Sloveniji i Hrvatskoj: Adria vs. Croatia Airlines, Krka vs. Pliva


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           04.10.2019.         391 pogleda
Miodrag Šajatović: Državne intervencije u Sloveniji i Hrvatskoj: Adria vs. Croatia Airlines, Krka vs. Pliva

Prvo je Vlada usvojila izvješće o državnim potporama. Potpore gospodarstvu su u godinu dana povećane 18 posto. Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić sa žaljenjem je konstatirao da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora te da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u tzv. dobre potpore horizontalnoga karaktera. A onda je ista vlada odlučila da će još jednom spasiti Croatia Airlines od bankrota i to državnom dokapitalizacijom - piše Midrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Pažljiviji čitatelj Ekonomalija mogao bi primijetiti da je propitivanje uloge države u ekonomiji jedna od češćih tema. Razlog je jednostavan. Ako zanemarimo podbadanje hiperosjetljivih i isključivih ekonomskih neoliberala (čast iznimkama), glavni razlog je uvjerenje da upravo na području (ne)miješanja države u život poslovne zajednice još postoje velike mogućnosti za kvalitetniji i održivo viši rast BDP-a.

Ništa nije crno-bijelo

U ovom broju Lidera imamo najmanje tri teksta koji se dotiču teme državne intervencije ili državnog vlasništva. Žestoki neoliberal, stalni Liderov 'opinion maker' Andrej Grubišić, naveo je četiri razloga protiv državnog financiranja Croatia Airlinesa. Kolegica Ksenija Puškarić usporedila je razvoj i poslovanje privatne Plive i većinski državne slovenske farmaceutske tvrtke Krke. A David Chinn iz McKinseyja, jedan od govornika na prošlotjednoj, iznimno uspješnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, iznio je savjete hrvatskoj vladi za izradu nacionalne razvojne strategije.

Grubišić bez ostatka vjeruje da država ne smije birati 'bitne' sektore i apelira na smanjenje, a ne povećanje participacije države u gospodarstvu. Načelno je u pravu. Ali stvarni život je takav da se politička struktura neće odreći uplitanja. Pa ako je to već neizbježno, korisno je propitivati načine kako da vlada manje griješi. U slučaju Croatia Airlinesa, Grubišić je u pravu. Trebalo bi kopirati pragmatičnu slovensku vladu koja je pustila da nacionalni avioprijevoznik Adria Airlines ode u stečaj.

Ali ako su nam susjedi Slovenci orijentir što bi trebalo raditi (uvijek je dobro uzeti državu koja nije predaleko odmakla od nas, jer su ciljevi realnije postavljeni), onda treba pročitati i usporedbu sudbine nekadašnje perjanice hrvatske ekonomije Plive i nekada u usporedbi s Plivom male slovenske Krke. Pliva je privatizirana. Danas je u vlasništvu izraelske Teve. Krka je i danas u većinskom vlasništvu slovenske države (63 posto). Pliva, koja je danas svedena na proizvodni pogon bez istraživačkog dijela i ostalih funkcija, lani je ostvarila prihod od 547,6 milijuna eura i dobit od 28,8 milijuna eura. Istodobno, Krka ju je prešišala sa 1,33 milijarde eura prihoda i 174 milijuna eura dobiti.

Locirati uspješne tvrtke

Dakle, nije dobro generalizirati. Nije svaki strani investitor koristan za nacionalnu ekonomiju, a ako je vođena dobrom korporacijskom kulturom i uz dobru strukturu vlasništva, moguće je da i pretežno državna tvrtka ne bude neefikasna.
Primjer Krke može poslužiti i za razjašnjavanje još jednog stereotipa. Često se tvrdi da država nije sposobna birati tržišne pobjednike. Rizično je birati pobjednike. To je za vlade odlikaše. Za one koji to nisu, stvar je da pametna, kažem pametna vlada locira privatne tvrtke koje su same postale tržišni pobjednici i imaju još ​neiskorištenog potencijala ​. I onda njima dodatno pomaže da kao lokomotive povuku druge manje poduzetnike. To je ono što je Mate Rimac predlagao hrvatskoj vladi, ali se zagubilo u bespućima hodnika Banskih dvora.

David Chinn iz McKinseyja, konzultantske kuće koja ne govori napamet, ne spominje privatizaciju državnih tvrtki. Jasno mu je da se to u kratkom roku neće dogoditi. A kad je već tako, savjetuje 'transformaciju poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu'. Dobro, i tu je prepreka stranačko uhljebljivanje. Ali su izgledi možda ipak malo veći.

Razumljivo je da mnogi čitatelji Ekonomalija, imajući iskustvo kako izgleda i kako završava većina intervencija ovdašnje države u ekonomski život, zaziru od strategija i planova. Samo, primjeri uspješnijih zemalja kažu da je preduvjet uspjeha kvalitetna simbioza države (njezinih dobro usmjerenih, ograničenih potpora, usklađenih sa strateškim ciljevima zemlje) i privatnog poduzetništva. Za nas komplicirano, al takav je život, što da se radi.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: