Dvije pojave često znaju biti međusobno ovisne jedna o drugoj, zato je uvijek dobro prije svake odluke konzultirati statistiku. Toga se pravila poglavito treba držati u politici, društvenoj djelatnosti čija priroda posla izaziva sklonost različitim oblicima standardnih devijacija. No, o toj vrsti računa nekom drugom prilikom. Ovoga puta bavimo se samo korelacijom.
Korelacija, ukratko rečeno, predstavlja međusobni odnos različitih pojava, prezentirane vrijednostima dviju ili više varijabli, pri čemu poznavanjem vrijednosti jedne varijable možemo procijeniti vrijednost druge varijable. To znači da promjena jedne utječe na promjenu druge.
Najbolji politički primjer takve povezanosti je utjecaj jednog nedavnog rješenja ministarstva obrazovanja na stvaranje novog problema. Rješenje je trebalo biti trajno, ali odnos nekoliko varijabli u faktorskoj jednadžbi uspjeha pokazuje da ono generira jedan dugoročni problem koji ga automatski pretvara u kratkoročno. Evo o čemu se radi:
Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, o elementima i kriterijima za upis u I. razred redovitoga srednjeg obrazovanja u srednjim školama, prijavljenim kandidatima vrednuju se i boduju prosjeci svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnoga obrazovanja.
Problem koji proizlazi iz ovakvog rješenja, jest utjecaj iste odluke na povećanje prosjeka svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta u petom i šestom razredu osnovnoga obrazovanja.
Do ovog zaključka dolazimo na temelju objektivne analize nekoliko faktorskih varijabli, svrstanih u dvije korelacijske grupe, iz čega se jasno može iščitati očekivani rezultat:
Psihološko-pedagoške varijable:
- Utjecaj ocjene na ponašanje učenika
- Utjecaj ponašanja učenika na ponašanje roditelja
- Utjecaj ponašanja roditelja na stavove nastavnika
Pravne varijable:
- Pravo učenika da uvijek žele bolju ocjenu nego zaslužuju.
- Pravo roditelja da ih u tome podržavaju.
- Pravo nastavnika da popusti.
ZAKLJUČAK
Ako navedene varijable pretvorimo u poznate matematičke veličine, primjenom regresijskih modela dobivamo rezultat planirane bodovne zalihe koju današnji učenici (oni slabiji od prosjeka 5,00) mogu skupiti do završetka osnovne škole. Prema dosadašnjoj praksi vjerojatan rezultat izgleda ovako:
- Učenicima 7. i 8. razreda nedostajat će planirani bodovi iz 5. i 6. zareda.
- Učenicima 6. razreda nedostajat će planirani bodovi iz 5. razreda.
- Učenici 5. razreda skupit će sve planirane bodove.
To znači da već za tri godine imamo novu hiperinflaciju odlikaša koja u potpunosti dovodi u pitanje smisao ministrove odluke, i nalaže potragu za novim rješenjem.
Mnogi se vjerojatno i neće složiti s ovom matematikom. U redu, slažem se... Možda ja i jesam negdje krivo postavio zadatak... Ali rezultat je sigurno točan.
