Malo pritužbi na kršenje izborne šutnje u Hrvatskoj
Stožer: 86 novih slučajeva u protekla 24 sata
Prijatelji životinja protiv prodaje živih riba i rakova u supermarketima
Algebra postaje prvo privatno sveučilište u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj
Ponosni Zagreb održao prosvjednu biciklističku vožnju
U inozemstvu se glasuje bez dojava o nepravilnostima
Na području županije nema novozaraženih

  Kazalište Virovitica

Kazalište Virovitica u novoj sezoni: Manje je više

  Kazalište Virovitica           26.08.2015.         1309 pogleda
Kazalište Virovitica u novoj sezoni: Manje je više

U novoj sezoni koja je pred nama, Kazalište Virovitica ponovno se suočava s izazovom: usprkos smanjenim financijskim sredstvima, repertoar donosi pet premijera kao i svake godine, održavajući pritom tradiciju u kojoj su podjednako zastupljene i mlađa i odrasla publika. Najmlađa će generacija tako i u nastupnoj sezoni 2015./16. uživati u predstavi koja uprizoruje tekst renomirane hrvatske spisateljice za djecu, Silvije Šesto, pod imenom Palac Sim Palac Tam.

Djelo koje pak otvara temu jednako problematičnu i za školarce i za njihove roditelje drama je još jednog prokušanog autora i ljubimca virovitičkog kazališta, Nicka Wooda. Djevojka s knjigom kroz monološku formu donosi stvarnu životnu priču Malale Yousafzai, najmlađe dobitnice Nobelove nagrade za mir. Odrasloj publici namijenjene su čak dvije komedije; prva, nastala prema dramskom tekstu Zoltana Egressyja Krumpir i blitva, a za potrebe inscenacije Kazališta Virovitica preimenovana u Nećeš razbojniče, zaokupljena je podjednako nogometom i ljubavnom tematikom.

Klasicima se vraćamo premijerom Meštra Pathelina, remekdjela žanra farse čija je glavna tema, dakako, prevara naivnih, ali i onih uvjerenih u svoju nadmoć i lukavost. Vrhunac sezone, međutim, definitivno je Kralj Ubu Alfreda Jarryja. Kultno djelo avangarde okrutna je parodija šekspirijanske tragedije i ujedno kritika totalitarne vlasti i vlasti uopće. Podrugljiv, bezobrazan i subverzivan, Ubu će svoju virovitičku premijeru imati na Virovitičkim kazališnim susretima početkom veljače. Zaključak je da, unatoč oskudnosti sredstava, Kazalište Virovitica ni ove godine neće štedjeti na repertoaru, u skladu s poslovicom „manje je više“, nastojeći ovim skromnim pristupom izvući maksimum efekta. Riječ je o nimalo jednostavnom zadatku, no s tim teškoćama Kazalište se lakše nosi znajući kako na svojoj strani i dalje ima vjernu virovitičku publiku, koja iz sezone u sezonu potpomaže u očuvanju jednog od temeljaca kulturnog života grada.

PREMIJERE

Zoltan Egressy – NEĆEŠ, RAZBOJNIČE!

Krumpir i blitva dramski je tekst o tri nogometna suca čiji privatni odnosi utječu na sam čin suđenja uslijed utakmice, u inscenaciji Kazališta Virovitica preimenovan u Nećeš razbojniče. Dva luzera pokušat će uzurpirati planove svog uspješnijeg kolege, što iz zavisti, što zbog cilja preotimanja voljene žene. Tekst je pisan u komičkom tonu te sugerira predstavu kojoj će jedan od glavnih dometa biti upravo da svoje gledatelje urnebesno zabavi. Riječ je o „muškoj“ predstavi kakva će, u režiji Dražena Ferenčine, sigurno privući mnoge poklonike nogometa u gledalište Kazališta Virovitica. Kako je nogometna utakmica, bilo da joj prisustvujemo uživo kao gledatelji na tribinama, bilo u obliku televizijskog ili internetskog prijenosa, primjer suvremenog izvedbenog spektakla koji otvara prostor za raspravu o specifičnim kulturnim i političkim fenomenima i problemima, a uzevši u obzir i potencijal da se iz autorovih nespretnih likova stvori hornbyjevski, Trainspotting tip gubitništva, izvjesno je da možemo očekivati zanimljivu predstavu.

Redatelj Dražen Ferenčina

Igraju Vladimir Andrić, Goran Koši, Mladen Kovačić

 

 

Alfred Jarry – KRALJ UBU

Kultna drama Alfreda Jarryja Kralj Ubu utjecala je na modernizam, dadaizam, teatar apsurda i nadrealizam, funkcionirajući povremeno i kao parodija Shakespearea i njegovih (krvavih) zapleta i raspleta. Groteskni, vulgarni, okrutni Ubu rabelaisovski je pohlepan na svom putu do moći; njegove rušilačke aktivnosti u svojoj su mnogoznačnosti bile inspirativne čitavom nizu umjetnika, te je došlo vrijeme da se i naše malo kazalište okuša u procesu inscenacije ove avangardne drame. Čini se gotovo izlišno napomenuti da je parodija teatralizacije vlasti kakvu potencijalno otvara Ubu umnogome aktualna upravo danas, u kulturi u kojoj su „žderanje i lokanje“ najviše vrijednosti, a zloupotreba pozicija moći gotovo imperativni zahtjev onima koji su, poput Ubua, nezasluženo i unatoč svojoj banalnosti i gluposti, zasjeli na tronove modernog društva. Stoga nema sumnje o tome da je Kazalište Virovitica i ove sezone odabralo temu koju će znati obraditi, dakako, prvenstveno zahvaljujući svojoj poslovičnoj umješnosti u oblasti komičnog žanra.

 

*** MEŠTAR LAKET ILI ŠPELANCIJE FIŠKALA PETERA POKRILAKETA

Farsa o meštru Pathelinu, nastala 1461.-63., a prvi put tiskana 1485. u Lyonu, na hrvatskim je pozornicama prvi put zaigrala 1793. godine u palači Gozze pod naslovom Pokrinokrat. Riječ je o drami koja je u kanon svjetske dramske književnosti ušla kao remekdjelo žanra, te se smatra najuspjelijim takvim djelom nakon Moliereovih Scapinovih spletki. Nebrojeno je puta prevođena, imitirana, adaptirana i, dakako – izvođena, pa stoga ne čudi ambicija Kazališta Virovitica da je ove sezone (ponovno) postavi na repertoar. Glavna tema Pathelina prevara je koju provodi glavni lik, lukavi odvjetnik iz naslova, a jednostavnost zapleta obogaćena je mnogobrojnim igrama riječi i kalamburima. Kajkavsku verziju drame, nazvanu Meštar Laket ili Špelancije fiškala Petera Pokrilaketa, Kazalište Virovitica uprizoruje u koprodukciji s Kazalištem Oberon iz Koprivnice. Jezična raskoš, napeta radnja i obilje komičnih situacija, udruženi s glumačkom vještinom, nagovješćuju odličnu komediju već u sljedećoj sezoni na daskama vašeg kazališta.

 

Nick Wood – DJEVOJKA S KNJIGOM

Djevojka s knjigom Nicka Wooda pisana je u formi monodrame; sredovječni Pisac zaokupljen je naporima da napiše, između ostalog, upravo dramski tekst o četrnaestogodišnjoj pakistanskoj aktivistici Malali Yousafzai koja je stradala u pokušaju da se izbori za svoje pravo na školovanje. Esejističkom analizom vlastitih dvojbi i razmatranja o ženskim pravima, nasilju, ekstremizmu, ksenofobiji, predrasudama, Pisac Malalinu priču donosi kroz monološku formu koja odgovarajućim kazališnim promišljanjem može biti prelamana i dekonstruirana te ponuditi rješenje za susret s našom vlastitom svakodnevicom i problematičnim shvaćanjem društvene odgovornosti.

 

Silvija Šesto - PALAC SIM I PALAC TAM

Palac Sim i Palac Tam, kako samo ime ovog teksta za najmlađe nagoviješta, priča je o dva palca na rukama djevojčice Sonje. Oni su personifikacija njezinih unutarnjih sukoba, te je njihov neobičan „odnos“ ovdje doveden do apsurda i prati Sonjino odrastanje od osnovnoškolskih dana pa sve do udaje za čovjeka njezinog života. Radi se, dakako, o poučnoj i edukativnoj priči, koju je napisala jedna od najhvaljenijih hrvatskih spisateljica za djecu, Silvija Šesto, uvijek spremna da se uhvati ukoštac s važnim temama, što je svakako slučaj i s ovim tekstom. Nakon prošlogodišnje premijere Gospodina Mraka i tri bijela šeširića, Kazalište Virovitica i u sljedećoj sezoni nastavlja uspješnu i produktivnu suradnju s ovom autoricom; ostaje tek iščekivati da vidimo kojim će inovativnim scenskim rješenjima na kazališne daske biti prenesen dramski sukob između dva neobično hirovita palca.

 

 REPRIZE

MATE MATIŠIĆ - LEGENDA O SV.MUHLI

Komedija koja je svoju praizvedbu doživjela 1988. godine najvažnije je motive preuzela iz Boccacciovog Dekamerona dok poetički i dramaturški, smještena u autorov zavičajni prostor Imotske krajine u doba srednjovjekovlja, nemalo priziva i Brešana. Žanrovsko određenje teksta kao legende ukazuje na mješavinu nabožne i zabavne literature, religijskih vjerovanja i poganskih praznovjerja kakva su se u srednjem vijeku kroz spomenuti žanr, u usmenoj predaji, nerijetko međusobno ispreplitala i prožimala. Takav spoj fantastike, folklora, religije i groteske ovdje dobiva i parodijsko ruho te, prizivajući renesansnu tjelesnost i senzualnost mnogo više nego topose srednjovjekovne književnosti, još jednom potvrđuje Matišića kao vrsnog komediografa. Glavni lik, lukavi varalica Muhlo, poduzima čitav niz spletki u cilju seksualnog zadovoljenja i vlastitog materijalnog probitka. Napokon, istoimena koprodukcija Kazališta Virovitica i INK GK Pula, u režiji Dražena Ferenčine i dramaturgiji Ane Prolić, od Matišićevog je djela stvorila, bez sumnje, iznimno uspješnu predstavu u kojoj će virovitička i šira kazališna publika moći uživati i u sezoni koja slijedi.

 TIT MAKCIJE PLAUT - ĆUP

Prihvativši se zadatka rada na predstavi koja je za svoj dramski predložak uzela Plautovu Komediju o ćupu ili Aululariju, redateljica Renata Carola Gatica odlučila je izvorne prizore ovog klasika uokviriti nastupima pripovjedačke instance. Lar/Strobil, pripovjedač, a ujedno i glavni varalica u komediji, podijeljen u svojoj ulozi dominantnog antičkog boga i isprebijanog sluge, probio je četvrti zid kako bi zadirkivao i provocirao publiku neprestanim upitima, kao i intervencijama u radnju komada te svojim postmodernim pristupom „izrežirao“ i vlastiti završetak predstave. Suprotno mogućim predrasudama, pokazuje se kako škrtost glavnog lika Eukliona, taj emblematski grijeh, svoje odjeke pronalazi i danas, u eri pohlepnog kapitalizma, zahvaljujući neutaživoj želji za zgrtanjem koja suvremenog pojedinca odvodi u suludi mise-en-abyme potrage za novim i novim izvorima neuhvatljive moći. Inovativna Gaticina režija, udružena s energičnom glumačkom igrom, mjestimično je možda i ublažila izvornu brutalnost Plautove komedije, ali nije propustila publici postaviti temeljno pitanje, ono koje bi nam kazalište trebalo uputiti svaki put kad se odlučimo na susret s njim. Koje je to pitanje, saznat ćete, naravno, samo ako odlučite dati šansu našem Ćupu i suočiti se s Larovim provokacijama - u virovitičkom gledalištu.

 IGOR GOLUB - AGNUS DEI

Inspiraciju za tekstualni predložak i izvedbeni koncept Agnus Dei glumac i redatelj predstave Igor Golub pronašao je u glazbi gothic americane i srodnih žanrova američke alternativne rock scene. Glavna tematska čvorišta te specifične mitologije, koja mnogo duguje i poetici vestern filma, jesu upravo ljubav, vjera i smrt, a njezini (anti)heroji redovito su gubitnici s društvenog dna, buntovnici, marginalci, alkoholičari, pripadnici radničke klase, ukratko – ljudi koje život nije mazio. Snažan utjecaj, štoviše, opsesija ovim motivima te atmosferom i tragičkim potencijalom upisanom u svaku od pjesama koje su poslužile kao glavni izvor inspiracije te kasnija dramaturška okosnica same predstave, udružena sa sviješću o aktualnoj socijalnoj krizi, oblikovala je autorsku poetiku Igora Goluba. Pritom se Agnus Dei sastoji od jednostavnih slika i misli i preuzeo je iskrenost i naivnost svojih glazbenih i filmskih uzora; u ovoj predstavi nema ironije. Premda su aluzije na aktualno društveno stanje i više nego vidljive, predstava svjesno ostaje izmještena u fantastičan, neodređen prostor, dajući tako maha zaokretu u priču koja je poetična, univerzalna i mitska.

 ANA PROLIĆ - HAMLETOVA ISTINA

Drama Hamletova istina i njezin izvedbeni potencijal otvaraju mnogobrojne smjernice: slijedeći zaplet Shakespeareove tragedije, Ana Prolić je, ukrstivši svoje vještine kazališne dramaturginje sa spisateljskim zanatom, odlučila dodatno pomladiti danskog kraljevića kako bi se kroz njegovu sudbinu bavila pitanjima identiteta koja si mlad čovjek nužno postavlja u pubertetskoj fazi života. Takav postupak predstavlja jedan od mogućih pedagoških puteva kojima se kazalište nastoji približiti određenoj dobnoj skupini koja je, zaokupljena novim tehnologijama i novim načinima izražavanja, možda i nedovoljno zainteresirana za kazališnu umjetnost. Stoga Mišolovka nije nimalo slučajno postavljena za klimaks ove inscenacije, kako lik Hamleta upravo u (meta)teatru pronalazi rješenje svih svojih problema pa u skladu s tim čak i zli, proračunati Klaudije, kao dojmljivi antijunak predstave, ostaje tek pravedno kažnjen za svoja zločinstva, bez pribjegavanja krvoproliću. Funkcionirajući ponegdje kao banalizacija Shakespeareova teksta (iz visokog u niski stil - prisjetimo se Brešanove Mrduše) i njezin komentar, Hamletova istina vođena je intencijom da, u opisanom intertekstualnom ključu, bude više od pukog vodiča za lektiru srednjoškolcima koji će o njoj i ubuduće – nadamo se! – kritički suditi iz redova gledališta. Ta intencija provedena je u djelo u režiji Dražena Ferenčine i virovitičkog ansambla, te se i od sljedeće sezone nastavlja probijati putevima svojeg kazališnog razvoja.

 SILVIJA ŠESTO - GOSPODIN MRAK I TRI BIJELA ŠEŠIRIĆA

Malim Marulićem nagrađena drama za djecu Gospodin Mrak i tri bijela šeširića jedne od najhvaljenijih suvremenih spisateljica za najmlađe, Silvije Šesto, dospjela je ove sezone na virovitičke kazališne daske u režiji glumca Draška Zidara. Glavni lik predstave, spomenut već u naslovu, upravo je Gospodin Mrak, personifikacija noćne pojave – tame – koju djeca vrlo često doživljavaju kao prijeteću i zastrašujuću. Upravo zbog tog straha Mrak, po prirodi senzibilan i nježan iza svojeg sablasnog naličja, pati u uvjerenju da ga nitko ne voli. Srećom, susret sa djevojčicom Žanom bit će za našeg junaka presudan kad otkrije da je njegova nova prijateljica tužna i neshvaćena poput njega, te će njih dvoje zajedno krenuti na kratko, no važno putovanje u kojem će se izboriti protiv svojih strahova, problema i predrasuda. Pritom je, dakako, nemoguće zaobići i zaboraviti važnost bezbrojnih pouka kojima drama obiluje. Zato će se djeca kroz lik svoje vršnjakinje Žane i djetinje zaigranog Mraka podsjetiti na važnost školskih i životnih zadaća i obveza, ali i radosti i optimizma što ih trebaju voditi kroz sve postavljene im zadatke.

 

HANS CHRISTIAN ANDERSEN: SNJEŽNA KRALJICA

Preuzevši zadatak dramatizacije poznate bajke, Snježne kraljice, a zatim i režije utemeljene na vlastitoj adaptaciji, virovitički glumac Draško Zidar čudesnu je iluziju Andersenovog fiktivnog svijeta rasprostro pred oči najmlađe virovitičke publike. Osim vizualne šarolikosti, maštovitosti i glumačke zaigranosti, na male gledatelje ovdje vreba i susret s društvenim problemom kakav nameće već sam narativ koji je poslužio kao okosnica radnje predstave; alijenacija, emocionalna distanciranost i fragilnost međuljudskih odnosa bolna su točka Snježne kraljice, neovisno o tome u kojem mediju smo se njom, bezbroj puta adaptiranom i prepričavanom, odlučili poslužiti kao temeljnim tekstualnim predloškom. Polazimo li od pretpostavke da je djetetu suvremenog čovjeka potrebno ponuditi uzore, tada junakinji Andersenove priče, djevojčici Gerdi, odlučnoj u nakani da pođe na putovanje kroz koje će pronaći način da svog prijatelja Kaya izliječi od emocionalne hladnoće što ih je razdvojila, ne bismo trebali zamjeriti ako bi se našla u takvoj ulozi. Njezino hodočašće, naime, metafora je borbe za ljubav kao jedino raspoloživo sredstvo koje pomaže u borbi protiv rastuće alijenacije.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kazalište Virovitica



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.