Plenković: Hrvatska pripravna za sve mjere koje treba poduzeti u prevenciji širenja koronavirusa
Hrvatska komora dentalne medicine poziva članove da postupaju po uputama za koronavirus
Ministrica socijalne skrbi pridružila se osudama spaljivanja lutke istospolnog para
Vlada osudila paljenje lutaka istospolnog para s djetetom kao fašničkog
Miletić ocijenio sramotnim karnevalsko spaljivanje istospolnog para
Pravobraniteljica za djecu: Neprihvatljiv čin nesnošljivosti na maškarama u Imotskom
I GLAS podnosi kaznenu prijavu protiv organizatora karnevala u Imotskom

  Komentar Bojane Božanić/Lider

Kako se kod nas autohtono kuha

  Bojana Božanić/Lider           23.06.2011.         1669 pogleda
Kako se kod nas autohtono kuha

Ako u restoranu za ručak naručite pršut, juhu od rajčica, biftek i zelenu salatu morate znati da ste uživali u autohtonoj hrvatskoj kuhinji. Naime, ta su se jela, ili bolje rečeno namirnice, našle na popisu petstotinjak hrvatskih jela koje je stručni tim Ministarstva turizma pripremao godinu i pol dana. Propisi koji se moraju poštovati kako bi se na ulaz restorana mogla postaviti ploča koja gostima garantira da će jesti kvalitetnu domaću spizu, objašnjeni su u kratkom Pravilniku o utvrđivanju posebnog standarda- Hrvatska autohtona kuhinja, nedavno objavljenog u Narodnim novinama.

Ugostitelji koji to žele iskoristiti kao način privlačenja gostiju, a ponajprije stranih turista koji ‘okidaju' na autohtonu kuhinju i dosta im je vineršnicli i čevapčića, morat će ugostiti Povjerenstvo za ocjenu jelovnika kako bi oni utvrdili je li 70 posto ponude restorana, hotela, kleti, gostionice, krčme ili konobe uistinu autohtono, odnosno nudi li jela s popisa koji će se konstantno revidirati i nadopunjavati.

Jasna mi je ideja uvođenja reda na tržište i obogaćivanja gastronomske ponude, odnosno brendiranja Hrvatske i na taj način, no zašto je juha od rajčica i zelena salata autohtono hrvatsko jelo? Kako u tu kategoriju spadaju artičoke u ulju ili svježi sir (koji se, naravno, od restorana do restorana može nevjerojatno mnogo razlikovati) također nije poznato. Nigdje drugdje u svijetu ne mogu se pojesti artičoke u ulju? Ili pršut? Ili zelena salata? Ili blitva lešo?

Naravno da na popisu postoji i niz jela za koje je jasno da su izvorno hrvatska, no mogu li svi restorani u zemlji napraviti skradinski rižot po recepturi koju koriste Skradinjani? Ili je logično da se Lički lonac jede u Lici, a Rapska torta na Rabu, pa onda takvim restoranim niti ne treba ploča na ulazu koja će to potvrditi.
Problem Pravilnika je i to što vrhunskim restoranima on nije potreban jer će chef u ponudu zasigurno prije staviti gel od škampa po vlastitom receptu nego li svježi sir, dok s druge strane velik broj prosječnih restorana ionako nudi pršut (jer nije pravilnikom naznačeno o kojem se i kakvom pršutu radi) i zelenu salatu, pa bi se s natpisom Hrvatska autohtona kuhinja mogli okititi i oni koji imaju sasvim prosječnu i nepretjerano uzbudljivu ponudu.

Na taj način, plate li ploču i troškove posjeta Povjerenstva za ocjenu jelovnika, turiste će privući marketinškim trikom, a ne domaćom ponudom jela koje su jeli naši stari. To kao fora jednom može proći, ali ne i drugi put, a usput će baciti sjenu i na sve one koji uistinu njeguju tradicionalnu kuhinju te to kroz svoje jelovnike pokazuju i bez ploče na ulaznim vratima.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Komentar Bojane Božanić/Lider



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.